
Vršilac dužnosti potpredsjednika vlade Besnik Bislimi, u intervjuu za RTK, govorio je o Izvještaju Evropske komisije o napretku Kosova za 2025. godinu, unutrašnjopolitičkoj situaciji, kaznenim mjerama Evropske unije i najnovijim institucionalnim dešavanjima u zemlji.
Bislimi je naglasio da ovogodišnji izveštaj o Kosovu ne sadrži konačnu procenu, kako tvrde neki novinari, već daje posebne procene za svako poglavlje agende evropskih integracija.
„Izveštaj nema nikakvu kvalifikaciju niti konačnu ocenu. Shodno tome, ovaj nalaz da postoji kvalifikacija između 'ograničene podrške' ili 'stagnacije' je lapsus koji je nastao od strane nekih novinara. Izveštaj deli procene na pojedinačna poglavlja i u 35 njih postoji ograničen napredak ili dobar napredak. Samo u tri oblasti je primećen nedostatak napretka. U jednoj od njih nismo bili u mogućnosti da postignemo napredak jer se radi o ribarstvu. Pošto Kosovo nema izlaz na more, nije razvijen sektor i nemamo kako da koncentrišemo svoju energiju i resurse na razvoj ovog sektora“, rekao je Bislimi.
Dodao je da je ovogodišnji izveštaj znatno objektivniji i tačniji u poređenju sa prethodnim godinama.
„Prvi put ne moramo da trošimo energiju ubeđujući partnere u Briselu da su neke od procena bile pogrešne ili da ih karakteriše velika subjektivnost. Većina procena je u okviru ispravnosti“, naglasio je Bislimi.
Prema njegovim rečima, izveštaj treba posmatrati u kontekstu ograničenja sa kojima se Kosovo suočilo tokom ovog perioda, uključujući nedostatak konsolidovanih institucija, kaznene mere EU i nemogućnost ratifikacije instrumenta Plana rasta u Skupštini.
„Ako uzmemo u obzir ova ograničenja, izveštaj pokazuje nesrazmeran uspeh za Kosovo“, rekao je Bislimi.
Vršilac dužnosti potpredsednika vlade govorio je i o situaciji nastaloj nakon poslednjih izbora, ističući da je institucionalni zastoj nastao kao rezultat odbijanja nekih političkih subjekata da prihvate rezultate izbora.
„Institucionalni zastoj je nastao u trenutku kada je deo političkog spektra odbio da prihvati rezultat izbora. Iako su dobili 15%, želeli su da se ponašaju i da budu tretirani kao pobednik izbora, a to je manje-više nelogično. I u ovom kontekstu, dominirala je ideja da onaj ko je najveći treba da odustane i da napravi kompromise. I ako pažljivo pratite napredak od kraja marta do sada, postoji samo jedan politički subjekt koji se odgovorno ponašao u ovom institucionalnom zastoju i ponudio rešenja i kompromise. Rečeno nam je da ne glasamo za ženu sa najviše glasova na Kosovu, bivšu ministarku pravde, i da vi, kao velika stranka, morate da pravite kompromise, ali čak i kada pravite kompromise, mi i dalje ne glasamo za vas“, rekao je Bislimi, misleći na stavove DSK.
„Ovo je bio stav DSK; trebalo bi da razmislite, trebalo bi da promenite kandidata, ali čak i kada ga promenite, nećemo glasati za vas. Trebalo bi da idete i sa kandidatom za premijera, ali čak i kada ga promenite, nećemo glasati za vas. Dakle, postoji subjekt koji nudi kompromise, koji upućuje pozive i postoje drugi subjekti koji odbijaju pozive i kritikuju da ne prave kompromise, a onda kada prave kompromise kažu da nam to nije važno jer se i dalje ne pomeramo sa stava, ali kompromis je neophodan“, podvukao je Bislimi.
Prema njegovim rečima, ne možete govoriti o kompromisu kada odbijate da se pomerite sa stava, koji je kao takav, prema njegovim rečima, blokirajući stav.
„Videli smo to na izboru predsednika Skupštine, videli smo to na izboru potpredsednika Skupštine, videli smo to na glasanju vlade i vidimo to sada u pozivu koji upućujemo da se krene napred sa nekim važnim trenucima, kao što je usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, usvajanje budžeta za 2025. godinu za opštine Priština, Gnjilane i Zubin Potok, kao i usvajanje Plana rasta, kao i budžeta za RTK. Postoje četiri odluke koje imaju dozu hitnosti, koje Skupština u konstituisanom obliku ima priliku da donese, ali postoji oklevanje ili otpor“, dodao je.
Govoreći o kaznenim merama Evropske unije, Bislimi je rekao da sada Brisel čeka nesmetan prenos lokalne samouprave u četiri severne opštine.
