
Analitičari na Kosovu saglasni su da nije bilo volje političkih subjekata za rješavanje finansijske krize, kao i da, uz veće angažovanje, ne bi bilo problema sa budžetom Opštine Priština, prenosi RTK.
Govoreći o finansijskim problemima Prištine, Naim Jakaj iz Kosovskog instituta za pravosuđe rekao je da je ta opština zakasnila sa usvajanjem budžeta, ali da je ipak prethodni saziv Skupštine Kosova imao mogućnost da sazove sjednicu do 22. marta kada su, prema njegovim riječima, imali mandat.
„Do 22. marta, uprkos činjenici da je bilo vrijeme kampanje, skupština je mogla da odobri budžet Opštine Priština. Odgovornost je prvobitno na Opštini Priština, koja ga je odobrila nakon zakonskog roka, i za to bi trebalo da postoje sankcije ili posljedice za kreatore politike. Skupština je imala mandat do 22. marta, jer su bili redovni izbori. Odgovornost prvobitno pada na gradonačelnika i parlamentarnu većinu u Skupštini Prištine, zatim na premijera u tehničkom mandatu i ministra finansija“, kazao je Jakaj, a prenosi RTK.
Kako je dodao, ništa ne sprečava Odbor za budžet i finansije Skupštine Kosova da se sastane kako bi dao preporuku, poslao je predsjedniku Skupštine i Predsjedništvu.
„I konačno, odgovornost je i na poslaničkoj grupi LDK, kao stranci, da pokrene određene procedure koje su dozvoljene Poslovnikom Skupštine, vanrednu sjednicu ili sastanak Odbora za budžet i finansije kako bi se nastavilo sa sjednicom“, rekao je Jakaj.
Univerzitetski profesor Blerim Ramosaj rekao je da je gotovo cijela tema izbora, posebno za Prištinu, bila blokada i kontrablokada.
„Obe stranke nisu imale namjeru da riješe problem, već ko će koga kriviti i taj mentalitet je otišao do kraja. Jer, počevši od procedura, zapravo, oni nemaju građansku odgovornost, to je zakonska obaveza. Jer zakoni štite građane, a ne volju gradonačelnika ili bilo kog političkog subjekta. Da su poštovali zakonske propise, ne vjerujem da bi došli do ove situacije“, rekao je Ramosaj.
Analitičarka Fatime Hajdari rekla je da se nažalost koristi nešto što nije trebalo da se koristi za kampanju na centralnom nivou - optužbe i kontraoptužbe između stranaka, zbog čega - prema njenim riječima - građani trpe.
„LDK je imao svoj zamah. Da je želeo da stvori sopstvenu priliku da se izvuče iz ove situacije, mogao je da pošalje pet, šest poslanika na sjednicu da glasaju, a danas ne bi bilo problema ove prirode, jer je budžet bio opredjeljen za tri opštine, rješenje bi bilo napravljeno i za RTK, međunarodni sporazumi bi bili odrađeni, ali je bilo nepotrebnog oklevanja“, rekla je Hajdari.
Na pitanje da li su sve stranke iskoristile ovu situaciju za kampanju, analitičar Sadik Zećiraj rekao je da izgleda da od januara 2025. godine nije bilo spremnosti, ni od vladajuće stranke ni od drugih stranaka, da se pronađu rješenja za probleme.
Rekao je da je Zakon o opštim izborima najgori i da takav ne postoji nigdje.
Izvor: Kosovo online/RTK
„Do 22. marta, uprkos činjenici da je bilo vrijeme kampanje, skupština je mogla da odobri budžet Opštine Priština. Odgovornost je prvobitno na Opštini Priština, koja ga je odobrila nakon zakonskog roka, i za to bi trebalo da postoje sankcije ili posljedice za kreatore politike. Skupština je imala mandat do 22. marta, jer su bili redovni izbori. Odgovornost prvobitno pada na gradonačelnika i parlamentarnu većinu u Skupštini Prištine, zatim na premijera u tehničkom mandatu i ministra finansija“, kazao je Jakaj, a prenosi RTK.
Kako je dodao, ništa ne sprečava Odbor za budžet i finansije Skupštine Kosova da se sastane kako bi dao preporuku, poslao je predsjedniku Skupštine i Predsjedništvu.
„I konačno, odgovornost je i na poslaničkoj grupi LDK, kao stranci, da pokrene određene procedure koje su dozvoljene Poslovnikom Skupštine, vanrednu sjednicu ili sastanak Odbora za budžet i finansije kako bi se nastavilo sa sjednicom“, rekao je Jakaj.
Univerzitetski profesor Blerim Ramosaj rekao je da je gotovo cijela tema izbora, posebno za Prištinu, bila blokada i kontrablokada.
„Obe stranke nisu imale namjeru da riješe problem, već ko će koga kriviti i taj mentalitet je otišao do kraja. Jer, počevši od procedura, zapravo, oni nemaju građansku odgovornost, to je zakonska obaveza. Jer zakoni štite građane, a ne volju gradonačelnika ili bilo kog političkog subjekta. Da su poštovali zakonske propise, ne vjerujem da bi došli do ove situacije“, rekao je Ramosaj.
Analitičarka Fatime Hajdari rekla je da se nažalost koristi nešto što nije trebalo da se koristi za kampanju na centralnom nivou - optužbe i kontraoptužbe između stranaka, zbog čega - prema njenim riječima - građani trpe.
„LDK je imao svoj zamah. Da je želeo da stvori sopstvenu priliku da se izvuče iz ove situacije, mogao je da pošalje pet, šest poslanika na sjednicu da glasaju, a danas ne bi bilo problema ove prirode, jer je budžet bio opredjeljen za tri opštine, rješenje bi bilo napravljeno i za RTK, međunarodni sporazumi bi bili odrađeni, ali je bilo nepotrebnog oklevanja“, rekla je Hajdari.
Na pitanje da li su sve stranke iskoristile ovu situaciju za kampanju, analitičar Sadik Zećiraj rekao je da izgleda da od januara 2025. godine nije bilo spremnosti, ni od vladajuće stranke ni od drugih stranaka, da se pronađu rješenja za probleme.
Rekao je da je Zakon o opštim izborima najgori i da takav ne postoji nigdje.
Izvor: Kosovo online/RTK


