
Pulmolog Besim Morina istakao je da zagađenje vazduha predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje građana, posebno u periodima guste magle i niskih temperatura, kada se štetne čestice duže zadržavaju u vazduhu. Kako je naveo, ovakvi uslovi najteže pogađaju osobe sa hroničnim respiratornim oboljenjima.
Morina je ocjenio da magla i zagađenje vazduha utiču na respiratorno zdravlje, posebno kod osoba sa astmom i drugim hroničnim oboljenjima.
„Atmosferski uslovi imaju uticaj na zdravlje pluća, posebno kod ljudi koji imaju respiratorne probleme, ovde govorimo o osobama koje imaju bronhijalnu astmu, onima koji imaju bronhitis, kao i o ljudima sa drugim hroničnim bolestima pluća. Oni su uvijek veoma osjetljivi na promjene u vremenskim uslovima, na promjene vazdušnog pritiska, vlažnosti vazduha, posebno u specifičnim uslovima kao što su magla ili velika hladnoća. Primjećeno je da magla ima direktan uticaj na pogoršanje hroničnih bolesti i pogoršanje bronhijalne astme“, izjavio je Morina.
Prema njegovim riječima, hladni mjeseci ostaju najrizičniji period za pacijente sa respiratornim problemima zbog sezonskih infekcija i povećanog zagađenja, što često dovodi do pogoršanja astme i bronhitisa i zahtjeva dodatni medicinski tretman.
„Pored toga, poznato je da magla utiče na pogoršanje efekata zagađenja, jer u uslovima magle čestice zagađivača, poput ugljen-dioksida, sumpor-dioksida i sitnih čestica, zbog maglovitih uslova ostaju u nižim slojevima vazduha. Tada postoji veća mogućnost da udišemo veće količine zagađenja. Magla direktno pogoršava respiratorno stanje, ali i indirektno, pojačavajući štetni efekat zagađenja, što dovodi do pogoršanja hroničnih respiratornih bolesti“, naglasio je on.
Morina je dodao da mnogi pacijenti sa astmom još nisu svijesni uticaja vremenskih uslova na njihovo stanje, dok prekomerna upotreba klima-uređaja takođe može pogoršati simptome zbog isušivanja vazduha, prenosi Koha.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
„Atmosferski uslovi imaju uticaj na zdravlje pluća, posebno kod ljudi koji imaju respiratorne probleme, ovde govorimo o osobama koje imaju bronhijalnu astmu, onima koji imaju bronhitis, kao i o ljudima sa drugim hroničnim bolestima pluća. Oni su uvijek veoma osjetljivi na promjene u vremenskim uslovima, na promjene vazdušnog pritiska, vlažnosti vazduha, posebno u specifičnim uslovima kao što su magla ili velika hladnoća. Primjećeno je da magla ima direktan uticaj na pogoršanje hroničnih bolesti i pogoršanje bronhijalne astme“, izjavio je Morina.
Prema njegovim riječima, hladni mjeseci ostaju najrizičniji period za pacijente sa respiratornim problemima zbog sezonskih infekcija i povećanog zagađenja, što često dovodi do pogoršanja astme i bronhitisa i zahtjeva dodatni medicinski tretman.
„Pored toga, poznato je da magla utiče na pogoršanje efekata zagađenja, jer u uslovima magle čestice zagađivača, poput ugljen-dioksida, sumpor-dioksida i sitnih čestica, zbog maglovitih uslova ostaju u nižim slojevima vazduha. Tada postoji veća mogućnost da udišemo veće količine zagađenja. Magla direktno pogoršava respiratorno stanje, ali i indirektno, pojačavajući štetni efekat zagađenja, što dovodi do pogoršanja hroničnih respiratornih bolesti“, naglasio je on.
Morina je dodao da mnogi pacijenti sa astmom još nisu svijesni uticaja vremenskih uslova na njihovo stanje, dok prekomerna upotreba klima-uređaja takođe može pogoršati simptome zbog isušivanja vazduha, prenosi Koha.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore


