"Indeks povjerenja 2025" Između Srba i Albanaca na Kosovu i dalje veliki jaz i nepovjerenje
Istraživanje „Indeks povjerenja 2025“ pokazuje da medijska propaganda, političke tenzije i nacionalizam, ostaju glavni pokretači nepovjerenja između zajednica na Kosovu.
Prema najnovijem istraživanju nevladine organizacije CASA, nazvanom „Indeks povjerenja 2025“, odnosi između Srba i Albanaca na Kosovu i dalje su opterećeni dubokim nepovjerenjem i etničkom distancom. Istraživanje, sprovedeno među 300 Srba i 500 Albanaca, pokazuje da 51,7 odsto Srba očekuje pogoršanje odnosa sa Albancima, dok isti stav deli 28,7 odsto Albanaca.
Rezultati ukazuju da su i jedni i drugi zabrinuti zbog sve većih tenzija koje, prema mišljenju anketiranih, potpiruju mediji i političari, kako iz Beograda, tako i iz Prištine.
Mediji i politika glavni izvori tenzija
Čak 82,4 odsto albanskih ispitanika identifikuje srpske medije kao ključne pokretače sukoba, dok 79,6 odsto njih odgovornost vidi u Vladi Srbije. S druge strane, 77,2 odsto Srba smatra da albanski mediji podstiču netrpeljivost, a 74,5 odsto kao izvor tenzija navodi Vlada Kosova.
Obe zajednice kao zajedničke uzroke nepovjerenja ističu nacionalizam, govor mržnje i ratnu prošlost. Nacionalizam kao pokretač sukoba vidi 61,8 odsto Srba, dok 77,4 odsto Albanaca smatra da su različiti pogledi na ratne događaje glavni izvor tenzija.
Podjeljeni stavovi o miru i autonomiji
Prema istraživanju, 62,9 odsto Srba smatra da bi autonomija srpske zajednice doprinela miru, dok 44,7 odsto Albanaca vjeruje da je integracija Srba u kosovsko društvo put ka stabilnosti.
Uprkos pojedinim zajedničkim stavovima o značaju ljudskih prava i vladavine prava za izgradnju povjerenja, podaci pokazuju da je etnička distanca i dalje izrazito visoka: 36,6 odsto Albanaca i 26,4 odsto Srba ne bi želeli nikakav kontakt sa pripadnicima druge zajednice.
Jaz u percepcijama i odgovornost političkih elita
Politički analitičar Ognjen Gogić ocjenjuje da podaci pokazuju dubok jaz u percepcijama i veći pesimizam među Srbima.
“Vidimo da postoji jaz u pogledima, da kod Srba postoji veći pesimizam. To se vidi u onom prvom pitanju, ali generalno kroz anketu. Vidi se da su govor mržnje, propaganda i političke tenzije značajni pokretači sukoba, ali vidimo da se odgovornost za to pripisuje drugačije. Postoje neka rješenja koja se vide sa više ili manje konsenzusa, na primjer ljudska prava, vladavina prava se prepoznaju zajednički kao način da se izgradi povjerenje ali vidim da postoji ta tenzija oko pitanja automonije srpske zajednice. Međunarodni akteri su pozitivnije ocjenjeni kod strane Albanaca u odnosu na Srbe, ali se onda kod Srba, u odnosu na prošlu godinu, vidi veća neutralnost, odnosno pesimizam. Vidimo da je etnička distanca i dalje mnogo velika i vrlo visoki procjenti u obe zajednice odbacuju svaki kontakt sa pripadnicima druge zajednice”, navodi Gogić.
“Indeks povjerenja govori o etničkom stadijumu i odnosu na Kosovu. Dva razloga za nas, kao alat koji koristimo da prepoznamo izazove, probleme i dinamiku etničkih odnosa na Kosovu, da to preinačimo u jedan program koji mi ovdje sprovodimo u Barabar centru. Indeks povjerenja pokazuje nešto veoma važno i to je dokaz kako politički, socijalni i društveni odnosi utiču na same etničke odnose”, kaže Marinković.
Imeri: Iluzije i strahovi hrane nepovjerenje
Izvršni direktor Instituta Musine Kokallari, Visar Imeri, upozorava da su i Srbi i Albanci zarobljeni u političkim iluzijama i narativima straha.
