Zaokupljeni političkom propagandom Ekonomisti: Vlada Kosova pasivna pred inflacijom
Ekonomski stručnjak Arton Muhaxheri izjavio je da je inflacija na Kosovu urušila kupovnu moć građana i optužio vladu da je, prema njegovim riječima, zaokupljena političkom propagandom, dok ostaje pasivna pred ovom situacijom. S njim se slaže i poznavalac ekonomskih pitanja Jakup Belača koji ističe da rast inflacije ima negativan uticaj, jer zajedno s njom rastu cene potrošnih proizvoda, što direktno snižava kupovnu moć građana.
Građani Kosova, nakon globalnog porasta inflacije, suočavaju se sa "problematičnom“ ekonomskom stvarnošću. Cijene proizvoda nastavile su trend rasta, dok kupovna moć građana opada. Hrana, električna energija i osnovni proizvodi postali su skuplji, dok plate nisu promjenjene, prenosi Gazeta blic.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Kosova, godišnja stopa inflacije u avgustu 2025. godine dostigla je 4,5 odsto, uz posebno izražen rast cijena u kategorijama kao što su električna energija, prehrambeni proizvodi i druge osnovne usluge.
Rast cijena, u kombinaciji sa nepromenjenim nivoom plata i nezaposlenošću u Kosovu, stvara složenu ekonomsku situaciju.
Ekonomski stručnjak Arton Muhaxheri naglasio je da je rast cijena posebno izražen u ključnim sektorima svakodnevne potrošnje, produbljujući kritike na račun vlade, koja je, prema njegovom mišljenju, zakazala u zaštiti građana od zloupotreba trgovaca i globalne krize.
On je ukazao da je inflacija na Kosovu urušila kupovnu moć građana i optužio vladu da je, prema njegovim riječima, zaokupljena političkom propagandom, dok ostaje pasivna pred ovom situacijom.
"Cijene su porasle svuda, ali najviše u prehrani, energiji i transportu. To su oblasti u kojima država treba da garantuje stabilnost, ali umjesto kontrole tržišta, imamo haos i špekulacije. Vlada je zakazala u zaštiti građana od zloupotreba trgovaca i od globalne krize“, rekao je on.
Na pitanje o uticaju ove situacije na siromaštvo i socijalnu nejednakost, Muhaxheri je rekao da su kategorije koje žive od minimalnih plata napuštene od strane institucija i da se, prema njegovim riječima, svakim danom povećava broj porodica koje jedva obezbjeđuju "hljeb za život“.
Na kraju, potpunu odgovornost za ovu situaciju Muhaxheri pripisuje aktuelnoj vlasti.
"Siromaštvo i nejednakost su značajno porasli. Oni koji žive od minimalnih plata, penzija ili socijalne pomoći danas su napušteni od institucija. Svakog dana se povećava broj porodica koje jedva obezbjeđuju hljeb za život, dok vlada okreće leđa realnosti. Ovo je direktan rezultat neodgovornosti i nesposobnosti aktuelne vlasti“, zaključio je Muhaxheri.
Poznavalac ekonomskih pitanja Jakup Bellaça rekao je da rast inflacije ima negativan uticaj jer zajedno sa njim rastu cijene potrošnih proizvoda, što direktno snižava kupovnu moć građana.
On ističe da plate ne prate tempo inflacije i da ova situacija najviše pogađa porodice sa niskim prihodima, kao što su one koje zavise od socijalne pomoći i penzionerske kategorije.
"Fiksne plate rastu veoma sporo i otežavaju lanac snabdjevanja proizvodima koji nisu elastični, tj. osnovnim životnim namirnicama, čime se najviše ugrožava ekonomsko-socijalni život kategorija sa niskim prihodima, kao što su korisnici socijalne pomoći i penzioneri“, naglasio je Bellaça.
Pored toga, ovaj ekonomski stručnjak naveo je i sektore koji su najviše pogođeni rastom inflacije i cijena.
"Što se tiče sektora na koje inflacija najviše utiče: to su finansijski sektor, potrošnja, proizvodnja/industrija, investicije, građevinarstvo, javni sektor, budžet/državna kasa, a utiče takođe na ekonomski rast i pogoršanje ekonomske i socijalne dobrobiti“, zaključio je on.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Kosova, godišnja stopa inflacije u avgustu 2025. godine dostigla je 4,5 odsto, uz posebno izražen rast cijena u kategorijama kao što su električna energija, prehrambeni proizvodi i druge osnovne usluge.
Rast cijena, u kombinaciji sa nepromenjenim nivoom plata i nezaposlenošću u Kosovu, stvara složenu ekonomsku situaciju.
Ekonomski stručnjak Arton Muhaxheri naglasio je da je rast cijena posebno izražen u ključnim sektorima svakodnevne potrošnje, produbljujući kritike na račun vlade, koja je, prema njegovom mišljenju, zakazala u zaštiti građana od zloupotreba trgovaca i globalne krize.
On je ukazao da je inflacija na Kosovu urušila kupovnu moć građana i optužio vladu da je, prema njegovim riječima, zaokupljena političkom propagandom, dok ostaje pasivna pred ovom situacijom.
"Cijene su porasle svuda, ali najviše u prehrani, energiji i transportu. To su oblasti u kojima država treba da garantuje stabilnost, ali umjesto kontrole tržišta, imamo haos i špekulacije. Vlada je zakazala u zaštiti građana od zloupotreba trgovaca i od globalne krize“, rekao je on.
Na pitanje o uticaju ove situacije na siromaštvo i socijalnu nejednakost, Muhaxheri je rekao da su kategorije koje žive od minimalnih plata napuštene od strane institucija i da se, prema njegovim riječima, svakim danom povećava broj porodica koje jedva obezbjeđuju "hljeb za život“.
Na kraju, potpunu odgovornost za ovu situaciju Muhaxheri pripisuje aktuelnoj vlasti.
"Siromaštvo i nejednakost su značajno porasli. Oni koji žive od minimalnih plata, penzija ili socijalne pomoći danas su napušteni od institucija. Svakog dana se povećava broj porodica koje jedva obezbjeđuju hljeb za život, dok vlada okreće leđa realnosti. Ovo je direktan rezultat neodgovornosti i nesposobnosti aktuelne vlasti“, zaključio je Muhaxheri.
Poznavalac ekonomskih pitanja Jakup Bellaça rekao je da rast inflacije ima negativan uticaj jer zajedno sa njim rastu cijene potrošnih proizvoda, što direktno snižava kupovnu moć građana.
On ističe da plate ne prate tempo inflacije i da ova situacija najviše pogađa porodice sa niskim prihodima, kao što su one koje zavise od socijalne pomoći i penzionerske kategorije.
"Fiksne plate rastu veoma sporo i otežavaju lanac snabdjevanja proizvodima koji nisu elastični, tj. osnovnim životnim namirnicama, čime se najviše ugrožava ekonomsko-socijalni život kategorija sa niskim prihodima, kao što su korisnici socijalne pomoći i penzioneri“, naglasio je Bellaça.
Pored toga, ovaj ekonomski stručnjak naveo je i sektore koji su najviše pogođeni rastom inflacije i cijena.
"Što se tiče sektora na koje inflacija najviše utiče: to su finansijski sektor, potrošnja, proizvodnja/industrija, investicije, građevinarstvo, javni sektor, budžet/državna kasa, a utiče takođe na ekonomski rast i pogoršanje ekonomske i socijalne dobrobiti“, zaključio je on.
