Zabrinutost! Da li zategnuti odnosi Kurtija i Rame utiču na slabljenje saradnje Kosova i Albanije?
Zategnuti odnosi između premijera u tehničkom mandatu Albina Kurtija i premijera Albanije Edija Rame sve se više odražavaju na odnose između Kosova i Albanije, donoseći značajno slabljenje saradnje, kažu politički analitičari i predstavnici političkih stranaka, prenosi Kosova press.
Posljednji zajednički sastanak između Kosova i Albanije održan je 20. juna 2022. godine, između vlade Kurtija i Rame. Zatim su izvršene pripreme za zajednički sastanak dveju vlada 14. juna 2023. godine u Đakovici, ali ga je otkazao albanski premijer Edi Rama, nakon što je zatražio bliži sastanak sa premijerom Albinom Kurtijem kako bi se razgovaralo o tenzijama na sjeveru Kosova, što je Kurti odbio.
Analitičari procjenjuju da nedostatak redovnih međuvladinih sastanaka i ograničena politička komunikacija stvaraju atmosferu stagnacije.
Portparol aktuelne vlade Perparim Kryeziu, kaže za Kosova press da je tokom mandata Kurtijeve vlade potpisano 58 novih sporazuma od ukupno 184 postojeća.
„U posljednje četiri godine potpisano je 58 sporazuma od ukupno 184 i stotine hiljada građana svakodnevno imaju koristi od ovih sporazuma. Rezultat ovih sporazuma je 26 novih graničnih prelaza i gigantski projekat željeznice Priština-Durs. Zatim, otvaranje carina, uklanjanje apostila, priznavanje penzija i osiguranja, objedinjavanje diploma i kretanje bez graničnih kontrola. U obrazovanju i kulturi tu su jedinstveno Abetare, albanska enciklopedija i nacionalni kulturni projekti. Dok u bezbjednosti, turizmu, poljoprivredi i pravosuđu, objedinjene procedure i tehnička saradnja čine dvije zemlje funkcionalnijim i bližim nego ikad. Značajno smo povećali trgovinsku razmenu. Organizujemo Mediteranske igre 2030. na Kosovu u saradnji sa Albanijom“, naveo je on u pisanom odgovoru za Kosova press.
Kryeziu smatra da su izborni procesi na Kosovu i u Albaniji stvorili prirodni prekid u ritmu, ali očekuje oživljavanje saradnje nakon prijevremenih izbora 28. decembra na Kosovu.
„Vlada Kosova i Vlada Albanije, tokom mandata premijera Kurtija, održale su dva zajednička sastanka. Razvoj događaja u vezi sa otkazivanjem trećeg sastanka planiranog za Kosovo je dobro poznat. Međutim, sporazumi predviđeni za taj sastanak su potpisani. Od tada smo imali redovan izborni ciklus koji je održan u februaru ove godine na Kosovu, zatim jedan u Albaniji u maju ove godine, a sada smo blizu još jednog, neredovnog ciklusa, na Kosovu, naime vanrednih parlamentarnih izbora koji će se održati 28. decembra. Vjerujemo da će se završetkom decembarskih izbora i formiranjem nove vlade na Kosovu, koja proizilazi iz ovih izbora, nastaviti planovi za sagledavanje mogućnosti nastavka zajedničkih sastanaka“, dodaje Kryeziu.
Član rukovodstva Demokratskog saveza Kosova Alban Zogaj, ocjenjuje da je nedostatak bilateralne razmjene i redovnih međuvladinih sastanaka stvorio slabljenje odnosa. Prema njegovim riječima, neslaganja oko niza tema otežavaju saradnju.
„S obzirom na to da nema ni bilateralne razmene niti pravilne, korektne komunikacije, a još manje sastanaka između dvije vlade, smatramo da je nedavno došlo do, ne želim da to nazovem prekidom odnosa, jer nema nikoga ko prekida odnose između Kosova i Albanije, ali postoji slabljenje, jer postoje velika neslaganja o mnogim temama. Ovo je zapravo zabrinjavajuće“, kaže on.
