Nema osnova! Cakolli: Bez novog mandatara, vanredna sjednica se ne može sazvati
Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova (KDI) izjavio je da se vanredna sjednica Skupštine Kosova trenutno ne može sazvati nakon neuspjeha glasanja za vladu, piše Reporteri.net.
Naglasio je da predsjednica u početku mora održati konsultacije sa strankama i odlučiti o drugom mandataru prije svake parlamentarne sjednice.
Prema njegovim riječima, potpisi poslanika nemaju pravnu snagu izvan ovog procesa i Skupština ne može ni razmatrati Zakon o budžetu bez izbora nove vlade.
Prenosimo cijeli post na Facebooku:
Ne, vanredna sjednica se za sada ne može sazvati!
Nakon neuspjeha glasanja za vladu prekjuče, predsjednica prvo mora održati konsultacije sa strankama i odlučiti ko će i AKO dobiti drugog mandatara. Dok se ovaj postupak ne završi i ne bude donesen dekret o mandataru, Skupština nema osnovu i okolnosti da se sazove radi bilo kakvog glasanja, uključujući i glasanje o vladi.
Spomenuti potpisi nemaju pravnu snagu izvan procesa konsultacija. Oni mogu poslužiti samo kao dokaz tokom pregovora s predsjednicom, u okviru „najvažnijih kriterija“. Štaviše, između ostalog (ali ne samo) da bi se dokazala većina, potreban je 61 ovjereni potpis, a ne samo 40 za sazivanje sjednice.
Slično tome, vanredna sjednica se ne može sazvati za zakon o budžetu. Prvi i nepremostivi zadatak Skupštine nakon izbora je da izabere Vladu, a ne da odobri zakone. Prije svega, samo Vlada ovog zakonodavnog tijela može predložiti nacrt zakona o budžetu.
Prema njegovim riječima, potpisi poslanika nemaju pravnu snagu izvan ovog procesa i Skupština ne može ni razmatrati Zakon o budžetu bez izbora nove vlade.
Prenosimo cijeli post na Facebooku:
Ne, vanredna sjednica se za sada ne može sazvati!
Nakon neuspjeha glasanja za vladu prekjuče, predsjednica prvo mora održati konsultacije sa strankama i odlučiti ko će i AKO dobiti drugog mandatara. Dok se ovaj postupak ne završi i ne bude donesen dekret o mandataru, Skupština nema osnovu i okolnosti da se sazove radi bilo kakvog glasanja, uključujući i glasanje o vladi.
Spomenuti potpisi nemaju pravnu snagu izvan procesa konsultacija. Oni mogu poslužiti samo kao dokaz tokom pregovora s predsjednicom, u okviru „najvažnijih kriterija“. Štaviše, između ostalog (ali ne samo) da bi se dokazala većina, potreban je 61 ovjereni potpis, a ne samo 40 za sazivanje sjednice.
Slično tome, vanredna sjednica se ne može sazvati za zakon o budžetu. Prvi i nepremostivi zadatak Skupštine nakon izbora je da izabere Vladu, a ne da odobri zakone. Prije svega, samo Vlada ovog zakonodavnog tijela može predložiti nacrt zakona o budžetu.
