Dugoročna šteta GAP: Kosovo izgubilo oko 613 miliona eura zbog mjera EU
Kosovo se suočava s ozbiljnim finansijskim i političkim posljedicama kao rezultat mjera koje je Evropska unija nametnula od juna 2023. godine. Prema analizi instituta GAP, preko 613 miliona eura je obustavljeno tokom ovog perioda, putem dva glavna instrumenta, IPA-e i Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), piše Kosovo press.
Koordinatorka GAP-a Rona Zhuri kaže da je 7,1 milion eura izgubljeno nakon što je za nekoliko IPA 2020 projekata istekao rok. Prema njenim riječima, najviše pogođeni projekti su oni u oblasti okoline, energetike, digitalizacije i kulture.
„Od juna 2023. godine, EU je odlučila o nekoliko mjera za Kosovo, od kojih je jedna bila suspenzija sredstava u okviru dva glavna instrumenta. Dakle, instrumenta IPA i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Prema našim proračunima, ukupna vrijednost projekata obustavljenih tokom ovog dvogodišnjeg perioda, do maja 2025. godine, iznosila je 613,4 miliona eura, od čega je 218 miliona iz instrumenta IPA, dok je 395 miliona iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Od toga je oko 7,1 milion potpuno izgubljen. Ovih 7,1 miliona uključuje nekoliko projekata sporazuma IPA 2020, čiji je rok istekao i nije bilo vremena za ugovaranje ovih projekata. Ovi projekti se odnose na nekoliko oblasti, oko tri miliona bilo je u oblasti konkurentnosti i inovacija, oko 1,3 miliona u oblasti vladavine prava, a tri projekta vrijedna 2,8 miliona pripadaju sektoru poljoprivrede i ruralnog turizma od obustavljenih sredstava, energetika je jedan od sektora koji je najviše pogođen, u energetici je pogođeno oko 117 miliona eura, u digitalizaciji 56 miliona eura, a u kulturi oko 15 miliona eura“, kaže ona.
Prema riječima istraživača GLPS-a Besara Gjergjija, rizik nije samo ekonomski, već i institucionalni i strateški.
„Kada govorimo o mjerama EU protiv naše zemlje, one imaju neospornu finansijsku cijenu, ali takođe nose i političku i diplomatsku cijenu za našu zemlju. Naša zemlja se predstavlja kao zemlja koja je de fakto pod sankcijama EU, a Srbija to koristi za svoju kampanju protiv naše zemlje. Još jedna šteta se nanosi evropskim integracijama Kosova. Krajem 2022. godine podneli smo zahtjev za članstvo u EU i već znamo da je naš put do članstva vrlo težak zbog pet zemalja koje nas ne priznaju, ali uvođenjem ovih mjera postalo je nemoguće razgovarati o zahtjevu bez ukidanja ovih mjera jednom zauvek. One služe kao dodatna prepreka na putu Kosova ka evropskim integracijama. Šteta koja se nanosi Kosovu je strateška, dugoročna i ove mjere moraju se ukloniti što je prije moguće“, kaže on.
S druge strane, Klisman Kadiu, savjetnik zamjenika premijera u tehničkom mandatu za evropske integracije, Besnika Bislimija kaže da je Kosovo od početka ispunilo uslove za ukidanje mjera, pozivajući se na Bratislavski sporazum.
„Kosovo je od početka (Bratislavski sporazum) ispunilo korake koje je EU zahtjevala za ukidanje mjera, ali takav nalaz od strane unije došao je tek prošle godine kroz preporuku tadašnjeg visokog predstavnika EU Josepa Borrella za njihovo ukidanje. Mjere su, od trenutka kada su nametnute, od strane EU određene kao reverzibilne, a ne trajne. Stoga su sredstva koja su i dalje suspendovana reverzibilna i očekuje se da će biti oslobođena u budućnosti, s obzirom na to da je postepeno ukidanje mjera počelo u julu. Do sada su nastavljeni sastanci pododbora u okviru SSP-a, a projekti i prijave Kosova su objavljene u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF)“, navodi se u pisanom odgovoru.
Naglašava da tenzije na sjeveru nisu uzrokovane od strane Kosova.
„Na vaše pitanje o tome da li je to posljedica tenzija na sjeveru, treba precizirati i pojasniti da Kosovo nikada nije podizalo niti podsticalo tenzije, ni na sjeveru, ni u bilo kojem kutku zemlje. Slučajevi kada su naše institucije i naša zemlja bile napadnute (napadi na opštinske zgrade u maju 2023. godine, otmica naših policajaca, Banjska, višestruke barikade na sjeveru 2022. godine) su producirane, kreirane i organizirane od strane Srbije putem kriminalnih grupa i struktura kojima upravlja zvanični Beograd“, naglašava Kadiu.
Program „Shtylla“ je takođe postavio pitanja Evropskoj komisiji kako bi bolje razumeo koje su mjere počele da se ukidaju i koliko je Kosovo izgubilo, ali oni nisu odgovorili.
Međutim, šefica diplomatije Evropske unije, Kaja Kalas, izjavila je prije nekoliko mjeseci da je postepeno ukidanje mjera protiv Kosova, uvedenih u junu 2024. godine, počelo, ali nije objasnila kada je to počelo i koje su mjere možda do sada ukinute.
Predsjednik Privredne komore Kosova, Skender Krasniqi, takođe kaže da su ove mjere nanele štetu privatnom sektoru i razvoju Kosova.
Krasniqi navodi suspenziju sredstava i nedostatak funkcionalne uprave kao glavne faktore koji blokiraju ekonomski razvoj.
„Prošlo je više od dvije godine otkako smo pod sankcijama i patimo od nedostatka ovih sredstava toliko potrebnih za razvoj zemlje, i ne zna se kada će ove sankcije biti ukinute. To jest, ovaj veliki gubitak će se nastaviti. Ovo je nanelo ogromnu štetu našoj zemlji, posebno u velikim i regionalnim projektima, ali i u vlastitim projektima države, kako bi se što brže prilagodila evropskom tržištu, ali i sa pravnom infrastrukturom, projektima koje ima IA. Izostanak ovih sredstava, gubitak ovih stotina miliona je u ovoj situaciji, gdje se Kosovo nalazi u velikoj krizi nedostatka prihoda, kao rezultat loših vladinih politika. To šteti našoj zemlji i zaustavlja razvoj zemlje na izvanredan način. Mnogi projekti koji su trebali biti završeni su ostavljeni, i ne zna se kada će biti završeni. Izvanredna šteta koja se nanosi preduzećima i samoj državi. Svaki cent koji nedostaje na poslovnom tržištu je gubitak za samu zemlju, gubitak za građane, radnike i sama preduzeća. Nedostatak ovih sredstava, kao i nepoznavanje kada će ta sredstva početi pristizati u budućnosti, izuzetno je štetan za poslovanje i samu državu, jer se ne zna kada će od sada početi dodjela sredstava“, rekao je.
Ali pored nedostatka sredstava, problem ostaje i nedostatak funkcionalne vlade. Kosovo je lider u regionu po najnižem dugu, za razliku od zemalja poput Crne Gore i Makedonije koje imaju 3-4 puta veće nivoe.
On takođe kritikuje nedostatak saradnje s Vladom, posebno s Kurtijevim kabinetom, zbog neispunjavanja obećanja i nedostatka politika podrške u vremenima kriza poput pandemije i inflacije.
„Nažalost, posljednjih godina, posebno s Kurtijevom vladom, suočavamo se s nedostatkom komunikacije, nedostatkom saradnje, čak i kada smo imali vladu s punim mandatom. Njihov dolazak bio je nada za poslovanje i građane da će moći progurati ove projekte. Nažalost, većina obećanja koje je dala Kurtijeva vlada nije ispunjena. Pogotovo kada govorimo o pandemiji Kovida, kada su Kosovo i sam svijet morali napraviti promjene u načinima politika koje su pogodnije za preduzeća kako bi se održala radna mjesta i kako bi građani i preduzeća opstali zbog inflacije. Ali, i građani su mnogo patili, jer je došlo do ogromnog povećanja troškova, nedostatka prihoda. Plata od 500 eura, dok sada čak ni 800 eura nije dovoljno zbog inflacije, kao rezultat toga što vlada ne uvodi novac na tržište ili ne investira kao što su to učinile druge zemlje. U međuvremenu, naša zemlja je učinila suprotno, smanjila je javni dug. Sada smo u odsustvu vlade, skoro godinu dana, ne zna se kada će je biti, nedostaje raspodjele sredstava, nedostaju investicije i nedostatak znanja od strane preduzeća o tome kada će doći do promene, jer se ne zna koliko će dugo trajati ovaj politički zastoj“, kaže Krasniqi.
Prema njegovim riječima, dok se Kosovo suočava s nedostatkom političke stabilnosti, ekonomske posljedice se takođe akumuliraju u smislu pogoršanja trgovinskog deficita.
„Ekstremno, jer se od 2020. do kraja 2024. uvoz udvostručio, što je tragedija za našu zemlju, to znači povećanje cijena i povećanje troškova građana i preduzeća, te smanjenje profita, što odbija investitore. Nemamo ni potražnju, ranije je bilo potražnje i dolaska, u ovom periodu nemamo ni potražnju stranih investitora da dođu na Kosovo, kao rezultat ove situacije. Sa 3,2 milijarde smo porasli na 6,5 milijardi na kraju godine. Ove godine imamo još veći porast deficita, uvoza, što znači osiromašenje građana, dok je izvoz vrlo mali u odnosu na uvoz“, podvlači Krasniqi.
Krasniqi apeluje na institucije da reformišu fiskalne politike za poslovanje.
„Zahtjev je da stranka koja je prva izašla hitno stvori instituciju stavovi, da ozbiljno shvate ozbiljnu situaciju građana i radnika, biznisa, da povećaju saradnju sa građanima, biznisima, sa onima koji stvaraju prihod za građane i državu, a to je biznis. Napravimo pravu strategiju kako se razvijati. Napravimo zakon o unutrašnjoj trgovini kako se ne bi na svakih 50 metara stvarala benzinska pumpa ili na svakih pet metara, 10 metara kafić ili pijaca, već da se to zaustavi, kako bi ovaj novac išao, bio orijentisan na politike, ponude, povećanje lokalne proizvodnje, povećanje izvoza. Jer, novac dolazi, ali na pogrešno mjesto i država, zbog nedostatka zakona, šteti građanima koji ulažu. Gradnju treba hitno zaustaviti, jer gradnja nije u skladu s potrebama i nijedna zemlja ne dozvoljava investicije tamo gdje postoji višak. Građanima, preduzećima ili bilo kome ko je spreman investirati treba dozvoliti da investira negdje gdje će potencijal za profit biti veći“, kaže on.
Kadiu je dodao da će EU uskoro početi da funkcioniše i da održava sastanke pododbora SSP-a s Kosovom i projekte tehničke pomoći Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), koji utiču na oblasti poput energetike, infrastrukture i drugih.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
„Od juna 2023. godine, EU je odlučila o nekoliko mjera za Kosovo, od kojih je jedna bila suspenzija sredstava u okviru dva glavna instrumenta. Dakle, instrumenta IPA i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Prema našim proračunima, ukupna vrijednost projekata obustavljenih tokom ovog dvogodišnjeg perioda, do maja 2025. godine, iznosila je 613,4 miliona eura, od čega je 218 miliona iz instrumenta IPA, dok je 395 miliona iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Od toga je oko 7,1 milion potpuno izgubljen. Ovih 7,1 miliona uključuje nekoliko projekata sporazuma IPA 2020, čiji je rok istekao i nije bilo vremena za ugovaranje ovih projekata. Ovi projekti se odnose na nekoliko oblasti, oko tri miliona bilo je u oblasti konkurentnosti i inovacija, oko 1,3 miliona u oblasti vladavine prava, a tri projekta vrijedna 2,8 miliona pripadaju sektoru poljoprivrede i ruralnog turizma od obustavljenih sredstava, energetika je jedan od sektora koji je najviše pogođen, u energetici je pogođeno oko 117 miliona eura, u digitalizaciji 56 miliona eura, a u kulturi oko 15 miliona eura“, kaže ona.
Prema riječima istraživača GLPS-a Besara Gjergjija, rizik nije samo ekonomski, već i institucionalni i strateški.
