Potreban konsenzus Rashiti: Poslije izbora sve otvoreno – i mjesto predsjednika i premijera
Vjosa Osmani će, po svoj prilici, sigurno razmišljati o svojoj političkoj budućnosti, dok se njen mandat na mjestu predsjednice približava kraju; okolnosti su se promjenile i njen reizbor ne bi bio lak, smatra politički analitičar Naim Rashiti. On kaže da bi nakon izbora krajem godine „nove političke nagodbe mogle doneti nova imena“ za poziciju „šefa Kosova“, prenosi Demokracia.
Prema njegovim riječima, čak će „sve pozicije biti otvorene“, uključujući i onu premijera i predsjednika.
Rashiti vjeruje da će njeno svrstavanje uz Pokret Samoopredjeljenje tokom svih ovih godina „da joj naškodi“ ukoliko bude želela da se ponovo kandiduje za predsjednicu, kada joj petogodišnji mandat istekne 7. aprila, prenosi Demokracia.
„Predsjednica je od 2021. godine bila svrstana uz Samoopredjeljenje i ništa se novo nije dogodilo. I ranije je bilo takvih koalicija i usklađivanja. Ali to će joj naškoditi ukoliko računa na glasove drugih subjekata za reizbor“, rekao je on.
Rashiti ne isključuje „moguće političke dogovore koji bi joj to i omogućili“, ali dodaje da su se „okolnosti promjenile, brojevi su se promjenili i politički akteri su se promjenili“.
„Tako da nove političke nagodbe mogu doneti nova imena i nove kandidate. Ne znamo“, ukazao je.
Vjosa Osmani je na funkciju predsjednice došla 2021. godine zahvaljujući saradnji sa Albinom Kurtijem, koji je tada preuzeo vođenje Vlade.
„Sa novim rezultatom, ili čak sa rezultatom iz februara 2025. godine, to nije moguće. U tom slučaju, subjekti će izgubiti jednog od dvoje: premijera ili predsjednika“, kaže Rashiti.
On navodi da „ponekad brojevi zahtjevaju i veće kompromise“, podsjećajući na koaliciju Demokratske partije Kosova i Demokratskog saveza Kosova iz 2015. godine. I ove godine, podsjeća Rashiti, pobjednik izbora i kandidat za premijera bio je primoran da se odrekne i svojih pozicija u pokušaju formiranja vlade.
Prema njegovim riječima, nakon 28. decembra, sve institucionalne pozicije biće „otvorene“.
Pitanje predsjednika je, „nažalost, uvijek bilo dio koalicionih dogovora za formiranje institucija i vrlo je vjerovatno da će se isto ponoviti“, kaže Rashiti.
„Ovoga puta politički subjekti će praviti dogovore koji uključuju i izbor predsjednika. U najboljem slučaju će Skupština biti konstituisana na samom pragu ili nakon početka ustavnog roka za izbor predsjednika. I vremena će biti veoma malo. Tako da će subjekti proizašli iz izbora 28. decembra biti prinuđeni da riješe i pitanje izbora predsjednika/predsjednice", naglašava analitičar.
Smatra da će samo oni koji žele da se politička i institucionalna kriza nastavi oklevati da naprave ovakve političke dogovore.
„Vjerujem da je u interesu svih da se pitanje predsjednika riješi političkim razumijevanjem na dva načina: 1. Da pitanje predsjednika bude dio političkog sporazuma za formiranje institucija; ili 2. Da postoji politički konsenzus da se predsjednik izabere širokim političkim dogovorom, bez obzira na konfiguraciju i koalicione dogovore za vladu. To bi bilo idealno, ali sa ovakvim političkim pristupom političkih subjekata, naročito pobjednika prethodnih izbora, teško je očekivati tako nešto“, rekao je on.
Rashiti smatra da će se „sa velikom vjerovatnoćom dogoditi prva opcija, ukoliko neki od glavnih aktera ne stvori nove okolnosti za nastavak političke i institucionalne krize“.
On ocjenjuje da će Osmani ostati na političkoj sceni i da će politički dogovori odrediti na kojoj će se poziciji ona nalaziti. Takođe je naveo da u principu politički subjekti sklapaju nove dogovore i nikada se nije desilo da predsjednik bude reizabran.
„Ali to će se znati tek kada parlamentarne stranke postignu dogovor. Često su znale da nas iznenade konfiguracijom koalicionih sporazuma. Rezultat izbora će odrediti formulu i imena“, zaključuje Rashiti.
On kaže da politički subjekti treba da nauče da se „na izbore ide sa vrlo umerenim jezikom, uz poštovanje protivkandidata, a tokom funkcionisanja i obavljanja uloga svi treba da imaju kooperativan pristup i poštovanje prema svim političkim akterima“.
Samo tako, kaže Rashiti, oni „mogu računati na dogovore i političko učešće“.
„Izborni sistem Kosova i naša ustavna demokratija zasnovana na konsenzusu zahtjevaju međusobno poštovanje, saradnju u izgradnji institucija i njihovom funkcionisanju. U kosovskom sistemu, parlamentarne stranke, bilo da su velike ili male, imaju veliku političku težinu u institucionalnom životu i moraju biti jednako poštovane“, rekao je on.
Prije svega, Rashiti kaže da se „moramo pobrinuti i zabrinuti za nesmetano odvijanje izbora“.