„Ono što smo nedavno čuli jeste da čekaju da vide kako će se odvijati prenos lokalne samouprave u četiri opštine na severu, budući da su pobednici ovih izbora drugačiji od sadašnjih gradonačelnika. Čini se da se pojavio neki strah ili zabrinutost, kao anegdota unutar određenih institucija EU, da bi moglo doći do tenzija u okviru ovog prenosa. Potrebno ih je uveriti da se to ne dešava, a zatim bi mere trebalo ukinuti“, rekao je Bislimi.
U vezi sa odsustvom njegovog imena u kabinetu koji je predložio prvi nosilac mandata za formiranje vlade, Aljbin Kurti, Bislimi je naglasio da je njegov zahtev da ne nastavi dalje u vladi.
„Izuzetno sam srećan i ponosan što mi je pružena prilika da, tokom ove četiri godine, skoro pet, pomognem gospodinu Kurtiju u unapređenju procesa za koje se obavezao u kampanji 2021. i preuzeo odgovornost nakon što je vlada izglasana. Za mene je ovo bilo posebno važno, jer nisam prošao kroz te faze testiranja na izborima, tako da nisam bio deo izbornih lista. A uzeti nekoga ko nije bio deo izborne liste i imenovati ga za prvog zamenika premijera i dati mu dobra ovlašćenja nije bilo lako čak ni za premijera. To je bila moja odluka, jer je ova obaveza bila veoma naporna i potreban mi je odmor, malo vremena za moju porodicu“, rekao je Bislimi, koji je upozorio da bi mogao dati svoj doprinos u budućnosti u nekoj drugoj oblasti, ali bez navođenja drugih detalja.
Na kraju, naglasio je da ako drugi kandidat za formiranje vlade ne dobije potrebnih 61 glas, onda će zemlja ići na vanredne izbore u decembru.
„Ako utvrdimo da 9 meseci nismo uspeli da ispunimo svoje dužnosti ni prema EU ni prema građanima, kao što je slučaj sa opštinskim budžetima, budžetom RTK, Planom rasta itd., veoma je važno da građanima objasnimo gde je došlo do stagnacije, gde je došlo do blokade, ko je odgovoran. Ko je postupio u skladu sa rezultatom izbora od 9. februara, a ko je pokušao da promeni rezultat ispod stola. Ko je mislio da sa 15 procenata zahvaljujući ambasadama, zahvaljujući blokadama, zahvaljujući negodovanjima, može biti proglašen pobednikom“, naglasio je Bislimi.
Rekao je da će građani imati jasnu sliku o situaciji i da u budućnosti neće dozvoliti da se takva blokada omogući njihovim glasom.
„U politici ste uključeni u pokretanje procesa, a ne u njihovo blokiranje“, zaključio je Bislimi, optužujući druge stranke da blokiraju stvaranje institucija nakon izbora 9. februara.
„Izveštaj nema nikakvu kvalifikaciju niti konačnu ocenu. Shodno tome, ovaj nalaz da postoji kvalifikacija između 'ograničene podrške' ili 'stagnacije' je lapsus koji je nastao od strane nekih novinara. Izveštaj deli procene na pojedinačna poglavlja i u 35 njih postoji ograničen napredak ili dobar napredak. Samo u tri oblasti je primećen nedostatak napretka. U jednoj od njih nismo bili u mogućnosti da postignemo napredak jer se radi o ribarstvu. Pošto Kosovo nema izlaz na more, nije razvijen sektor i nemamo kako da koncentrišemo svoju energiju i resurse na razvoj ovog sektora“, rekao je Bislimi.
Dodao je da je ovogodišnji izveštaj znatno objektivniji i tačniji u poređenju sa prethodnim godinama.
„Prvi put ne moramo da trošimo energiju ubeđujući partnere u Briselu da su neke od procena bile pogrešne ili da ih karakteriše velika subjektivnost. Većina procena je u okviru ispravnosti“, naglasio je Bislimi.
Prema njegovim rečima, izveštaj treba posmatrati u kontekstu ograničenja sa kojima se Kosovo suočilo tokom ovog perioda, uključujući nedostatak konsolidovanih institucija, kaznene mere EU i nemogućnost ratifikacije instrumenta Plana rasta u Skupštini.
„Ako uzmemo u obzir ova ograničenja, izveštaj pokazuje nesrazmeran uspeh za Kosovo“, rekao je Bislimi.
Vršilac dužnosti potpredsednika vlade govorio je i o situaciji nastaloj nakon poslednjih izbora, ističući da je institucionalni zastoj nastao kao rezultat odbijanja nekih političkih subjekata da prihvate rezultate izbora.
