Odsustvo podrške! Kosovo i ove godine bez prijave za Interpol, Srbija cilja na Regionalni biro u Beogradu
Kosovo se ove godine nije kandidovalo za članstvo u Interpolu, organizaciji koja je upravo održala svoje 93. zasjedanje u Maroku. Srpski zvaničnici predstavili su nedostatak Kosova kao diplomatsku pobjedu i najavili da će sami aplicirati za otvaranje Regionalnog biroa za Jugoistočnu Evropu Interpola u Beogradu, piše Koha.
Srbija će zvanično aplicirati za otvaranje sjedišta Regionalnog biroa za Jugoistočnu Evropu Međunarodne policijske organizacije, poznate kao Interpol, u Beogradu, najavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić na marginama 93. zasjedanja Generalne skupštine Interpola, održanog u Maroku, gdje Kosovo ni ovog puta nije ponovo apliciralo za članstvo.
Dačić je rekao da je Srbija obezbjedila podršku velikog broja zemalja u regionu za tu inicijativu, uključujući i podršku odlazećeg predsjednika Interpola Ahmeda Al-Raisija.
„On je mnogo više pažnje posvetio zemljama koje su možda bile u neravnopravnom položaju jer ne pripadaju zapadnoj hemisferi. Podržao je stvaranje više regionalnih kancelarija i zainteresovani smo da Regionalni biro za jugoistočnu Evropu bude u Beogradu i zvanično ćemo se prijaviti“, rekao je Dačić srpskim medijima.
Dačić je naglasio da očekuje da će generalni sekretar Interpola Valdes Urquiz posjetiti Beograd u narednim mjesecima radi daljih razgovora o formiranju Regionalnog biroa u Beogradu.
Kako navodi Koha, Dačić je i na ovogodišnjoj sjednici nastavio lobiranje protiv aplikacije Kosova za članstvo u Interpolu. Rekao je da je Srbija „već bila opečena“ pokušajima zvanično Kosova i da nastavlja da posvećuje posebnu pažnju tom procesu.
Prema Dačićevim riječima, Kosovo nije apliciralo u posljednjih pet ili šest godina „jer su svijesni da nemaju šanse za uspjeh“.
Ministarstvo spoljnih poslova Kosova nije reklo zašto Kosovo nije ponovo apliciralo ove godine, niti su komentarisali mogućnost otvaranja biroa u Beogradu. Ni Interpol nije naznačio da li će zahtjev Srbije biti razmatran.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Kosova Bejtush Gashi rekao je da nepodnošenje zahtjeva Kosova odražava nedostatak jasne i konsolidovane diplomatske strategije, strateški vakuum koji je Srbija iskoristila.
„Zvanična objava Srbije o otvaranju Regionalnog biroa u Beogradu predstavlja važan strateški potez, dajući Srbiji institucionalnu prednost i koordinirajuću ulogu u balkanskim policijskim mrežama, dok Kosovo ostaje periferno. Ovo stvara stratešku asimetriju – Srbija u centru, Kosovo na periferiji“, kazao je Gashi.
To što Kosovo nije apliciralo, kako je dodao, ne odražava nedostatak policijskih kapaciteta, već nedostatak strategije bezbjednosne diplomatije i međunarodni politički pritisak, uglavnom iz Srbije.
„Nepodnošenje zahtjeva Kosova od 2018. godine i inicijativa Srbije za Regionalni biro stvorili su stratešku asimetriju i rizik za policijske kapacitete“, rekao je Gashi.
Kosovo je posljednji put podnelo zahtev za članstvo u Interpolu 20. novembra 2018. godine, tokom Generalne skupštine u Dubaiju.
Na marginama Generalne skupštine u Dubaiju, Behgjet Pacolli, tadašnji ministar spoljnih poslova, i visoki zvaničnici u Vladi Kosova izrazili su uvjerenje da je Kosovo obezbjedilo glasove za članstvo.
Uprkos značajnoj podršci savezničkih zemalja, zahtjev je propao nakon što nije uspio da obezbjedi dvotrećinsku većinu potrebnu za članstvo. U prvom krugu glasanja, članstvo Kosova u Interpolu podržalo je 76 zemalja, 56 protiv i 22 uzdržane. U međuvremenu, u drugom krugu glasanja, Kosovo je dobilo 68 glasova za, 51 protiv i 16 uzdržanih. Nakon ovog napora, Kosovo je odlučilo da preispita svoju strategiju i da ne podnosi nove zahtjeve bez prethodnog obezbjeđivanja šire baze podrške.
Srbija je taj neuspjeh predstavila kao svoju veliku pobjedu, ističe Koha. Sljedećeg dana, vlada koju je predvodio Ramush Haradinaj povećala je carine na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa 10 na 100 procenata. Zbog carine, srpske vlasti su odbile da nastave dijalog sa Kosovom, proces koji i dalje ima za cilj postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji koji bi takođe uklonio prepreke za članstvo u međunarodnim organizacijama.
Otvaranje regionalne kancelarije Interpola u Beogradu imalo bi veliki uticaj na region, pozicionirajući Srbiju kao centar za koordinaciju regionalnih policijskih operacija. Ovo, kako piše Koha, otvara pitanja o tome kako bi Kosovo bilo uključeno u ovu strukturu, s obzirom na to da Srbija ne priznaje njegovu nezavisnost.
„Srbija je više puta kršila Briselski sporazum ometajući učešće Kosova u regionalnim, međunarodnim organizacijama i bezbjednosnim mehanizmima. Ovi prekršaji uključuju strukturirano lobiranje protiv Kosova, organizovanje antikosovskih koalicija, bilateralni pritisak na neutralne države i otvoreno protivljenje tokom procesa glasanja. Međutim, uprkos dokumentovanju ovih praksi, Srbija nije iskusila efikasne kazne, stvarajući opasan presedan i produbljujući institucionalni, operativni i strateški jaz“, kaže bivši ministar Gashi.
Iako Policija Kosova sarađuje sa Interpolom putem posredničkih kanala i razmjene informacija, nedostatak članstva ograničava njeno učešće u globalnim mrežama za sprovođenje zakona i borbu protiv kriminala.
Gahi procjenjuje da su posljedice direktne i dugoročne.
„Postoje poteškoće u hapšenju traženih lica, smanjena je efikasnost u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, niža međunarodna percepcija kapaciteta Kosova, kontinuirana zavisnost od posredničkih mehanizama kao što je Unmik i povećana strateška asimetrija prema Srbiji. Ovaj kontekst jasno pokazuje da izazov nije samo tehničke prirode: slabljenje bezbjednosnih kapaciteta i povećanje strateške asimetrije zahtjevaju novi i konsolidovani pristup bezbjednosnoj diplomatiji“, rekao je Gashi.
Napori Kosova da se pridruži Interpolu datiraju još iz 2010. godine. U to vrijeme, Izvršni komitet nije uzeo u obzir zahtjev koji je podnelo Kosovo. Kosovo je podnelo zahtjev 2015. i 2016. godine, ali to nije bilo uključeno u dnevni red Generalne skupštine, a 2017. godine, Kosovo je povuklo svoj zahtjev, u odsustvu podrške koja bi osigurala njegovo članstvo.
Koha je 2019. godine objavila depešu u kojoj su objašnjeni svi razlozi zbog kojih Kosovo nije uspjelo da obezbjedi podršku za članstvo u Interpolu. Nedostatak podrške je takođe opravdan posljedicama po buduće procese članstva, što je prouzrokovalo neuspeh u pridruživanju Unesku. Takođe, uočen je i drugi poseban problem, istovremena aplikacija sa Palestinom. Kosovo je u to vrijeme povuklo svoju aplikaciju, ali se Palestina uspješno pridružila međunarodnoj policijskoj organizaciji.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Dačić je rekao da je Srbija obezbjedila podršku velikog broja zemalja u regionu za tu inicijativu, uključujući i podršku odlazećeg predsjednika Interpola Ahmeda Al-Raisija.
„On je mnogo više pažnje posvetio zemljama koje su možda bile u neravnopravnom položaju jer ne pripadaju zapadnoj hemisferi. Podržao je stvaranje više regionalnih kancelarija i zainteresovani smo da Regionalni biro za jugoistočnu Evropu bude u Beogradu i zvanično ćemo se prijaviti“, rekao je Dačić srpskim medijima.
Dačić je naglasio da očekuje da će generalni sekretar Interpola Valdes Urquiz posjetiti Beograd u narednim mjesecima radi daljih razgovora o formiranju Regionalnog biroa u Beogradu.
Kako navodi Koha, Dačić je i na ovogodišnjoj sjednici nastavio lobiranje protiv aplikacije Kosova za članstvo u Interpolu. Rekao je da je Srbija „već bila opečena“ pokušajima zvanično Kosova i da nastavlja da posvećuje posebnu pažnju tom procesu.
Prema Dačićevim riječima, Kosovo nije apliciralo u posljednjih pet ili šest godina „jer su svijesni da nemaju šanse za uspjeh“.
Ministarstvo spoljnih poslova Kosova nije reklo zašto Kosovo nije ponovo apliciralo ove godine, niti su komentarisali mogućnost otvaranja biroa u Beogradu. Ni Interpol nije naznačio da li će zahtjev Srbije biti razmatran.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Kosova Bejtush Gashi rekao je da nepodnošenje zahtjeva Kosova odražava nedostatak jasne i konsolidovane diplomatske strategije, strateški vakuum koji je Srbija iskoristila.
„Zvanična objava Srbije o otvaranju Regionalnog biroa u Beogradu predstavlja važan strateški potez, dajući Srbiji institucionalnu prednost i koordinirajuću ulogu u balkanskim policijskim mrežama, dok Kosovo ostaje periferno. Ovo stvara stratešku asimetriju – Srbija u centru, Kosovo na periferiji“, kazao je Gashi.