„U nedostatku međunarodnih posmatrača, glavni teret pada na političke subjekte i na posmatrače iz organizacije Demokracija na djelu. Potrebno je masovno podržati koaliciju nevladinih organizacija za posmatranje izbora“, zaključuje Rashiti.
Izvor: Demokracia/Kosovoonline
Rashiti vjeruje da će njeno svrstavanje uz Pokret Samoopredjeljenje tokom svih ovih godina „da joj naškodi“ ukoliko bude želela da se ponovo kandiduje za predsjednicu, kada joj petogodišnji mandat istekne 7. aprila, prenosi Demokracia.
„Predsjednica je od 2021. godine bila svrstana uz Samoopredjeljenje i ništa se novo nije dogodilo. I ranije je bilo takvih koalicija i usklađivanja. Ali to će joj naškoditi ukoliko računa na glasove drugih subjekata za reizbor“, rekao je on.
Rashiti ne isključuje „moguće političke dogovore koji bi joj to i omogućili“, ali dodaje da su se „okolnosti promjenile, brojevi su se promjenili i politički akteri su se promjenili“.
„Tako da nove političke nagodbe mogu doneti nova imena i nove kandidate. Ne znamo“, ukazao je.
Vjosa Osmani je na funkciju predsjednice došla 2021. godine zahvaljujući saradnji sa Albinom Kurtijem, koji je tada preuzeo vođenje Vlade.
„Sa novim rezultatom, ili čak sa rezultatom iz februara 2025. godine, to nije moguće. U tom slučaju, subjekti će izgubiti jednog od dvoje: premijera ili predsjednika“, kaže Rashiti.
On navodi da „ponekad brojevi zahtjevaju i veće kompromise“, podsjećajući na koaliciju Demokratske partije Kosova i Demokratskog saveza Kosova iz 2015. godine. I ove godine, podsjeća Rashiti, pobjednik izbora i kandidat za premijera bio je primoran da se odrekne i svojih pozicija u pokušaju formiranja vlade.
Prema njegovim riječima, nakon 28. decembra, sve institucionalne pozicije biće „otvorene“.
Pitanje predsjednika je, „nažalost, uvijek bilo dio koalicionih dogovora za formiranje institucija i vrlo je vjerovatno da će se isto ponoviti“, kaže Rashiti.
„Ovoga puta politički subjekti će praviti dogovore koji uključuju i izbor predsjednika. U najboljem slučaju će Skupština biti konstituisana na samom pragu ili nakon početka ustavnog roka za izbor predsjednika. I vremena će biti veoma malo. Tako da će subjekti proizašli iz izbora 28. decembra biti prinuđeni da riješe i pitanje izbora predsjednika/predsjednice", naglašava analitičar.
Smatra da će samo oni koji žele da se politička i institucionalna kriza nastavi oklevati da naprave ovakve političke dogovore.
„Vjerujem da je u interesu svih da se pitanje predsjednika riješi političkim razumijevanjem na dva načina: 1. Da pitanje predsjednika bude dio političkog sporazuma za formiranje institucija; ili 2. Da postoji politički konsenzus da se predsjednik izabere širokim političkim dogovorom, bez obzira na konfiguraciju i koalicione dogovore za vladu. To bi bilo idealno, ali sa ovakvim političkim pristupom političkih subjekata, naročito pobjednika prethodnih izbora, teško je očekivati tako nešto“, rekao je on.
Rashiti smatra da će se „sa velikom vjerovatnoćom dogoditi prva opcija, ukoliko neki od glavnih aktera ne stvori nove okolnosti za nastavak političke i institucionalne krize“.
On ocjenjuje da će Osmani ostati na političkoj sceni i da će politički dogovori odrediti na kojoj će se poziciji ona nalaziti. Takođe je naveo da u principu politički subjekti sklapaju nove dogovore i nikada se nije desilo da predsjednik bude reizabran.
„Ali to će se znati tek kada parlamentarne stranke postignu dogovor. Često su znale da nas iznenade konfiguracijom koalicionih sporazuma. Rezultat izbora će odrediti formulu i imena“, zaključuje Rashiti.
On kaže da politički subjekti treba da nauče da se „na izbore ide sa vrlo umerenim jezikom, uz poštovanje protivkandidata, a tokom funkcionisanja i obavljanja uloga svi treba da imaju kooperativan pristup i poštovanje prema svim političkim akterima“.
Samo tako, kaže Rashiti, oni „mogu računati na dogovore i političko učešće“.
„Izborni sistem Kosova i naša ustavna demokratija zasnovana na konsenzusu zahtjevaju međusobno poštovanje, saradnju u izgradnji institucija i njihovom funkcionisanju. U kosovskom sistemu, parlamentarne stranke, bilo da su velike ili male, imaju veliku političku težinu u institucionalnom životu i moraju biti jednako poštovane“, rekao je on.
Prije svega, Rashiti kaže da se „moramo pobrinuti i zabrinuti za nesmetano odvijanje izbora“.
„U nedostatku međunarodnih posmatrača, glavni teret pada na političke subjekte i na posmatrače iz organizacije Demokracija na djelu. Potrebno je masovno podržati koaliciju nevladinih organizacija za posmatranje izbora“, zaključuje Rashiti.
Izvor: Demokracia/Kosovoonline