“Imamo dva problema na Kosovu, jedan je da nas, obe zajednice, guraju da živimo u strahu, a drugi je da u kontinuitetu nas guraju da živimo u iluziji, pogotovo srpska i albanska zajednica. Sa time se treba suočiti, da bi vidjeli i shvatili realnost onakvu kakva jeste. Ne treba pomenuti iluzije, ali iluzija je nešto međi kosovskim Albancima da je Kosovo albanska država, dok je među Srbima iluzija da je ovo privremena situacija i da će se Srbi vratiti. Dokle god se ove dve iluzije održavaju kao istinite nikada se nećemo smiriti. To je taj strah iz Srbije koji gura ljude da razmišljaju tako o Srbima sa Kosova. Albanci smatraju sve Srbe za jedan instrument produžene ruke Srbije, da se Kosovo ponovo vrati pod Srbiju. Albanci više vjeruju tim pričama Vlade Kosova da su pobjedili kriminalne strukture na sjeveru Kosova i sada je sve dobro, dok Srbi zato što su bili dio razne političke propagande vide to kao kraj priče. Iz tog razloga nikada više nećemo imati dobre odnose, jer smo gonjeni od strane Kosova”, ocjenjuje Imeri.
On dodaje da je rješenje u stvaranju zajedničkog identiteta zasnovanog na kosovskom građanstvu:
“Na Kosovu ono što trebamo da uradimo po pitanju javne diskusije, jeste da imamo ozbiljne političare. Ali da bi bili u stanju da razgovaramo o ovim stvarima, ove dvije iluzije moraju da budu uklonjene, da budu uništene. Ovo je zajednička država i biće ovdje. U tom pravdu, dijalog između Kosova i Srbije mora imati to na umu, ali naši zapadni partneri nikada nisu bili toka svijesni, ne čitaju i ne razumeju dokumente kako trebaju. Moramo shvatiti, na Kosovu si Kosovar, nisi ni Albanac, ni Srbin, niko ne treba da mijenja identitet koji ima, trebamo da stvorimo jedan novi identitet za tu ujedinjenost”.
Shabiu: Uticaj Banjske i porast pesimizma
Izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava na Kosovu (YIHR Kosovo), Marigona Shabiu, podsjeća da je napad u Banjskoj 2023. godine dodatno produbio jaz između zajednica.
“Vidimo koliko je jedan takav napad uticao na etničke odnose na terenu, ali i na povećanje tenzija i polarizacije između zajednica, nakon toga i drugi napadi koji su se nastavile i radnje koje su preduzela kosovske institucije, zatvaranjem srpskih institucija, jednostrane radnje na sjeveru, i samim tim su ugrzili najugroženiji dio te zajednice ne nudeći alternative srpskoj zajednici na sjeveru”, istakla je Shabiu.
Dodala je da postoji veći porast pesimizma i nepovjerenja u kosovske institucije od strane srpske zajednice.
“Rekla bih da i visoka politika utiče na taj nivo etničkih odnosa, taj diskurs polarizacije koji utiče na podele i distanciranje, koju srpsku zajednicu stavlja u jednu situaciju koja nije adekvatna. To je sve posljedica tuđih uticaja od raznih aktera i srpske vlade, to sve utiče na etničke odnose ili način kako Albanci vide srpsku zajednicu”, navela je Shabiu.
Dimitrijević: Svi smo pomalo krivi
Glavni i odgovorni urednik Radija Goraždevac, Darko Dimitrijević, smatra da istraživanje realno prikazuje stanje na Kosovu.
“Čestitam na važnom dokumentu koji, po mom mišljenju, pokazuje realnu sliku stanja na Kosovu. Mislim da je tako zato što smo svi pomalo krivi. Kada kažem svi, mislim na političke elite i Srba i Albanaca, na zvanični Beograd i Prištinu, a dobar dio odgovornosti snosi i međunarodna zajednica. Zvanični predstavnici Vlade Kosova su za mnoge stvari krivili Srbe, posebno na sjeveru. Lično sam ga pitao kada će početi dijalog sa tim ljudima… Nije bilo nikakve suštinske komunikacije. Sa druge strane, imamo zvanični Beograd kome su u posljednjih godinu dana za sve probleme krivi ili Hrvati ili Albanci. Tu toksičnu komunikaciju čitava međunarodna zajednica posmatra ravnodušno“, rekao je Dimitrijević”.
Istakao je da trenutna politička situacija na Kosovu pokazuje duboku zarobljenost srpske zajednice u sistem pritisaka i kontrole.
„Ajde da iskoristim taj izraz. Kada su Srbi u pitanju, Srpska lista je iskorišćena za određene procese i sada imamo paradoks da oni upravljaju svim mogućim polugama i na neki način utiču na političke procese u mjeri koja ne odražava pravo stanje. Znam da mnogi ljudi kritikuju Srpsku listu, ali su, na kraju krajeva, na izborima ucejnjeni da glasaju za njih. Na sve to imamo i kompletno civilno i medijsko društvo koje, osim pojedinaca – poput ljudi koji možda sede ovdje – rijetko iznosi javno mišljenje. Ja se ne libim da kažem neke stvari, i zaista ima pojedinaca koji su spremni da govore protiv onoga što nije ni po zakonu, ni normalno za jedno demokratsko društvo”, naveo je Dimitrijević.
