Glasanje iz inostranstva Više od 70 hiljada birača iz dijaspore dobilo potvrdu CIK-a
Centralna izborna komisija (CIK) primila je ukupno 84.000 prijava za glasanje iz inostranstva za vanredne izbore 28. decembra. Od tog broja, više od 71.000 prijava je odobreno, dok je oko 6.000 još u fazi razmatranja.
Prema ocijenama poznavalaca političkih prilika, ovako velika zainteresovanost predstavlja izraz volje kosovske dijaspore da doprinese političkim procesima na Kosovu.
Prema podacima CIK-a, od 84.700 prijava, 6.700 je odbijeno, a 5.900 se i dalje razmatra.
Analitičar i bivši predsjednik CIK-a, Mazllum Baraliu, smatra da glasovi iz dijaspore predstavljaju doprinos izgradnji države.
"Prije svega, to je svijest o potrebi da se pomogne i izgradi država što je moguće snažnije. Najbolji i najdemokratskiji način jeste upravo glasanje, a ovi faktori su uticali na povećanje interesovanja“, rekao je Baraliu.
Rok za prijavu bio je otvoren od 26. novembra do 6. decembra. Postoje tri načina glasanja iz inostranstva: slanje paketa sa glasačkim listićem poštom na adrese biračkih kutija van Kosova, slanje paketa na adresu CIK-a u Prištini, kao i fizičko glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Organizovanje glasanja u alternativnim centrima van ambasada ostaje na čekanju do odluke Vrhovnog suda.
Najveći broj birača – više od 51.000 – registrovao se za slanje glasačkog paketa poštom na adrese kutija u inostranstvu. Oko 2.500 birača prijavilo se za slanje paketa na poštansko sanduče CIK-a u Prištini, dok se oko 18.000 građana registrovalo za fizičko glasanje u diplomatskim predstavništvima.
Ova tema dominirala je javnim debatama tokom nedjelje, nakon što je Izborni panel za prigovore i žalbe (IPŽP) poništio 10 alternativnih centara za glasanje, na osnovu žalbe Demokratskog saveza Kosova.
Pokret Samoopredeljenje uložio je žalbu na odluku IPŽP-a, a Vrhovni sud još nije donio odluku.
Na izborima 9. februara ove godine iz dijaspore je pristiglo 79.053 glasova, što je činilo 8,18 odsto ukupnog broja glasova.
Godine 2010. poštom je stiglo tek 1.053 glasova (0,15 odsto), ali je rast postao vidljiv u posljednje tri izborne runde: 5.201 glas 2017. godine, 19.789 glasova 2019, 56.375 glasova 2021. i skoro 80.000 na izborima u februaru 2025.
Prema Baraliu, rast interesa povezan je i sa sve aktivnijim pristupom stranaka prema dijaspori. On ističe da je Samoopredjeljenje najviše iskoristilo ovaj potencijal, što je motivisalo i druge stranke da mu se ozbiljnije posvete.
"Kada su vidjeli da je Samoopredeljenje na prošlim izborima osvojilo više od 50%, i ostale stranke su se okrenule dijaspori. Politički subjekti koji su ranije zapostavljali rad sa dijasporom sada pokušavaju da aktiviraju svoje članstvo i privuku što veći broj birača iz inostranstva“, rekao je Baraliu.
Na izborima 2021. godine, Samoopredjeljenje je osvojilo oko 44.000 glasova iz inostranstva, što je činilo 80 odsto glasova pristiglih poštom. Na izborima u februaru ove godine prvi put se glasalo i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Osim glasanja iz inostranstva, veliki broj građana putuje na Kosovo kako bi glasao lično, ali se oni vode kao redovni birači i ne ulaze u statistiku glasanja iz dijaspore.
Prema podacima CIK-a, od 84.700 prijava, 6.700 je odbijeno, a 5.900 se i dalje razmatra.
Analitičar i bivši predsjednik CIK-a, Mazllum Baraliu, smatra da glasovi iz dijaspore predstavljaju doprinos izgradnji države.
"Prije svega, to je svijest o potrebi da se pomogne i izgradi država što je moguće snažnije. Najbolji i najdemokratskiji način jeste upravo glasanje, a ovi faktori su uticali na povećanje interesovanja“, rekao je Baraliu.
Rok za prijavu bio je otvoren od 26. novembra do 6. decembra. Postoje tri načina glasanja iz inostranstva: slanje paketa sa glasačkim listićem poštom na adrese biračkih kutija van Kosova, slanje paketa na adresu CIK-a u Prištini, kao i fizičko glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Organizovanje glasanja u alternativnim centrima van ambasada ostaje na čekanju do odluke Vrhovnog suda.
Najviše prijava za glasanje poštom
Najveći broj birača – više od 51.000 – registrovao se za slanje glasačkog paketa poštom na adrese kutija u inostranstvu. Oko 2.500 birača prijavilo se za slanje paketa na poštansko sanduče CIK-a u Prištini, dok se oko 18.000 građana registrovalo za fizičko glasanje u diplomatskim predstavništvima.
Ova tema dominirala je javnim debatama tokom nedjelje, nakon što je Izborni panel za prigovore i žalbe (IPŽP) poništio 10 alternativnih centara za glasanje, na osnovu žalbe Demokratskog saveza Kosova.
Pokret Samoopredeljenje uložio je žalbu na odluku IPŽP-a, a Vrhovni sud još nije donio odluku.
Na izborima 9. februara ove godine iz dijaspore je pristiglo 79.053 glasova, što je činilo 8,18 odsto ukupnog broja glasova.
Godine 2010. poštom je stiglo tek 1.053 glasova (0,15 odsto), ali je rast postao vidljiv u posljednje tri izborne runde: 5.201 glas 2017. godine, 19.789 glasova 2019, 56.375 glasova 2021. i skoro 80.000 na izborima u februaru 2025.
Prema Baraliu, rast interesa povezan je i sa sve aktivnijim pristupom stranaka prema dijaspori. On ističe da je Samoopredjeljenje najviše iskoristilo ovaj potencijal, što je motivisalo i druge stranke da mu se ozbiljnije posvete.
"Kada su vidjeli da je Samoopredeljenje na prošlim izborima osvojilo više od 50%, i ostale stranke su se okrenule dijaspori. Politički subjekti koji su ranije zapostavljali rad sa dijasporom sada pokušavaju da aktiviraju svoje članstvo i privuku što veći broj birača iz inostranstva“, rekao je Baraliu.
Na izborima 2021. godine, Samoopredjeljenje je osvojilo oko 44.000 glasova iz inostranstva, što je činilo 80 odsto glasova pristiglih poštom. Na izborima u februaru ove godine prvi put se glasalo i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Osim glasanja iz inostranstva, veliki broj građana putuje na Kosovo kako bi glasao lično, ali se oni vode kao redovni birači i ne ulaze u statistiku glasanja iz dijaspore.
