Izbori 2025. Abazi: Kurti svijestan da ne postoji zakonski osnov da se zabrani sertifikovanje Srpske liste
Član Predsjedništva Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Haki Abazi rekao je da premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti zna da ne postoji zakonski osnov da se zabrani sertifikovanje Srpske liste za vanredne izbore, rekavši da Kurti ovim potezom stvara problem sebi, ali i Kosovu na međunarodnoj sceni, što se vidi po reakcijama zapadnih ambasada, prenosi Ekonomija onlajn.
„Uopšte ne razumem zašto Kurti produbljuje rupu u koju je ušao kroz ovu taktiku, kao da je to potpuno populističko-izborna taktika. To više nije pitanje protiv Srpske liste - cijelo Kosovo zna šta je Srpska lista - ali, s druge strane, mi smo država koja mora da postupa po zakonu i pravnim odlukama. Za sada ne postoji pravni osnov na osnovu kojeg se može pozvati bilo kakva zabrana Srpskoj listi“, rekao je Abazi.
Abazi je zaključio da Kurti time potkopava samog sebe, Kosovo na međunarodnoj sceni, ali i birače koje, kako je rekao, premijer smatra naivnima.
„Mislim da su ovakvi Kurtijevi postupci razlog zašto se njegova popularnost smanjila i nastaviće da se smanjuje, jer su druge stranke pokazale iskrenost uzdržavanjem, ali zapravo ispravno razumeju da je postupanje po zakonu način da se izgradi ozbiljna država pred međunarodnim partnerima“, rekao je Abazi.
Istovremeno, Abazi je istakao da je Samoopredjeljenje imalo priliku da stvori zakonsku mogućnost da Srpska lista ne bude ovjerena tako što bi podnelo optužnice za dela za koja tvrde da su ih počinili članovi pomenute stranke, što bi, prema riječima Abazija, stvorilo zakonsku osnovu za takav potez.
„Po mom mišljenju, zakon treba sprovesti. Svaki politički subjekt koji ispunjava kriterijume prema zakonu i Ustavu Republike ima pravo da učestvuje u izbornoj trci. A ako postoji problem, onda zakon treba da djeluje. Samoopredjeljenje je imalo priliku da podnese optužnice za djela za koja tvrde da su ih počinili članovi Srpske liste, kako bi došli do pravnog zaključka. Ali, političke stranke ne mogu ni da donose zakon niti da sude – ovo je mješavina nadležnosti i kršenje podjele vlasti. Nema jasnijeg odgovora od zakona i njegove pune primjene prema svim političkim subjektima“, dodao je Abazi.
Centralna izborna komisija nije u utorak potvrdila učešće Srpskoj listi na predstojećim parlamentarnim izborima, budući da su dva člana CIK-a bila za, dvoje protiv, uz petoro uzdržanih.
Nakon takve odluke CIK-a, reagovale su i Kancelarija EU na Kosovu, Misija OSCE-a, ambasade SAD i Italije na Kosovu, ambasador Velike Britanije, koji su oštro kritikovali pomenutu odluku.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia online
Abazi je zaključio da Kurti time potkopava samog sebe, Kosovo na međunarodnoj sceni, ali i birače koje, kako je rekao, premijer smatra naivnima.
„Mislim da su ovakvi Kurtijevi postupci razlog zašto se njegova popularnost smanjila i nastaviće da se smanjuje, jer su druge stranke pokazale iskrenost uzdržavanjem, ali zapravo ispravno razumeju da je postupanje po zakonu način da se izgradi ozbiljna država pred međunarodnim partnerima“, rekao je Abazi.
Istovremeno, Abazi je istakao da je Samoopredjeljenje imalo priliku da stvori zakonsku mogućnost da Srpska lista ne bude ovjerena tako što bi podnelo optužnice za dela za koja tvrde da su ih počinili članovi pomenute stranke, što bi, prema riječima Abazija, stvorilo zakonsku osnovu za takav potez.
„Po mom mišljenju, zakon treba sprovesti. Svaki politički subjekt koji ispunjava kriterijume prema zakonu i Ustavu Republike ima pravo da učestvuje u izbornoj trci. A ako postoji problem, onda zakon treba da djeluje. Samoopredjeljenje je imalo priliku da podnese optužnice za djela za koja tvrde da su ih počinili članovi Srpske liste, kako bi došli do pravnog zaključka. Ali, političke stranke ne mogu ni da donose zakon niti da sude – ovo je mješavina nadležnosti i kršenje podjele vlasti. Nema jasnijeg odgovora od zakona i njegove pune primjene prema svim političkim subjektima“, dodao je Abazi.
Centralna izborna komisija nije u utorak potvrdila učešće Srpskoj listi na predstojećim parlamentarnim izborima, budući da su dva člana CIK-a bila za, dvoje protiv, uz petoro uzdržanih.
Nakon takve odluke CIK-a, reagovale su i Kancelarija EU na Kosovu, Misija OSCE-a, ambasade SAD i Italije na Kosovu, ambasador Velike Britanije, koji su oštro kritikovali pomenutu odluku.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia online