„Kada govorimo o mjerama EU protiv naše zemlje, one imaju neospornu finansijsku cijenu, ali takođe nose i političku i diplomatsku cijenu za našu zemlju. Naša zemlja se predstavlja kao zemlja koja je de fakto pod sankcijama EU, a Srbija to koristi za svoju kampanju protiv naše zemlje. Još jedna šteta se nanosi evropskim integracijama Kosova. Krajem 2022. godine podneli smo zahtjev za članstvo u EU i već znamo da je naš put do članstva vrlo težak zbog pet zemalja koje nas ne priznaju, ali uvođenjem ovih mjera postalo je nemoguće razgovarati o zahtjevu bez ukidanja ovih mjera jednom zauvek. One služe kao dodatna prepreka na putu Kosova ka evropskim integracijama. Šteta koja se nanosi Kosovu je strateška, dugoročna i ove mjere moraju se ukloniti što je prije moguće“, kaže on.
S druge strane, Klisman Kadiu, savjetnik zamjenika premijera u tehničkom mandatu za evropske integracije, Besnika Bislimija kaže da je Kosovo od početka ispunilo uslove za ukidanje mjera, pozivajući se na Bratislavski sporazum.
„Kosovo je od početka (Bratislavski sporazum) ispunilo korake koje je EU zahtjevala za ukidanje mjera, ali takav nalaz od strane unije došao je tek prošle godine kroz preporuku tadašnjeg visokog predstavnika EU Josepa Borrella za njihovo ukidanje. Mjere su, od trenutka kada su nametnute, od strane EU određene kao reverzibilne, a ne trajne. Stoga su sredstva koja su i dalje suspendovana reverzibilna i očekuje se da će biti oslobođena u budućnosti, s obzirom na to da je postepeno ukidanje mjera počelo u julu. Do sada su nastavljeni sastanci pododbora u okviru SSP-a, a projekti i prijave Kosova su objavljene u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF)“, navodi se u pisanom odgovoru.
Naglašava da tenzije na sjeveru nisu uzrokovane od strane Kosova.
„Na vaše pitanje o tome da li je to posljedica tenzija na sjeveru, treba precizirati i pojasniti da Kosovo nikada nije podizalo niti podsticalo tenzije, ni na sjeveru, ni u bilo kojem kutku zemlje. Slučajevi kada su naše institucije i naša zemlja bile napadnute (napadi na opštinske zgrade u maju 2023. godine, otmica naših policajaca, Banjska, višestruke barikade na sjeveru 2022. godine) su producirane, kreirane i organizirane od strane Srbije putem kriminalnih grupa i struktura kojima upravlja zvanični Beograd“, naglašava Kadiu.
Program „Shtylla“ je takođe postavio pitanja Evropskoj komisiji kako bi bolje razumeo koje su mjere počele da se ukidaju i koliko je Kosovo izgubilo, ali oni nisu odgovorili.
Međutim, šefica diplomatije Evropske unije, Kaja Kalas, izjavila je prije nekoliko mjeseci da je postepeno ukidanje mjera protiv Kosova, uvedenih u junu 2024. godine, počelo, ali nije objasnila kada je to počelo i koje su mjere možda do sada ukinute.
Predsjednik Privredne komore Kosova, Skender Krasniqi, takođe kaže da su ove mjere nanele štetu privatnom sektoru i razvoju Kosova.
Krasniqi navodi suspenziju sredstava i nedostatak funkcionalne uprave kao glavne faktore koji blokiraju ekonomski razvoj.
„Prošlo je više od dvije godine otkako smo pod sankcijama i patimo od nedostatka ovih sredstava toliko potrebnih za razvoj zemlje, i ne zna se kada će ove sankcije biti ukinute. To jest, ovaj veliki gubitak će se nastaviti. Ovo je nanelo ogromnu štetu našoj zemlji, posebno u velikim i regionalnim projektima, ali i u vlastitim projektima države, kako bi se što brže prilagodila evropskom tržištu, ali i sa pravnom infrastrukturom, projektima koje ima IA. Izostanak ovih sredstava, gubitak ovih stotina miliona je u ovoj situaciji, gdje se Kosovo nalazi u velikoj krizi nedostatka prihoda, kao rezultat loših vladinih politika. To šteti našoj zemlji i zaustavlja razvoj zemlje na izvanredan način. Mnogi projekti koji su trebali biti završeni su ostavljeni, i ne zna se kada će biti završeni. Izvanredna šteta koja se nanosi preduzećima i samoj državi. Svaki cent koji nedostaje na poslovnom tržištu je gubitak za samu zemlju, gubitak za građane, radnike i sama preduzeća. Nedostatak ovih sredstava, kao i nepoznavanje kada će ta sredstva početi pristizati u budućnosti, izuzetno je štetan za poslovanje i samu državu, jer se ne zna kada će od sada početi dodjela sredstava“, rekao je.