Prezentacija istraživanja „Indeks povjerenja 2025“ održano je u Barabar centru u Prištini.
Izvor: Radio KiM
Rezultati ukazuju da su i jedni i drugi zabrinuti zbog sve većih tenzija koje, prema mišljenju anketiranih, potpiruju mediji i političari, kako iz Beograda, tako i iz Prištine.
Mediji i politika glavni izvori tenzija
Čak 82,4 odsto albanskih ispitanika identifikuje srpske medije kao ključne pokretače sukoba, dok 79,6 odsto njih odgovornost vidi u Vladi Srbije. S druge strane, 77,2 odsto Srba smatra da albanski mediji podstiču netrpeljivost, a 74,5 odsto kao izvor tenzija navodi Vlada Kosova.
Obe zajednice kao zajedničke uzroke nepovjerenja ističu nacionalizam, govor mržnje i ratnu prošlost. Nacionalizam kao pokretač sukoba vidi 61,8 odsto Srba, dok 77,4 odsto Albanaca smatra da su različiti pogledi na ratne događaje glavni izvor tenzija.
Podjeljeni stavovi o miru i autonomiji
Prema istraživanju, 62,9 odsto Srba smatra da bi autonomija srpske zajednice doprinela miru, dok 44,7 odsto Albanaca vjeruje da je integracija Srba u kosovsko društvo put ka stabilnosti.
Uprkos pojedinim zajedničkim stavovima o značaju ljudskih prava i vladavine prava za izgradnju povjerenja, podaci pokazuju da je etnička distanca i dalje izrazito visoka: 36,6 odsto Albanaca i 26,4 odsto Srba ne bi želeli nikakav kontakt sa pripadnicima druge zajednice.
Jaz u percepcijama i odgovornost političkih elita
Politički analitičar Ognjen Gogić ocjenjuje da podaci pokazuju dubok jaz u percepcijama i veći pesimizam među Srbima.
“Vidimo da postoji jaz u pogledima, da kod Srba postoji veći pesimizam. To se vidi u onom prvom pitanju, ali generalno kroz anketu. Vidi se da su govor mržnje, propaganda i političke tenzije značajni pokretači sukoba, ali vidimo da se odgovornost za to pripisuje drugačije. Postoje neka rješenja koja se vide sa više ili manje konsenzusa, na primjer ljudska prava, vladavina prava se prepoznaju zajednički kao način da se izgradi povjerenje ali vidim da postoji ta tenzija oko pitanja automonije srpske zajednice. Međunarodni akteri su pozitivnije ocjenjeni kod strane Albanaca u odnosu na Srbe, ali se onda kod Srba, u odnosu na prošlu godinu, vidi veća neutralnost, odnosno pesimizam. Vidimo da je etnička distanca i dalje mnogo velika i vrlo visoki procjenti u obe zajednice odbacuju svaki kontakt sa pripadnicima druge zajednice”, navodi Gogić.
“Indeks povjerenja govori o etničkom stadijumu i odnosu na Kosovu. Dva razloga za nas, kao alat koji koristimo da prepoznamo izazove, probleme i dinamiku etničkih odnosa na Kosovu, da to preinačimo u jedan program koji mi ovdje sprovodimo u Barabar centru. Indeks povjerenja pokazuje nešto veoma važno i to je dokaz kako politički, socijalni i društveni odnosi utiču na same etničke odnose”, kaže Marinković.
Imeri: Iluzije i strahovi hrane nepovjerenje
Izvršni direktor Instituta Musine Kokallari, Visar Imeri, upozorava da su i Srbi i Albanci zarobljeni u političkim iluzijama i narativima straha.
“Imamo dva problema na Kosovu, jedan je da nas, obe zajednice, guraju da živimo u strahu, a drugi je da u kontinuitetu nas guraju da živimo u iluziji, pogotovo srpska i albanska zajednica. Sa time se treba suočiti, da bi vidjeli i shvatili realnost onakvu kakva jeste. Ne treba pomenuti iluzije, ali iluzija je nešto međi kosovskim Albancima da je Kosovo albanska država, dok je među Srbima iluzija da je ovo privremena situacija i da će se Srbi vratiti. Dokle god se ove dve iluzije održavaju kao istinite nikada se nećemo smiriti. To je taj strah iz Srbije koji gura ljude da razmišljaju tako o Srbima sa Kosova. Albanci smatraju sve Srbe za jedan instrument produžene ruke Srbije, da se Kosovo ponovo vrati pod Srbiju. Albanci više vjeruju tim pričama Vlade Kosova da su pobjedili kriminalne strukture na sjeveru Kosova i sada je sve dobro, dok Srbi zato što su bili dio razne političke propagande vide to kao kraj priče. Iz tog razloga nikada više nećemo imati dobre odnose, jer smo gonjeni od strane Kosova”, ocjenjuje Imeri.
