Belgija drži rekord u Evropi

Vlada „Kurti 2“, prije dva dana napunila je osam mjeseci tehničkog mandata, nakon što joj je 23. marta istekao pun četvorogodišnji mandat. U ovom statusu biće do 28. decembra, kada se održavaju novi parlamentarni izbori, kao i u prvim nedjeljama, moguće i mjesecima, nove kalendarske godine. To nije nešto što nije viđeno u Evropi. Rekord najduže političke krize i perioda bez vlade u punom mandatu drži Belgija, sa 652 dana, od decembra 2018. do oktobra 2020.

Poslije ostavke premijera Cherlesa Mishela, koju je belgijski kralj prihvatio 21. decembra 2018, i dva premijera u tehničkom mandatu (Mishel i Sofi Wilmes), novi premijer, poslije više od 20 mjeseci postao je Aleksander de Kro 1. oktobra 2020.

Nepostojanje vlade u punom mandatu, međutim, nije bio nov osjećaj za Belgijance, jer su sličan scenario iskusili i posle izbora u junu 2010, kada je bilo potrebno 18 mjeseci da nova koaliciona vlada koju je predvodio Elio di Rupo položi zakletvu, 6. decembra 2011. godine.

Iv Leterm koji je prije Di Rupa bio premijer u tehničkom mandatu, izjavio je tokom proljeća 2011. da postoje granice za ono što takva vlada može da čini.

„Potrebna nam je prava vlada. Mi, doduše, rješavamo najhitnije probleme i brinemo se za egzistencijalne interese zemlje. Ali sve ostalo, strukturalne reforme poput penzione reforme ili politike useljavanja i dobijanja azila, ne može riješiti vlada u tehničkom mandatu“, rekao je Leterm. 

Građani Prištine juče su morali da se snalaze bez gradskog prevoza koji je bio obustavljen zbog nedostatka sredstava za gorivo i neisplaćenih zarada radnicima Gradskog saobraćaja, kao posljedica toga što zbog političke krize poslije februarskih izbora na Kosovu nije riješeno pitanje budžeta Prištine.

Tokom 600 dana bez vlade u Belgiji, institucije poput javnog prevoza, škola i zdravstvene zaštite funkcionisale su u punom kapacitetu. 

„Vozovi su i dalje saobraćali, a policajci su i dalje radili“, bilježili su tamošnji mediji. 

I prve komšije Belgijanaca, Holanđani, iskusili su kako je biti bez vlade u punom mandatu. Tamo je poslije ostavke treće vlade Marka Ruttea i izbora održanih 17. marta 2021. godine, bilo potrebno deset mjeseci da na dužnost stupi vlada „Rutte 4“, 10. januara 2022.  

Istraživački centar Pju iz Vašingtona objavio je u januaru 2023. godine da je od Drugog svjetskog rata Holandija imala najviše tehničkih vlada od bilo koje zemlje EU, njih čak 11.

U Luksemburgu, prema njihovim analizama, privremene vlade imale su tendenciju da dugo traju, pa iako je ova zemlja imala takve vlade u samo dva navrata, njihovo prosječno trajanje bilo je nešto više od deset mjeseci.

Izvor: Kosovo Online