Veliki gubitak

Profesor političkih nauka Nexhmedin Spahiu ocjenjuje da je zbog izbora na Kosovu i neformiranja institucija godina koja je na izmaku izgubljena za dijalog Kosova i Srbije, što je, kako kaže, veliki gubitak zbog kog ne pate samo Kosovo i Srbija, već i ceo region.

Prema njegovoj ocjeni, okončanje dijaloga i realizacija već dogovorenog između Albina Kurtija i Aleksandra Vučića, puno bi značili ne samo za Kosovo i Srbiju, već bi to bio veliki dobitak za ceo region.  

„Ali šta je tu je, dobro je da se i u Beogradu i u Prištini što prije sredi situacija i da se nastavi sa sprovođenjem dogovorenog“, kaže Spahiu. 

On je mišljenja da Kosovo ne odgovara prazan hod u dijalogu jer je interes Kosova da što prije završi spor sa Srbijom. 

„To uopšte ne odgovara nacionalnim interesima Kosova. To što nema napretka je neodlučnost, odnosno nesposobnost političkih snaga na Kosovu da okončaju dijalog sa Srbijom. Pravljenje kompromisa nije laka stvar, ali mora se imati snage i volje da se to završi što prije, uzimajući u obzir da je to nacionalni interes Kosova“, ističe profesor Spahiu.

Slikovito kaže da kada se neko odlučuje da kupi kola, a cijena mu je previsoka, on može da čeka da cijena padne ali da je u međuvremenu bez svoje komotnosti, odnosno bez kola. Cijena, kaže, vremenom može biti manja, ali su tu i gubici dok se do nje stiglo.  

„To isto važi i za Kosovo. Možda je cijena koju postavlja Srbija Kosovu za priznanje velika, ali čekajući jeftiniju cijenu Kosovo gubi mnogo i trebalo bi imati odlučnost, snagu i volju da se jednom ta stvar riješi. Gubimo svi, gubi i Srbija, ali mi gubimo više, jer nama treba priznanje. Ono Srbiji ne treba“, zaključuje Spahiu. 

O tome do kada treba očekivati vakuum u djalogu Spahiu kaže da treba uzeti u obzir da ako vanredni parlamentarni izbori budu 28. decembra, da poslije njih mogu doći još jedni, kada bude vrijeme za izbor predsjednika Kosova.

Do njih, kako objašnjava može doći jer se predsjednik Kosova bira glasovima u parlamentu, a ne direktnim glasovima, kao što to u svim zemljama Balkana, od Turske, Rumunije do Slovenije, osim na Kosovu i u Albaniji koji predsjednika biraju u parlamentu. 

„Albanija sa tim zapravo nikada nije imala problem, budući da tamo predsjednik može da se izabere sa 51 odsto glasova u parlamentu, ali ovdje je postavljen uslov da postoji dvije trećine glasova u parlamentu kada se bira predsjednik i to je stvar koja uvijek predstavlja politički čvor. Najpametnje za političke snage na Kosovu, uključujući i Srpsku listu, bi bilo da se u međuvremenu izglasa promjena Ustava, kako bi se predsjednik birao direktno iz naroda“, mišljenja je Spahiu.

On vjeruje da bi to bilo važno za čitavo kosovsko društvo jer ne bi bilo političkih čvorova.

„Bilo bi važno i za srpsku zajednicu i ostale manjinske zajednice. U tom slučaju bi kandidati za predsjednika morali da idu u sredine u kojima žive etničke manjine, gdje bi tražili njihove glasove. A kada odeš, recimo, u Gračanicu ili Leposavić da tražiš glasove kao kandidat za predsjednika, moraš i da se obavežeš prema toj zajednici i to bi bio progres“, kaže Spahiu.

Izvor: Kosovo Online