Stručnjaci Institucionalna paraliza ostavila duboke političke i finansijske posljedice
Ova godina na Kosovu završava se bez ijednog usvojenog zakona, u uslovima tehničke vlade i nefunkcionalne skupštine. Stručnjaci upozoravaju da su propuštene ključne reforme, ugrožena vladavina prava i oslabljen međunarodni položaj, a posljedice bi, kažu, mogle da se osjećaju godinama, navodeći da okolnosti u ovoj godini - nisu bile „normalne“, piše Radio Slobodna Evropa.
Posljednja sjednica osmog saziva Parlamenta Kosova održana je 5. decembra 2024, uoči parlamentarnih izbora održanih 9. februara ove godine. Taj saziv je raspušten, a 18 zakona usvojenih tog dana još uvijek su posljednji usvojeni akti, iako godinu dana kasnije.
Razlog je što poslanici izabrani na februarskim izborima nisu uspjeli da konstituišu skupštinu do sredine oktobra.
Osim 60 sjednica Skupštine Kosova radi konstituisanja, ovi poslanici sastali su se još samo tri puta: dva puta – 26. oktobra i 19. novembra – kako bi glasali o predlozima mandatara za premijera, i jednom, 19. novembra, na vanrednoj sjednici posvećenoj budžetu, podsjeća Radio Slobodna Evropa.
Tako tokom cijele godine nijedan zakon nije usvojen, što je i bilo očekivano u uslovima vlade u tehničkom mandatu i nefunkcionalne skupštine.
Ipak, prema ocjeni stručnjaka, okolnosti u 2025. godini nisu bile „normalne“.
Naim Jakaj iz Kosovskog pravnog instituta ističe da su brojna pitanja zahtjevala hitno razmatranje.
„Neka vitalna pitanja za funkcionisanje države trebalo je hitno razmatrati“, rekao je Jakaj za RSE, pominjući međunarodne sporazume, budžetske raspodjele za 2026. godinu, budžet RTK, kao i budžet za četiri opštine na sjeveru.
Kao jedan od „najtežih propusta“, Jakaj navodi neprimjenu presude Ustavnog suda o platama u javnom sektoru, kojom bi se zaposlenima, čije su plate smanjene novim zakonom, omogućilo da i dalje primaju prelazne dodatke dok se nove plate ne izjednače sa starima.
„Ovo pokazuje da problem nije bio samo u nedostatku funkcionalnih institucija, već i u nedostatku volje da se poštuje ustavni poredak i zakonske obaveze“, kaže Jakaj.
Tokom 2025. godine, vlada u tehničkom mandatu, na čijem je čelu bio premijer Albin Kurti, održala je ukupno 39 sjednica. Jakaj navodi da Institut tokom monitoringa nije primetio proaktivan i dosljedan pristup u pokretanju drugih često pominjanih procesa, poput vetinga u pravosuđu i nekoliko nacrta zakona koji su već prošli javne konsultacije.
Među njima su: Nacrt zakona o Akademiji pravde, Nacrt zakona o zapošljavanju, ocjenjivanju učinka, provjeri integriteta i statusu sudija i tužilaca, kao i izmjene i dopune Zakona o disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca.
„Ne razmatranje ovih inicijativa blokiralo je važan korak ka dubokoj reformi pravosudnog sistema“, kaže Jakaj, dodajući da veliki dio odgovornosti snosi Pokret Samoopredjeljenje, jer je kao vladajuća partija imao vremena da razvije „transparentan i suštinski politički dijalog“.
Međutim, institucionalna paraliza nije pogodila samo oblast pravde.
Izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava – YIHR Kosovo Marigona Shabiu kaže da je 2025. pokazala „potpuni izostanak prostora za parlamentarnu raspravu o ključnim pitanjima ljudskih prava, tranzicione pravde i vladavine prava“.
„Konkretno, nije bilo ni volje ni mogućnosti da se sastanemo sa predstavnicima Skupštine kako bismo razgovarali o preporukama iz izvještaja civilnog društva za 2024. godinu, koji ukazuje na ozbiljne nedostatke u oblasti ljudskih prava“, rekla je Shabiu za RSE.
