Izazov Zakon o porezu na imovinu za preduzeća stupa na snagu 1. januara
Od 1. januara počinje primjena Zakona o porezu na imovinu za preduzeća prema kome će se porez na komercijalne nekretnine povećati do 300 odsto, piše RTV 21.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna kaže da će se preduzeća suočiti sa još jednim izazovom.
„Među mnogim izazovima kroz koje preduzeća prolaze, sljedeći izazov je ovaj, novi zakon o porezu na imovinu koji rizikuje povećanje poreza na imovinu i do 200-300 odsto“, rekao je Rafuna.
Vlada je 2024. godine, putem zakona o budžetu, odložila novi zakon o porezu na imovinu do januara 2026. godine. Obrazloženje ministarstva za odlaganje primjene ovog zakona povezano je s nefunkcionalnošću sistema koji vrši nove proračune.
Bivši ministar finansija Haki Shatri kaže da će zbog odlaganja primjene zakona, prva rata poreza na imovinu pogoditi preduzeća dvostruko ili trostruko.
„Te godine su odložili zakon kroz zakon o budžetu, poznato je da su tada imali 51 odsto. Sada su opet, kroz zakon o budžetu, u posebnom članu, odlučili da ga odlože, ali odugovlačenje koje su napravili u neformiranju institucija i ponovnom izlasku na izbore rizikuje da će prva rata poreza na imovinu pogoditi preduzeća dvostruko ili čak trostruko“, rekao je Shatri.
Poreska stopa za komercijalne nekretnine iznosi 0,17 odsto vrijednosti nekretnine. Na osnovu progresivne poreske stope, opštine imaju prostora da oporezuju nekretninu od 0,10 odsto njene vrijednosti do jedan odsto. Na taj način, ako je vrijednost poslovne nekretnine sedam miliona eura i prema važećem zakonu platila porez od oko 12.000 eura, sa progresivnom poreskom stopom će morati da plati porez od preko 26.000 eura.
Za nekretnine vrijedne preko 100 miliona eura, preduzeća će plaćati minimalni porez od oko 600.000 eura. U stvorenoj situaciji, glavna briga za preduzeća ostaje nedostatak formiranja institucija koje bi mogle riješiti sledeći izazov koji čeka preduzeća po ovom pitanju.
„Rizik je jer nema institucija i jer će zakon stupiti na snagu bez mogućnosti da se promjeni“, rekao je Kushtrim Ahmeti iz Privredne komore.
Izvor: Kosovo Online/RTV21
„Među mnogim izazovima kroz koje preduzeća prolaze, sljedeći izazov je ovaj, novi zakon o porezu na imovinu koji rizikuje povećanje poreza na imovinu i do 200-300 odsto“, rekao je Rafuna.
Vlada je 2024. godine, putem zakona o budžetu, odložila novi zakon o porezu na imovinu do januara 2026. godine. Obrazloženje ministarstva za odlaganje primjene ovog zakona povezano je s nefunkcionalnošću sistema koji vrši nove proračune.
Bivši ministar finansija Haki Shatri kaže da će zbog odlaganja primjene zakona, prva rata poreza na imovinu pogoditi preduzeća dvostruko ili trostruko.
„Te godine su odložili zakon kroz zakon o budžetu, poznato je da su tada imali 51 odsto. Sada su opet, kroz zakon o budžetu, u posebnom članu, odlučili da ga odlože, ali odugovlačenje koje su napravili u neformiranju institucija i ponovnom izlasku na izbore rizikuje da će prva rata poreza na imovinu pogoditi preduzeća dvostruko ili čak trostruko“, rekao je Shatri.
Poreska stopa za komercijalne nekretnine iznosi 0,17 odsto vrijednosti nekretnine. Na osnovu progresivne poreske stope, opštine imaju prostora da oporezuju nekretninu od 0,10 odsto njene vrijednosti do jedan odsto. Na taj način, ako je vrijednost poslovne nekretnine sedam miliona eura i prema važećem zakonu platila porez od oko 12.000 eura, sa progresivnom poreskom stopom će morati da plati porez od preko 26.000 eura.
Za nekretnine vrijedne preko 100 miliona eura, preduzeća će plaćati minimalni porez od oko 600.000 eura. U stvorenoj situaciji, glavna briga za preduzeća ostaje nedostatak formiranja institucija koje bi mogle riješiti sledeći izazov koji čeka preduzeća po ovom pitanju.
„Rizik je jer nema institucija i jer će zakon stupiti na snagu bez mogućnosti da se promjeni“, rekao je Kushtrim Ahmeti iz Privredne komore.
Izvor: Kosovo Online/RTV21