Analitičar Ben Andoni kaže da su Albanija i Kosovo „sve udaljeniji jedno od drugog“, kriveći političke narative premijera Rame i Kurtija. On podvlači da su umjetnost, kultura i sport oblasti koje i dalje održavaju bliskost, dok je u politici primjetna distanca.
„Albanija i Kosovo su iz godine u godinu su veoma udaljeni. Narativ gospodina Rame i gospodina Kurtija ih sve više udaljava jedno od drugog. Čini se da se i u drugim oblastima Kosovo i Albanija ekstremno udaljavaju. Da nije umjetnosti, da nije kulture i sporta, mislim da bismo bili daleko od Kosova... Krivci za ovo, ako je to najprikladnija riječ, mislim da su dva aktuelna premijera Kosova i Albanije. Na Kosovu, prelazna vlada, gospodin Kurti, a u Tirani, gospodin Rama, koji je dobio svoj četvrti mandat. Gospodin Rama u mnogim trenucima pristupa Kosovu kao da je dio Evropske unije, a kao da Kosovo nije država u kojoj preovladava albanska nacija. Vjerujem da je ovo veoma veliki problem između naše dvije zemlje“, izjavio je on.
Analitičar Albinot Maloku procjenjuje da su, uprkos broju potpisanih sporazuma, zvanični odnosi između Kosova i Albanije nazadovali.
„Očekivanja na početku, posebno od Kosova, bila su da imamo aktivniji i dinamičniji odnos za zajedničke interese između Kosova i Albanije. Međutim, to se nije dogodilo i imamo nazadovanje u zvaničnim odnosima, uprkos činjenici da imamo niz protokola i potpisanih sporazuma. Problem je bio njihovo pogoršanje na terenu i za mene je bilo čudno kako je moguće da dva lidera i premijera zemlje, koji takođe potiču iz iste porodice političke ideologije, imaju ovu neprijateljstvo u svojim odnosima. Kosovo i Albanija danas izgleda nemaju tako dobre odnose, osim onoga što je prirodno što ih povezuje kao albansku naciju. Ali ne u pogledu međudržavnih odnosa, uprkos činjenici da se u to ulaže već nekoliko decenija, ali ne na zadovoljavajućem nivou. Govorimo i o sastanku ove dvije vlade koji se nije dogodio već nekoliko godina“, naglašava on.
Kosovo i Albanija su održali prvi zajednički sastanak dveju vlada 11. januara 2014. godine u Prizrenu.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
Analitičari procjenjuju da nedostatak redovnih međuvladinih sastanaka i ograničena politička komunikacija stvaraju atmosferu stagnacije.
Portparol aktuelne vlade Perparim Kryeziu, kaže za Kosova press da je tokom mandata Kurtijeve vlade potpisano 58 novih sporazuma od ukupno 184 postojeća.
„U posljednje četiri godine potpisano je 58 sporazuma od ukupno 184 i stotine hiljada građana svakodnevno imaju koristi od ovih sporazuma. Rezultat ovih sporazuma je 26 novih graničnih prelaza i gigantski projekat željeznice Priština-Durs. Zatim, otvaranje carina, uklanjanje apostila, priznavanje penzija i osiguranja, objedinjavanje diploma i kretanje bez graničnih kontrola. U obrazovanju i kulturi tu su jedinstveno Abetare, albanska enciklopedija i nacionalni kulturni projekti. Dok u bezbjednosti, turizmu, poljoprivredi i pravosuđu, objedinjene procedure i tehnička saradnja čine dvije zemlje funkcionalnijim i bližim nego ikad. Značajno smo povećali trgovinsku razmenu. Organizujemo Mediteranske igre 2030. na Kosovu u saradnji sa Albanijom“, naveo je on u pisanom odgovoru za Kosova press.
Kryeziu smatra da su izborni procesi na Kosovu i u Albaniji stvorili prirodni prekid u ritmu, ali očekuje oživljavanje saradnje nakon prijevremenih izbora 28. decembra na Kosovu.
