Strah, nesigurnost, izolacija... Milazim Krasniqi: "Kosovo u opasnosti da postane propala država"
Profesor i analitičar Milazim Krasniqi komentirao je institucionalnu i ekonomsku situaciju u zemlji, opisujući nedavni period kao jedan od najštetnijih za Kosovo od poslijeratnog perioda.
U intervjuu za Ekonomia Online, Krasniqi je rekao da je nedostatak institucija izazvao duboke posljedice.
„Nesumnjivo je da je nedostatak institucija destruktivan za razvoj zemlje jer se bavite pitanjima za zemlju godinu dana, nijedan zakon nije usvojen, nije napravljeno nikakvo poboljšanje zakonskih propisa i naredbi koje zapravo prate i ekonomski i društveni proces, tako da je nedostatak skupštine i vlade teško oštetio ekonomiju i cijelu situaciju, kao i međunarodni imidž naše zemlje jer to daje sliku da smo kao društvo nesposobni da formiramo institucije. Sve su to ozbiljne posljedice, a naravno i za raspoloženje građana jer smanjuje njihovu nadu i slabi njihovo samopouzdanje u društvo i državu, i sve se to dovodi do te mjere da se ovo dogodilo za manje od 10 mjeseci, a odgovornost za ovo leži na ljudima koji imaju priliku da formiraju institucije, ali nisu htjeli zbog kalkulacija, ogorčenosti, primitivizma ili skrivenih motiva koje je teže otkriti“, rekao je Krasniqi.
I kao rezultat ove situacije, upozorava da je zemlja postala nesigurna za strane investitore. Spominje i strah da će još jedna posljedica biti odlazak mladih ljudi sa Kosova.
„Bez sumnje, investicije se ne vrše u zemlji koja nema stabilnost, sigurnost, institucije, kredibilnu vladu koja se pojavljuje kao partner investitorima jer su to složeni procesi i potrebno je donijeti mnogo odluka, a nedostatak investicija je jasan alarmantan pokazatelj da je Kosovo u krizi, ne samo ekonomskoj već i institucionalnoj, i vjerujem da će to imati mnoge posljedice. Jedna od posljedica se vidi u alarmantnom trendu bježanja mladih ljudi s Kosova, a drugi trend koji je uočen je odlazak postojećih preduzeća, a to je povezano s vladinim kriterijima za miješanje u energetsko tržište. Sve ove negativne politike su zapravo podstakle odlazak preduzeća i nedostatak stranih investicija“, naglasio je Krasniqi.
Što se tiče ideje da Skupština odobri budžet bez izbora Vlade, Krasniqi to smatra nezakonitim činom, ali prije svega to vidi kao političku propagandu.
„To je nesumnjivo revolucionarni poziv koji uopšte nije legitiman, uopšte nije legalan, jer ta skupština nije imala pravo da odobri budžet upravo zbog činjenice da nije uspjela da izabere vladu, a u trenutku kada nije izabrala vladu, taj parlament de facto ne postoji, još više jer nije imao ni parlamentarne odbore, a svi oni koji prodaju maglu po ovom pitanju trebali bi se zapitati zašto su posvetili 50 ili više sjednica samo jednom kandidatu kada su sve te sjednice mogle testirati sve kandidate i jedan od njih bi bio izabran, a onda bi skupština bila konstituisana i vlada bi mogla biti formirana, tako da apsolutna odgovornost leži na Albinu Kurtiju i njegovoj vladi što su doveli zemlju u ovu krizu, i naravno, ne samo da budžet nije odobren, već on drastično zloupotrebljava budžet dajući dopune svuda, pokušavajući da kupi glasove ili simpatije građana, tako da je sve to dio propagande, ali skupština nije uspjela da legalno odobri budžet“, rekao je.
Krasniqi je naglasio da rješenje za izlazak iz zastoja postoji, ali ne i politička volja.
„Mislim da su izbori trebali biti objavljeni barem 6 mjeseci ranije, u trenutku o kojem govorimo, a to je april ili maj, kada se vidjela upornost ili Albulena Haxhiu ili nijedan i oni su trebali biti pritisnuti da izađu na izbore. Druga opcija je bila da bivše opozicione stranke formiraju vladu jer su imale brojke, ali se nisu ujedinile i to je bila slabost opozicionih stranaka koje nisu uspjele formirati vladu. Ali ovih 10 mjeseci ostavljanja zemlje bez institucija, bez skupštine, bez vlade, bez parlamentarnih odbora je nešto što je, ako se radi namjerno, izdaja, ako se radi iz neznanja, to je glupost, ali vlada koja ima većinu od 50% ne ostavlja zemlju bez vlade 10 mjeseci, to je slučaj sui generis. Ostaje da se vidi da li je to bio problem gluposti, fanatizma ili nečeg još goreg jer postoje glasine da pokušavaju napraviti od Kosova propalu državu kako bi se spakovala i napravila autonomija Srbima s Kosova, koju je prihvatio Kurti kroz francusko-njemački plan", dodaje Krasniqi.
