Politička motivisanost Pravnici: Vlada krši Ustav "izbornim odlukama"; Ekonomisti: Ugrožena i fiskalna stabilnost
Vlada Kosova u tehničkom mandatu u petak je donela niz odluka kojima je, prema mišljenju pravnih stručnjaka, prekršila Ustav. Ove odluke, upozoravaju ekonomisti, mogu ugroziti i fiskalnu stabilnost Kosova, piše Albanian post.
Usvajanje budžeta Kosova za 2026. u iznosu od skoro četiri milijarde eura, povećanje iznosa državnih penzija, odobravanje budžetskih zahteva opština Priština, Gnjilane i Zubin Potok, kao i usvajanje nove minimalne plate - samo su neke od odluka koje je Vlada donela na sjednici u petak.
Zahtjevi ovih grupa postojali su i ranije, dok je Vlada imala pune nadležnosti, ali nisu bili realizovani tokom četvorogodišnjeg mandata. Zbog toga ekonomski stručnjaci ove odluke ocjenjuju kao politički motivisane, više povezane sa izbornom kampanjom i javnim imidžom nego sa stvarnim interesom građana.
Ekonomski analitičar Adem Qorolli izjavio je za Albanian post da su najavljena povećanja plata, penzija i drugih finansijskih pomoći ekonomski beznačajna.
„Ne mogu da prate tempo inflacije i rasta cena električne energije i drugih državnih dažbina tokom posljednje dvije godine. Ove mjere ne menjaju kupovnu moć građana, niti značajno utiču na realnu ekonomiju“, rekao je Qorolli.
On je dodao da odluke vlade u ostavci ne mogu imati stvarni efekat.
„Akumulirana inflacija u periodu 2022-2025. značajno je umanjila efekat svakog linearnog povećanja plata i socijalnih davanja. Nominalna povećanja koja Vlada promoviše više su kozmetička - ne poboljšavaju realni životni standard građana, već služe kao politički signal. Kapitalne investicije ostaju niske, dok se fokus pomerio sa dugoročnog razvoja na kratkoročne, populističke poteze“, naveo je on.
Dalje je upozorio da bi fiskalna stabilnost mogla biti ugrožena ako se trend potrošnje nastavi bez sigurnih izvora prihoda.
„Suštinski, posljednje odluke Vlade su: ekonomski beznačajne jer ne poboljšavaju životni standard u odnosu na inflaciju i rast troškova života; fiskalno rizične ako se nastave bez usvojenog budžeta i novih prihoda; i politički proračunate jer više služe kampanji i javnom imidžu nego interesu običnog građanina“, objašnjava Qorolli.
S druge strane, pravni stručnjak Ardian Bajraktari rekao je za Albanian post da je zabrinjavajuće kada izuzetak postane pravilo, a kršenje normi se lako opravdava.
„Usvajanje budžeta i svaka druga odluka ili postupak, u kojima učestvuju osobe koje su već sertifikovane i položile zakletvu kao poslanici, čine te odluke i postupke neustavnim i nezakonitim“, izjavio je Bajraktari.
Iako je Vrhovni sud već konstatovao slične slučajeve, Bajraktari napominje da ovlašćene strane moraju svaki pojedinačni slučaj ili odluku uputiti sudu, u zavisnosti od prirode odluke.
„Samo Vlada koja je podnela ostavku, kao izuzetak, može da usvoji budžet i predloži ga Skupštini, prema Zakonu o Vladi. Ali već neko vrijeme postoje pokušaji da se legitimišu ponašanja i odluke koje su u potpunoj suprotnosti sa pravnim normama“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, ovakav pristup zabrinjava ne samo zbog demokratskog i institucionalnog poretka, već i zbog ustavnosti, zakonitosti i nedostatka pravne sigurnosti u zemlji.
Petnaest nevladinih organizacija koje djeluju na Kosovu reagovalo je u petak na ove odluke Vlade, ocjenjujući ih kao nezakonite.
Prema njihovom mišljenju, postupci Vlade su u suprotnosti sa Zakonom o Vladi i Ustavom, jer su u glasanju učestvovale osobe koje su već sertifikovane kao poslanici Skupštine Kosova.