„Institucionalni zastoj je nastao u trenutku kada je deo političkog spektra odbio da prihvati rezultat izbora. Iako su dobili 15%, želeli su da se ponašaju i da budu tretirani kao pobednik izbora, a to je manje-više nelogično. I u ovom kontekstu, dominirala je ideja da onaj ko je najveći treba da odustane i da napravi kompromise. I ako pažljivo pratite napredak od kraja marta do sada, postoji samo jedan politički subjekt koji se odgovorno ponašao u ovom institucionalnom zastoju i ponudio rešenja i kompromise. Rečeno nam je da ne glasamo za ženu sa najviše glasova na Kosovu, bivšu ministarku pravde, i da vi, kao velika stranka, morate da pravite kompromise, ali čak i kada pravite kompromise, mi i dalje ne glasamo za vas“, rekao je Bislimi, misleći na stavove DSK.
„Ovo je bio stav DSK; trebalo bi da razmislite, trebalo bi da promenite kandidata, ali čak i kada ga promenite, nećemo glasati za vas. Trebalo bi da idete i sa kandidatom za premijera, ali čak i kada ga promenite, nećemo glasati za vas. Dakle, postoji subjekt koji nudi kompromise, koji upućuje pozive i postoje drugi subjekti koji odbijaju pozive i kritikuju da ne prave kompromise, a onda kada prave kompromise kažu da nam to nije važno jer se i dalje ne pomeramo sa stava, ali kompromis je neophodan“, podvukao je Bislimi.
Prema njegovim rečima, ne možete govoriti o kompromisu kada odbijate da se pomerite sa stava, koji je kao takav, prema njegovim rečima, blokirajući stav.
„Videli smo to na izboru predsednika Skupštine, videli smo to na izboru potpredsednika Skupštine, videli smo to na glasanju vlade i vidimo to sada u pozivu koji upućujemo da se krene napred sa nekim važnim trenucima, kao što je usvajanje Zakona o budžetu za 2026. godinu, usvajanje budžeta za 2025. godinu za opštine Priština, Gnjilane i Zubin Potok, kao i usvajanje Plana rasta, kao i budžeta za RTK. Postoje četiri odluke koje imaju dozu hitnosti, koje Skupština u konstituisanom obliku ima priliku da donese, ali postoji oklevanje ili otpor“, dodao je.
Govoreći o kaznenim merama Evropske unije, Bislimi je rekao da sada Brisel čeka nesmetan prenos lokalne samouprave u četiri severne opštine.
„Ono što smo nedavno čuli jeste da čekaju da vide kako će se odvijati prenos lokalne samouprave u četiri opštine na severu, budući da su pobednici ovih izbora drugačiji od sadašnjih gradonačelnika. Čini se da se pojavio neki strah ili zabrinutost, kao anegdota unutar određenih institucija EU, da bi moglo doći do tenzija u okviru ovog prenosa. Potrebno ih je uveriti da se to ne dešava, a zatim bi mere trebalo ukinuti“, rekao je Bislimi.
U vezi sa odsustvom njegovog imena u kabinetu koji je predložio prvi nosilac mandata za formiranje vlade, Aljbin Kurti, Bislimi je naglasio da je njegov zahtev da ne nastavi dalje u vladi.
„Izuzetno sam srećan i ponosan što mi je pružena prilika da, tokom ove četiri godine, skoro pet, pomognem gospodinu Kurtiju u unapređenju procesa za koje se obavezao u kampanji 2021. i preuzeo odgovornost nakon što je vlada izglasana. Za mene je ovo bilo posebno važno, jer nisam prošao kroz te faze testiranja na izborima, tako da nisam bio deo izbornih lista. A uzeti nekoga ko nije bio deo izborne liste i imenovati ga za prvog zamenika premijera i dati mu dobra ovlašćenja nije bilo lako čak ni za premijera. To je bila moja odluka, jer je ova obaveza bila veoma naporna i potreban mi je odmor, malo vremena za moju porodicu“, rekao je Bislimi, koji je upozorio da bi mogao dati svoj doprinos u budućnosti u nekoj drugoj oblasti, ali bez navođenja drugih detalja.
Na kraju, naglasio je da ako drugi kandidat za formiranje vlade ne dobije potrebnih 61 glas, onda će zemlja ići na vanredne izbore u decembru.
„Ako utvrdimo da 9 meseci nismo uspeli da ispunimo svoje dužnosti ni prema EU ni prema građanima, kao što je slučaj sa opštinskim budžetima, budžetom RTK, Planom rasta itd., veoma je važno da građanima objasnimo gde je došlo do stagnacije, gde je došlo do blokade, ko je odgovoran. Ko je postupio u skladu sa rezultatom izbora od 9. februara, a ko je pokušao da promeni rezultat ispod stola. Ko je mislio da sa 15 procenata zahvaljujući ambasadama, zahvaljujući blokadama, zahvaljujući negodovanjima, može biti proglašen pobednikom“, naglasio je Bislimi.
Rekao je da će građani imati jasnu sliku o situaciji i da u budućnosti neće dozvoliti da se takva blokada omogući njihovim glasom.
„U politici ste uključeni u pokretanje procesa, a ne u njihovo blokiranje“, zaključio je Bislimi, optužujući druge stranke da blokiraju stvaranje institucija nakon izbora 9. februara.


