Ocjena analitičara Koalicija VV i PDK jedna od opcija da institucije funkcionišu
Pobjednik izbora 28. decembra i odnos snaga u parlamentu biće ključni faktor za izbegavanje dodatne političke krize i okončanja jednogodišnjeg ciklusa u kojem nije bilo mogućnosti za formiranje institucija, ocjenjuju analitičari, koji ocjenjuju da postoji mogućnost za koaliciju između Samoopredjeljenja i PDK, kao jedne od opcija za obezbjeđivanje funkcionisanja institucija, prenela je Ekonomija onlajn.
Politički analitičar Afrim Kasolli kazao je da rezultat izbora neće odrediti samo pobjednika, već će ukazati na mogućnost rješenja za stvaranje centralnih institucija.
„U zavisnosti od toga koliko će procenata glasova osvojiti pobjednička stranka, to će odrediti pravac političkih procesa - da li ćemo biti taoci ovih permanentnih političkih kriza i neuspjeha u formiranju institucija i poslije izbora 28. decembra ili će se pronaći izlaz i okončati ovaj jednogodišnji ciklus nemogućnosti uspostavljanja institucija nakon izbora 9. februara“, rekao je Kasolli za Ekonomiju onlajn.
Prema njegovim riječima, Samoopredjeljenje ulazi u izbore sa očekivanjem da osvoji više od 50 odsto glasova, nadajući se da će moći da stvore institucije bez pomoći drugih parlamentarnih stranaka.
„To je manje-više narativ Albina Kurtija i Samoopredjeljenja uopšte, da im je potrebna veća pobjeda jer se samo na taj način može deblokirati država“, rekao je primjetio je Kasolli.
Takođe je napomenuo da drugi parlamentarni subjekti učestvuju na ovim izborima sa nadom da će smanjiti nivo zastupljenosti Samoopredjeljenja, na 40 poslanika.
„Koliko će biti uspješni u tom pogledu, ostaje da se vidi. To su dva glavna proračuna koja leže u srži novih vanrednih parlamentarnih izbora 28. decembra“, dodao je Kasolli.
Kaže da to što Samoopredjeljenje nije do sada pokazalo spremnost za formiranje koalicija, ne isključuje mogućnost da u budućnosti dođe do saradnje sa drugim strankama radi formiranja institucija, uključujući i koaliciju sa PDK.
„Ako sudimo po dosadašnjem ponašanju, Samoopredjeljenje nije imalo volje da stvori koaliciju sa drugim parlamentarnim strankama, jer da jeste, to se moglo učiniti i do sada. Čak ni drugi subjekti nisu dali nikakvu priliku da su spremni da formiraju koaliciju, čak i bez Samoopredjeljenja, da ga ostave u opoziciji. Ne treba isključiti hipotetičku mogućnost, ostavljamo to kao opciju, da ako politički subjekti imaju ovaj rezultat, onda će moći da ga iskoriste kao opravdanje pred biračima i svojom partijskom bazom za buduće vladine koalicije na bilo koji način, bilo da su to LDK ili PDK sa Samoopredjeljenjem ili Samoopredjeljenje sa njima“, kaže Kasolli.
Konstatuje da je bilo poteza u tom pravcu, poput Kurtijeve čestite Bedriju Hamzi na preuzimanju funkcije predsjednika PDK, dok istovremeno Hamza govori već neko vrijeme da je protiv bilo kakve crvene linije, ostavljajući otvorene mogućnosti za bilo kakvu moguću koaliciju.
Politolog Albinot Maloku je ocjenio da političke blokade koje su se do sada dogodile nisu služile Kosovu i da stranke moraju da se ponašaju odgovorno prema građanima.
„Ko god da je bio za blokadu, to šteti zemlji. Smatram da i politički subjekti i njihovi lideri treba da budu svijesni potreba koje Kosovo ima. A, posebno gubitaka koje je pretrpelo posljednjih godina, kao rezultat postupaka političkog rukovodstva…“, rekao je Maloku.
Ne očekuje apsolutnog pobjednika izbora, kao što je bio slučaj 2021.
„Uvijek postoji nada da će biti političke zrelosti prema obavezama koje rukovodstvo i politički subjekti imaju u odnosu i na građane i na birače, ali i na državu“, rekao je Maloku.