On dodaje da je rješenje u stvaranju zajedničkog identiteta zasnovanog na kosovskom građanstvu:
“Na Kosovu ono što trebamo da uradimo po pitanju javne diskusije, jeste da imamo ozbiljne političare. Ali da bi bili u stanju da razgovaramo o ovim stvarima, ove dvije iluzije moraju da budu uklonjene, da budu uništene. Ovo je zajednička država i biće ovdje. U tom pravdu, dijalog između Kosova i Srbije mora imati to na umu, ali naši zapadni partneri nikada nisu bili toka svijesni, ne čitaju i ne razumeju dokumente kako trebaju. Moramo shvatiti, na Kosovu si Kosovar, nisi ni Albanac, ni Srbin, niko ne treba da mijenja identitet koji ima, trebamo da stvorimo jedan novi identitet za tu ujedinjenost”.
Shabiu: Uticaj Banjske i porast pesimizma
Izvršna direktorka Inicijative mladih za ljudska prava na Kosovu (YIHR Kosovo), Marigona Shabiu, podsjeća da je napad u Banjskoj 2023. godine dodatno produbio jaz između zajednica.
“Vidimo koliko je jedan takav napad uticao na etničke odnose na terenu, ali i na povećanje tenzija i polarizacije između zajednica, nakon toga i drugi napadi koji su se nastavile i radnje koje su preduzela kosovske institucije, zatvaranjem srpskih institucija, jednostrane radnje na sjeveru, i samim tim su ugrzili najugroženiji dio te zajednice ne nudeći alternative srpskoj zajednici na sjeveru”, istakla je Shabiu.
Dodala je da postoji veći porast pesimizma i nepovjerenja u kosovske institucije od strane srpske zajednice.
“Rekla bih da i visoka politika utiče na taj nivo etničkih odnosa, taj diskurs polarizacije koji utiče na podele i distanciranje, koju srpsku zajednicu stavlja u jednu situaciju koja nije adekvatna. To je sve posljedica tuđih uticaja od raznih aktera i srpske vlade, to sve utiče na etničke odnose ili način kako Albanci vide srpsku zajednicu”, navela je Shabiu.
Dimitrijević: Svi smo pomalo krivi
Glavni i odgovorni urednik Radija Goraždevac, Darko Dimitrijević, smatra da istraživanje realno prikazuje stanje na Kosovu.
“Čestitam na važnom dokumentu koji, po mom mišljenju, pokazuje realnu sliku stanja na Kosovu. Mislim da je tako zato što smo svi pomalo krivi. Kada kažem svi, mislim na političke elite i Srba i Albanaca, na zvanični Beograd i Prištinu, a dobar dio odgovornosti snosi i međunarodna zajednica. Zvanični predstavnici Vlade Kosova su za mnoge stvari krivili Srbe, posebno na sjeveru. Lično sam ga pitao kada će početi dijalog sa tim ljudima… Nije bilo nikakve suštinske komunikacije. Sa druge strane, imamo zvanični Beograd kome su u posljednjih godinu dana za sve probleme krivi ili Hrvati ili Albanci. Tu toksičnu komunikaciju čitava međunarodna zajednica posmatra ravnodušno“, rekao je Dimitrijević”.
Istakao je da trenutna politička situacija na Kosovu pokazuje duboku zarobljenost srpske zajednice u sistem pritisaka i kontrole.
„Ajde da iskoristim taj izraz. Kada su Srbi u pitanju, Srpska lista je iskorišćena za određene procese i sada imamo paradoks da oni upravljaju svim mogućim polugama i na neki način utiču na političke procese u mjeri koja ne odražava pravo stanje. Znam da mnogi ljudi kritikuju Srpsku listu, ali su, na kraju krajeva, na izborima ucejnjeni da glasaju za njih. Na sve to imamo i kompletno civilno i medijsko društvo koje, osim pojedinaca – poput ljudi koji možda sede ovdje – rijetko iznosi javno mišljenje. Ja se ne libim da kažem neke stvari, i zaista ima pojedinaca koji su spremni da govore protiv onoga što nije ni po zakonu, ni normalno za jedno demokratsko društvo”, naveo je Dimitrijević.
Prezentacija istraživanja „Indeks povjerenja 2025“ održano je u Barabar centru u Prištini.
Izvor: Radio KiM