Ministri iz redova pokreta Samoopredjeljenje nastavili su da obavljaju izvršne funkcije i nakon što su postali poslanici, odbijajući da podnesu ostavke, iako to nalažu zakoni i ustavne odredbe.
Kosovo se nalazi u političkoj krizi još od završetka posljednjih parlamentarnih izbora, održanih prije skoro deset mjeseci, dok u decembru može ući u novi izborni ciklus u pokušaju da se povrati institucionalna normalnost.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Zahtjevi ovih grupa postojali su i ranije, dok je Vlada imala pune nadležnosti, ali nisu bili realizovani tokom četvorogodišnjeg mandata. Zbog toga ekonomski stručnjaci ove odluke ocjenjuju kao politički motivisane, više povezane sa izbornom kampanjom i javnim imidžom nego sa stvarnim interesom građana.
Ekonomski analitičar Adem Qorolli izjavio je za Albanian post da su najavljena povećanja plata, penzija i drugih finansijskih pomoći ekonomski beznačajna.
„Ne mogu da prate tempo inflacije i rasta cena električne energije i drugih državnih dažbina tokom posljednje dvije godine. Ove mjere ne menjaju kupovnu moć građana, niti značajno utiču na realnu ekonomiju“, rekao je Qorolli.
On je dodao da odluke vlade u ostavci ne mogu imati stvarni efekat.
„Akumulirana inflacija u periodu 2022-2025. značajno je umanjila efekat svakog linearnog povećanja plata i socijalnih davanja. Nominalna povećanja koja Vlada promoviše više su kozmetička - ne poboljšavaju realni životni standard građana, već služe kao politički signal. Kapitalne investicije ostaju niske, dok se fokus pomerio sa dugoročnog razvoja na kratkoročne, populističke poteze“, naveo je on.
Dalje je upozorio da bi fiskalna stabilnost mogla biti ugrožena ako se trend potrošnje nastavi bez sigurnih izvora prihoda.
„Suštinski, posljednje odluke Vlade su: ekonomski beznačajne jer ne poboljšavaju životni standard u odnosu na inflaciju i rast troškova života; fiskalno rizične ako se nastave bez usvojenog budžeta i novih prihoda; i politički proračunate jer više služe kampanji i javnom imidžu nego interesu običnog građanina“, objašnjava Qorolli.
S druge strane, pravni stručnjak Ardian Bajraktari rekao je za Albanian post da je zabrinjavajuće kada izuzetak postane pravilo, a kršenje normi se lako opravdava.
„Usvajanje budžeta i svaka druga odluka ili postupak, u kojima učestvuju osobe koje su već sertifikovane i položile zakletvu kao poslanici, čine te odluke i postupke neustavnim i nezakonitim“, izjavio je Bajraktari.
Iako je Vrhovni sud već konstatovao slične slučajeve, Bajraktari napominje da ovlašćene strane moraju svaki pojedinačni slučaj ili odluku uputiti sudu, u zavisnosti od prirode odluke.
„Samo Vlada koja je podnela ostavku, kao izuzetak, može da usvoji budžet i predloži ga Skupštini, prema Zakonu o Vladi. Ali već neko vrijeme postoje pokušaji da se legitimišu ponašanja i odluke koje su u potpunoj suprotnosti sa pravnim normama“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, ovakav pristup zabrinjava ne samo zbog demokratskog i institucionalnog poretka, već i zbog ustavnosti, zakonitosti i nedostatka pravne sigurnosti u zemlji.
Petnaest nevladinih organizacija koje djeluju na Kosovu reagovalo je u petak na ove odluke Vlade, ocjenjujući ih kao nezakonite.
Prema njihovom mišljenju, postupci Vlade su u suprotnosti sa Zakonom o Vladi i Ustavom, jer su u glasanju učestvovale osobe koje su već sertifikovane kao poslanici Skupštine Kosova.
Ministri iz redova pokreta Samoopredjeljenje nastavili su da obavljaju izvršne funkcije i nakon što su postali poslanici, odbijajući da podnesu ostavke, iako to nalažu zakoni i ustavne odredbe.
Kosovo se nalazi u političkoj krizi još od završetka posljednjih parlamentarnih izbora, održanih prije skoro deset mjeseci, dok u decembru može ući u novi izborni ciklus u pokušaju da se povrati institucionalna normalnost.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