Ona naglašava da su, u takvim okolnostima, zahtjevi civilnog društva ostali van javne i zakonodavne agende. Jedan od najvažnijih, prema njenim riječima, jeste razmatranje nacrta Građanskog zakonika.
„Nedostatak parlamentarne debate i smislenih javnih konsultacija ostavio je ovaj proces zamrznutim, uz gubitak čitave godine bez pravnog napretka“, navodi Shabiu.
Dalje ističe da ne samo da zahtjevi civilnog društva nisu razmatrani, već su ona i novinari bili izloženi pokušajima diskreditacije i delegitimizacije, „uključujući kroz omalovažavajući jezik i javne napade, bez adekvatne institucionalne reakcije ili funkcionalnih zaštitnih mehanizama“.
Udruženje novinara Kosova je u više navrata posljednjih godina kritikovalo vladajući Pokret Samoopredjeljenje i njegove članove zbog jezika koji koriste prema medijima.
Nedavno su slične primedbe izneli i Evropska unija i Misija OSCE-a na Kosovu.
Jakaj dodaje da je 2025. još jedna godina u kojoj Kosovo nije napravilo veće iskorake u spoljnoj diplomatiji, poput članstva u Savjetu Evrope.
„To su posljedice koje prevazilaze jednu kalendarsku godinu i prete da prerastu u strukturne probleme. Realno, biće potrebne najmanje dvije do tri godine da se nadoknadi gubitak nastao zbog nefunkcionalnih institucija tokom 2025. godine. Neki procesi mogu ponovo započeti, ali uz veće političke, finansijske i institucionalne troškove. Glavni rizik je da dio reformi izgubi zamah i kredibilitet, kako unutar zemlje, tako i u odnosima sa međunarodnim partnerima“, objašnjava Jakaj.
On takođe naglašava da će naredna godina biti presudna za ubrzanje reformske agende.
Kosovo je blizu još jednog izbornog procesa – 28. decembra biće održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima se očekuje izbor desetog saziva Skupštine.
Ipak, Shabiu nije uvjerena da će, nakon formiranja novih institucija iz budućih izbora, zahtjevi civilnog društva biti razmotreni.
„Trenutno politička volja ostaje nejasna“, zaključuje ona.
Izvor: RSE/Kosovoonline
Razlog je što poslanici izabrani na februarskim izborima nisu uspjeli da konstituišu skupštinu do sredine oktobra.
Osim 60 sjednica Skupštine Kosova radi konstituisanja, ovi poslanici sastali su se još samo tri puta: dva puta – 26. oktobra i 19. novembra – kako bi glasali o predlozima mandatara za premijera, i jednom, 19. novembra, na vanrednoj sjednici posvećenoj budžetu, podsjeća Radio Slobodna Evropa.
Tako tokom cijele godine nijedan zakon nije usvojen, što je i bilo očekivano u uslovima vlade u tehničkom mandatu i nefunkcionalne skupštine.
Ipak, prema ocjeni stručnjaka, okolnosti u 2025. godini nisu bile „normalne“.
Naim Jakaj iz Kosovskog pravnog instituta ističe da su brojna pitanja zahtjevala hitno razmatranje.
„Neka vitalna pitanja za funkcionisanje države trebalo je hitno razmatrati“, rekao je Jakaj za RSE, pominjući međunarodne sporazume, budžetske raspodjele za 2026. godinu, budžet RTK, kao i budžet za četiri opštine na sjeveru.
Kao jedan od „najtežih propusta“, Jakaj navodi neprimjenu presude Ustavnog suda o platama u javnom sektoru, kojom bi se zaposlenima, čije su plate smanjene novim zakonom, omogućilo da i dalje primaju prelazne dodatke dok se nove plate ne izjednače sa starima.
„Ovo pokazuje da problem nije bio samo u nedostatku funkcionalnih institucija, već i u nedostatku volje da se poštuje ustavni poredak i zakonske obaveze“, kaže Jakaj.