Ali pored nedostatka sredstava, problem ostaje i nedostatak funkcionalne vlade. Kosovo je lider u regionu po najnižem dugu, za razliku od zemalja poput Crne Gore i Makedonije koje imaju 3-4 puta veće nivoe.
On takođe kritikuje nedostatak saradnje s Vladom, posebno s Kurtijevim kabinetom, zbog neispunjavanja obećanja i nedostatka politika podrške u vremenima kriza poput pandemije i inflacije.
„Nažalost, posljednjih godina, posebno s Kurtijevom vladom, suočavamo se s nedostatkom komunikacije, nedostatkom saradnje, čak i kada smo imali vladu s punim mandatom. Njihov dolazak bio je nada za poslovanje i građane da će moći progurati ove projekte. Nažalost, većina obećanja koje je dala Kurtijeva vlada nije ispunjena. Pogotovo kada govorimo o pandemiji Kovida, kada su Kosovo i sam svijet morali napraviti promjene u načinima politika koje su pogodnije za preduzeća kako bi se održala radna mjesta i kako bi građani i preduzeća opstali zbog inflacije. Ali, i građani su mnogo patili, jer je došlo do ogromnog povećanja troškova, nedostatka prihoda. Plata od 500 eura, dok sada čak ni 800 eura nije dovoljno zbog inflacije, kao rezultat toga što vlada ne uvodi novac na tržište ili ne investira kao što su to učinile druge zemlje. U međuvremenu, naša zemlja je učinila suprotno, smanjila je javni dug. Sada smo u odsustvu vlade, skoro godinu dana, ne zna se kada će je biti, nedostaje raspodjele sredstava, nedostaju investicije i nedostatak znanja od strane preduzeća o tome kada će doći do promene, jer se ne zna koliko će dugo trajati ovaj politički zastoj“, kaže Krasniqi.
Prema njegovim riječima, dok se Kosovo suočava s nedostatkom političke stabilnosti, ekonomske posljedice se takođe akumuliraju u smislu pogoršanja trgovinskog deficita.
„Ekstremno, jer se od 2020. do kraja 2024. uvoz udvostručio, što je tragedija za našu zemlju, to znači povećanje cijena i povećanje troškova građana i preduzeća, te smanjenje profita, što odbija investitore. Nemamo ni potražnju, ranije je bilo potražnje i dolaska, u ovom periodu nemamo ni potražnju stranih investitora da dođu na Kosovo, kao rezultat ove situacije. Sa 3,2 milijarde smo porasli na 6,5 milijardi na kraju godine. Ove godine imamo još veći porast deficita, uvoza, što znači osiromašenje građana, dok je izvoz vrlo mali u odnosu na uvoz“, podvlači Krasniqi.
Krasniqi apeluje na institucije da reformišu fiskalne politike za poslovanje.
„Zahtjev je da stranka koja je prva izašla hitno stvori instituciju stavovi, da ozbiljno shvate ozbiljnu situaciju građana i radnika, biznisa, da povećaju saradnju sa građanima, biznisima, sa onima koji stvaraju prihod za građane i državu, a to je biznis. Napravimo pravu strategiju kako se razvijati. Napravimo zakon o unutrašnjoj trgovini kako se ne bi na svakih 50 metara stvarala benzinska pumpa ili na svakih pet metara, 10 metara kafić ili pijaca, već da se to zaustavi, kako bi ovaj novac išao, bio orijentisan na politike, ponude, povećanje lokalne proizvodnje, povećanje izvoza. Jer, novac dolazi, ali na pogrešno mjesto i država, zbog nedostatka zakona, šteti građanima koji ulažu. Gradnju treba hitno zaustaviti, jer gradnja nije u skladu s potrebama i nijedna zemlja ne dozvoljava investicije tamo gdje postoji višak. Građanima, preduzećima ili bilo kome ko je spreman investirati treba dozvoliti da investira negdje gdje će potencijal za profit biti veći“, kaže on.
Kadiu je dodao da će EU uskoro početi da funkcioniše i da održava sastanke pododbora SSP-a s Kosovom i projekte tehničke pomoći Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), koji utiču na oblasti poput energetike, infrastrukture i drugih.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