Maloku je dodao da bi saradnja između Samoopredjeljenja i PDK mogla biti strateška opcija za ispunjavanje obaveza prema građanima i međunarodnim partnerima.
„U stvarnosti, možda nemoguće, ali bi to bila možda najbolja preporuka da se krene napred ka ispunjenju obaveza“, rekao je Maloku.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
„U zavisnosti od toga koliko će procenata glasova osvojiti pobjednička stranka, to će odrediti pravac političkih procesa - da li ćemo biti taoci ovih permanentnih političkih kriza i neuspjeha u formiranju institucija i poslije izbora 28. decembra ili će se pronaći izlaz i okončati ovaj jednogodišnji ciklus nemogućnosti uspostavljanja institucija nakon izbora 9. februara“, rekao je Kasolli za Ekonomiju onlajn.
Prema njegovim riječima, Samoopredjeljenje ulazi u izbore sa očekivanjem da osvoji više od 50 odsto glasova, nadajući se da će moći da stvore institucije bez pomoći drugih parlamentarnih stranaka.
„To je manje-više narativ Albina Kurtija i Samoopredjeljenja uopšte, da im je potrebna veća pobjeda jer se samo na taj način može deblokirati država“, rekao je primjetio je Kasolli.
Takođe je napomenuo da drugi parlamentarni subjekti učestvuju na ovim izborima sa nadom da će smanjiti nivo zastupljenosti Samoopredjeljenja, na 40 poslanika.
„Koliko će biti uspješni u tom pogledu, ostaje da se vidi. To su dva glavna proračuna koja leže u srži novih vanrednih parlamentarnih izbora 28. decembra“, dodao je Kasolli.
Kaže da to što Samoopredjeljenje nije do sada pokazalo spremnost za formiranje koalicija, ne isključuje mogućnost da u budućnosti dođe do saradnje sa drugim strankama radi formiranja institucija, uključujući i koaliciju sa PDK.
„Ako sudimo po dosadašnjem ponašanju, Samoopredjeljenje nije imalo volje da stvori koaliciju sa drugim parlamentarnim strankama, jer da jeste, to se moglo učiniti i do sada. Čak ni drugi subjekti nisu dali nikakvu priliku da su spremni da formiraju koaliciju, čak i bez Samoopredjeljenja, da ga ostave u opoziciji. Ne treba isključiti hipotetičku mogućnost, ostavljamo to kao opciju, da ako politički subjekti imaju ovaj rezultat, onda će moći da ga iskoriste kao opravdanje pred biračima i svojom partijskom bazom za buduće vladine koalicije na bilo koji način, bilo da su to LDK ili PDK sa Samoopredjeljenjem ili Samoopredjeljenje sa njima“, kaže Kasolli.
Konstatuje da je bilo poteza u tom pravcu, poput Kurtijeve čestite Bedriju Hamzi na preuzimanju funkcije predsjednika PDK, dok istovremeno Hamza govori već neko vrijeme da je protiv bilo kakve crvene linije, ostavljajući otvorene mogućnosti za bilo kakvu moguću koaliciju.
Politolog Albinot Maloku je ocjenio da političke blokade koje su se do sada dogodile nisu služile Kosovu i da stranke moraju da se ponašaju odgovorno prema građanima.
„Ko god da je bio za blokadu, to šteti zemlji. Smatram da i politički subjekti i njihovi lideri treba da budu svijesni potreba koje Kosovo ima. A, posebno gubitaka koje je pretrpelo posljednjih godina, kao rezultat postupaka političkog rukovodstva…“, rekao je Maloku.
Ne očekuje apsolutnog pobjednika izbora, kao što je bio slučaj 2021.
„Uvijek postoji nada da će biti političke zrelosti prema obavezama koje rukovodstvo i politički subjekti imaju u odnosu i na građane i na birače, ali i na državu“, rekao je Maloku.
Maloku je dodao da bi saradnja između Samoopredjeljenja i PDK mogla biti strateška opcija za ispunjavanje obaveza prema građanima i međunarodnim partnerima.
„U stvarnosti, možda nemoguće, ali bi to bila možda najbolja preporuka da se krene napred ka ispunjenju obaveza“, rekao je Maloku.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