„Nesumnjivo je da je nedostatak institucija destruktivan za razvoj zemlje jer se bavite pitanjima za zemlju godinu dana, nijedan zakon nije usvojen, nije napravljeno nikakvo poboljšanje zakonskih propisa i naredbi koje zapravo prate i ekonomski i društveni proces, tako da je nedostatak skupštine i vlade teško oštetio ekonomiju i cijelu situaciju, kao i međunarodni imidž naše zemlje jer to daje sliku da smo kao društvo nesposobni da formiramo institucije. Sve su to ozbiljne posljedice, a naravno i za raspoloženje građana jer smanjuje njihovu nadu i slabi njihovo samopouzdanje u društvo i državu, i sve se to dovodi do te mjere da se ovo dogodilo za manje od 10 mjeseci, a odgovornost za ovo leži na ljudima koji imaju priliku da formiraju institucije, ali nisu htjeli zbog kalkulacija, ogorčenosti, primitivizma ili skrivenih motiva koje je teže otkriti“, rekao je Krasniqi.
I kao rezultat ove situacije, upozorava da je zemlja postala nesigurna za strane investitore. Spominje i strah da će još jedna posljedica biti odlazak mladih ljudi sa Kosova.
„Bez sumnje, investicije se ne vrše u zemlji koja nema stabilnost, sigurnost, institucije, kredibilnu vladu koja se pojavljuje kao partner investitorima jer su to složeni procesi i potrebno je donijeti mnogo odluka, a nedostatak investicija je jasan alarmantan pokazatelj da je Kosovo u krizi, ne samo ekonomskoj već i institucionalnoj, i vjerujem da će to imati mnoge posljedice. Jedna od posljedica se vidi u alarmantnom trendu bježanja mladih ljudi s Kosova, a drugi trend koji je uočen je odlazak postojećih preduzeća, a to je povezano s vladinim kriterijima za miješanje u energetsko tržište. Sve ove negativne politike su zapravo podstakle odlazak preduzeća i nedostatak stranih investicija“, naglasio je Krasniqi.
Što se tiče ideje da Skupština odobri budžet bez izbora Vlade, Krasniqi to smatra nezakonitim činom, ali prije svega to vidi kao političku propagandu.
„To je nesumnjivo revolucionarni poziv koji uopšte nije legitiman, uopšte nije legalan, jer ta skupština nije imala pravo da odobri budžet upravo zbog činjenice da nije uspjela da izabere vladu, a u trenutku kada nije izabrala vladu, taj parlament de facto ne postoji, još više jer nije imao ni parlamentarne odbore, a svi oni koji prodaju maglu po ovom pitanju trebali bi se zapitati zašto su posvetili 50 ili više sjednica samo jednom kandidatu kada su sve te sjednice mogle testirati sve kandidate i jedan od njih bi bio izabran, a onda bi skupština bila konstituisana i vlada bi mogla biti formirana, tako da apsolutna odgovornost leži na Albinu Kurtiju i njegovoj vladi što su doveli zemlju u ovu krizu, i naravno, ne samo da budžet nije odobren, već on drastično zloupotrebljava budžet dajući dopune svuda, pokušavajući da kupi glasove ili simpatije građana, tako da je sve to dio propagande, ali skupština nije uspjela da legalno odobri budžet“, rekao je.
Krasniqi je naglasio da rješenje za izlazak iz zastoja postoji, ali ne i politička volja.
„Mislim da su izbori trebali biti objavljeni barem 6 mjeseci ranije, u trenutku o kojem govorimo, a to je april ili maj, kada se vidjela upornost ili Albulena Haxhiu ili nijedan i oni su trebali biti pritisnuti da izađu na izbore. Druga opcija je bila da bivše opozicione stranke formiraju vladu jer su imale brojke, ali se nisu ujedinile i to je bila slabost opozicionih stranaka koje nisu uspjele formirati vladu. Ali ovih 10 mjeseci ostavljanja zemlje bez institucija, bez skupštine, bez vlade, bez parlamentarnih odbora je nešto što je, ako se radi namjerno, izdaja, ako se radi iz neznanja, to je glupost, ali vlada koja ima većinu od 50% ne ostavlja zemlju bez vlade 10 mjeseci, to je slučaj sui generis. Ostaje da se vidi da li je to bio problem gluposti, fanatizma ili nečeg još goreg jer postoje glasine da pokušavaju napraviti od Kosova propalu državu kako bi se spakovala i napravila autonomija Srbima s Kosova, koju je prihvatio Kurti kroz francusko-njemački plan", dodaje Krasniqi.