To što Kosovo nije apliciralo, kako je dodao, ne odražava nedostatak policijskih kapaciteta, već nedostatak strategije bezbjednosne diplomatije i međunarodni politički pritisak, uglavnom iz Srbije.
„Nepodnošenje zahtjeva Kosova od 2018. godine i inicijativa Srbije za Regionalni biro stvorili su stratešku asimetriju i rizik za policijske kapacitete“, rekao je Gashi.
Kosovo je posljednji put podnelo zahtev za članstvo u Interpolu 20. novembra 2018. godine, tokom Generalne skupštine u Dubaiju.
Na marginama Generalne skupštine u Dubaiju, Behgjet Pacolli, tadašnji ministar spoljnih poslova, i visoki zvaničnici u Vladi Kosova izrazili su uvjerenje da je Kosovo obezbjedilo glasove za članstvo.
Uprkos značajnoj podršci savezničkih zemalja, zahtjev je propao nakon što nije uspio da obezbjedi dvotrećinsku većinu potrebnu za članstvo. U prvom krugu glasanja, članstvo Kosova u Interpolu podržalo je 76 zemalja, 56 protiv i 22 uzdržane. U međuvremenu, u drugom krugu glasanja, Kosovo je dobilo 68 glasova za, 51 protiv i 16 uzdržanih. Nakon ovog napora, Kosovo je odlučilo da preispita svoju strategiju i da ne podnosi nove zahtjeve bez prethodnog obezbjeđivanja šire baze podrške.
Srbija je taj neuspjeh predstavila kao svoju veliku pobjedu, ističe Koha. Sljedećeg dana, vlada koju je predvodio Ramush Haradinaj povećala je carine na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa 10 na 100 procenata. Zbog carine, srpske vlasti su odbile da nastave dijalog sa Kosovom, proces koji i dalje ima za cilj postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji koji bi takođe uklonio prepreke za članstvo u međunarodnim organizacijama.
Otvaranje regionalne kancelarije Interpola u Beogradu imalo bi veliki uticaj na region, pozicionirajući Srbiju kao centar za koordinaciju regionalnih policijskih operacija. Ovo, kako piše Koha, otvara pitanja o tome kako bi Kosovo bilo uključeno u ovu strukturu, s obzirom na to da Srbija ne priznaje njegovu nezavisnost.
„Srbija je više puta kršila Briselski sporazum ometajući učešće Kosova u regionalnim, međunarodnim organizacijama i bezbjednosnim mehanizmima. Ovi prekršaji uključuju strukturirano lobiranje protiv Kosova, organizovanje antikosovskih koalicija, bilateralni pritisak na neutralne države i otvoreno protivljenje tokom procesa glasanja. Međutim, uprkos dokumentovanju ovih praksi, Srbija nije iskusila efikasne kazne, stvarajući opasan presedan i produbljujući institucionalni, operativni i strateški jaz“, kaže bivši ministar Gashi.
Iako Policija Kosova sarađuje sa Interpolom putem posredničkih kanala i razmjene informacija, nedostatak članstva ograničava njeno učešće u globalnim mrežama za sprovođenje zakona i borbu protiv kriminala.
Gahi procjenjuje da su posljedice direktne i dugoročne.
„Postoje poteškoće u hapšenju traženih lica, smanjena je efikasnost u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, niža međunarodna percepcija kapaciteta Kosova, kontinuirana zavisnost od posredničkih mehanizama kao što je Unmik i povećana strateška asimetrija prema Srbiji. Ovaj kontekst jasno pokazuje da izazov nije samo tehničke prirode: slabljenje bezbjednosnih kapaciteta i povećanje strateške asimetrije zahtjevaju novi i konsolidovani pristup bezbjednosnoj diplomatiji“, rekao je Gashi.
Napori Kosova da se pridruži Interpolu datiraju još iz 2010. godine. U to vrijeme, Izvršni komitet nije uzeo u obzir zahtjev koji je podnelo Kosovo. Kosovo je podnelo zahtjev 2015. i 2016. godine, ali to nije bilo uključeno u dnevni red Generalne skupštine, a 2017. godine, Kosovo je povuklo svoj zahtjev, u odsustvu podrške koja bi osigurala njegovo članstvo.
Koha je 2019. godine objavila depešu u kojoj su objašnjeni svi razlozi zbog kojih Kosovo nije uspjelo da obezbjedi podršku za članstvo u Interpolu. Nedostatak podrške je takođe opravdan posljedicama po buduće procese članstva, što je prouzrokovalo neuspeh u pridruživanju Unesku. Takođe, uočen je i drugi poseban problem, istovremena aplikacija sa Palestinom. Kosovo je u to vrijeme povuklo svoju aplikaciju, ali se Palestina uspješno pridružila međunarodnoj policijskoj organizaciji.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