Tokom 2025. godine, vlada u tehničkom mandatu, na čijem je čelu bio premijer Albin Kurti, održala je ukupno 39 sjednica. Jakaj navodi da Institut tokom monitoringa nije primetio proaktivan i dosljedan pristup u pokretanju drugih često pominjanih procesa, poput vetinga u pravosuđu i nekoliko nacrta zakona koji su već prošli javne konsultacije.
Među njima su: Nacrt zakona o Akademiji pravde, Nacrt zakona o zapošljavanju, ocjenjivanju učinka, provjeri integriteta i statusu sudija i tužilaca, kao i izmjene i dopune Zakona o disciplinskoj odgovornosti sudija i tužilaca.
„Ne razmatranje ovih inicijativa blokiralo je važan korak ka dubokoj reformi pravosudnog sistema“, kaže Jakaj, dodajući da veliki dio odgovornosti snosi Pokret Samoopredjeljenje, jer je kao vladajuća partija imao vremena da razvije „transparentan i suštinski politički dijalog“.
Međutim, institucionalna paraliza nije pogodila samo oblast pravde.
Izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava – YIHR Kosovo Marigona Shabiu kaže da je 2025. pokazala „potpuni izostanak prostora za parlamentarnu raspravu o ključnim pitanjima ljudskih prava, tranzicione pravde i vladavine prava“.
„Konkretno, nije bilo ni volje ni mogućnosti da se sastanemo sa predstavnicima Skupštine kako bismo razgovarali o preporukama iz izvještaja civilnog društva za 2024. godinu, koji ukazuje na ozbiljne nedostatke u oblasti ljudskih prava“, rekla je Shabiu za RSE.
Ona naglašava da su, u takvim okolnostima, zahtjevi civilnog društva ostali van javne i zakonodavne agende. Jedan od najvažnijih, prema njenim riječima, jeste razmatranje nacrta Građanskog zakonika.
„Nedostatak parlamentarne debate i smislenih javnih konsultacija ostavio je ovaj proces zamrznutim, uz gubitak čitave godine bez pravnog napretka“, navodi Shabiu.
Dalje ističe da ne samo da zahtjevi civilnog društva nisu razmatrani, već su ona i novinari bili izloženi pokušajima diskreditacije i delegitimizacije, „uključujući kroz omalovažavajući jezik i javne napade, bez adekvatne institucionalne reakcije ili funkcionalnih zaštitnih mehanizama“.
Udruženje novinara Kosova je u više navrata posljednjih godina kritikovalo vladajući Pokret Samoopredjeljenje i njegove članove zbog jezika koji koriste prema medijima.
Nedavno su slične primedbe izneli i Evropska unija i Misija OSCE-a na Kosovu.
Jakaj dodaje da je 2025. još jedna godina u kojoj Kosovo nije napravilo veće iskorake u spoljnoj diplomatiji, poput članstva u Savjetu Evrope.
„To su posljedice koje prevazilaze jednu kalendarsku godinu i prete da prerastu u strukturne probleme. Realno, biće potrebne najmanje dvije do tri godine da se nadoknadi gubitak nastao zbog nefunkcionalnih institucija tokom 2025. godine. Neki procesi mogu ponovo započeti, ali uz veće političke, finansijske i institucionalne troškove. Glavni rizik je da dio reformi izgubi zamah i kredibilitet, kako unutar zemlje, tako i u odnosima sa međunarodnim partnerima“, objašnjava Jakaj.
On takođe naglašava da će naredna godina biti presudna za ubrzanje reformske agende.
Kosovo je blizu još jednog izbornog procesa – 28. decembra biće održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima se očekuje izbor desetog saziva Skupštine.
Ipak, Shabiu nije uvjerena da će, nakon formiranja novih institucija iz budućih izbora, zahtjevi civilnog društva biti razmotreni.
„Trenutno politička volja ostaje nejasna“, zaključuje ona.
Izvor: RSE/Kosovoonline