„Vlada Kosova i Vlada Albanije, tokom mandata premijera Kurtija, održale su dva zajednička sastanka. Razvoj događaja u vezi sa otkazivanjem trećeg sastanka planiranog za Kosovo je dobro poznat. Međutim, sporazumi predviđeni za taj sastanak su potpisani. Od tada smo imali redovan izborni ciklus koji je održan u februaru ove godine na Kosovu, zatim jedan u Albaniji u maju ove godine, a sada smo blizu još jednog, neredovnog ciklusa, na Kosovu, naime vanrednih parlamentarnih izbora koji će se održati 28. decembra. Vjerujemo da će se završetkom decembarskih izbora i formiranjem nove vlade na Kosovu, koja proizilazi iz ovih izbora, nastaviti planovi za sagledavanje mogućnosti nastavka zajedničkih sastanaka“, dodaje Kryeziu.
Član rukovodstva Demokratskog saveza Kosova Alban Zogaj, ocjenjuje da je nedostatak bilateralne razmjene i redovnih međuvladinih sastanaka stvorio slabljenje odnosa. Prema njegovim riječima, neslaganja oko niza tema otežavaju saradnju.
„S obzirom na to da nema ni bilateralne razmene niti pravilne, korektne komunikacije, a još manje sastanaka između dvije vlade, smatramo da je nedavno došlo do, ne želim da to nazovem prekidom odnosa, jer nema nikoga ko prekida odnose između Kosova i Albanije, ali postoji slabljenje, jer postoje velika neslaganja o mnogim temama. Ovo je zapravo zabrinjavajuće“, kaže on.
Analitičar Ben Andoni kaže da su Albanija i Kosovo „sve udaljeniji jedno od drugog“, kriveći političke narative premijera Rame i Kurtija. On podvlači da su umjetnost, kultura i sport oblasti koje i dalje održavaju bliskost, dok je u politici primjetna distanca.
„Albanija i Kosovo su iz godine u godinu su veoma udaljeni. Narativ gospodina Rame i gospodina Kurtija ih sve više udaljava jedno od drugog. Čini se da se i u drugim oblastima Kosovo i Albanija ekstremno udaljavaju. Da nije umjetnosti, da nije kulture i sporta, mislim da bismo bili daleko od Kosova... Krivci za ovo, ako je to najprikladnija riječ, mislim da su dva aktuelna premijera Kosova i Albanije. Na Kosovu, prelazna vlada, gospodin Kurti, a u Tirani, gospodin Rama, koji je dobio svoj četvrti mandat. Gospodin Rama u mnogim trenucima pristupa Kosovu kao da je dio Evropske unije, a kao da Kosovo nije država u kojoj preovladava albanska nacija. Vjerujem da je ovo veoma veliki problem između naše dvije zemlje“, izjavio je on.
Analitičar Albinot Maloku procjenjuje da su, uprkos broju potpisanih sporazuma, zvanični odnosi između Kosova i Albanije nazadovali.
„Očekivanja na početku, posebno od Kosova, bila su da imamo aktivniji i dinamičniji odnos za zajedničke interese između Kosova i Albanije. Međutim, to se nije dogodilo i imamo nazadovanje u zvaničnim odnosima, uprkos činjenici da imamo niz protokola i potpisanih sporazuma. Problem je bio njihovo pogoršanje na terenu i za mene je bilo čudno kako je moguće da dva lidera i premijera zemlje, koji takođe potiču iz iste porodice političke ideologije, imaju ovu neprijateljstvo u svojim odnosima. Kosovo i Albanija danas izgleda nemaju tako dobre odnose, osim onoga što je prirodno što ih povezuje kao albansku naciju. Ali ne u pogledu međudržavnih odnosa, uprkos činjenici da se u to ulaže već nekoliko decenija, ali ne na zadovoljavajućem nivou. Govorimo i o sastanku ove dvije vlade koji se nije dogodio već nekoliko godina“, naglašava on.
Kosovo i Albanija su održali prvi zajednički sastanak dveju vlada 11. januara 2014. godine u Prizrenu.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
