Komandant Kfora Barduani: Otvaranje mosta preko Ibra političko pitanje, rješenje u dijalogu
Komandant Kfora general-major Enrico Barduani izjavio je u intervjuu za RTV 21 da je otvaranje mosta preko Ibra u Mitrovici političko pitanje i da odluka o tome treba da se donese kroz dijalog u Briselu. Dok se političko rješenje ne pronađe, napominje, Kfor će nastaviti da održava stalno prisustvo na mostu i sprovodi redovne patrole u okolnim područjima. Barduani je naveo da je bezbjednosna situacija na Kosovu mirna, ali da postoji opasnost od eskalacije jer se, između ostalog, često se koristi zapaljiva retorika, a brojne su, kaže, i jednostrane akcije, uz podsećanje na slučaj Banjske i eksplozije u kanalu Ibar-Lepenac.
Govoreći o mostu na Ibru, Barduani je podsjetio da je i tokom njegove prethodne službe na Kosovu 2001. i 2015. godine, most bio zatvoren za saobraćaj i navodi da za njega to znači da zatvaranje tog mosta nije samo bezbjednosno pitanje, već je prvenstveno političke prirode.
„Da bih razjasnio stav Natoa po ovoj temi, mogu reći da je on bio jasan, kontinuiran, dosljedan i transparentan sve vrijeme: odluka o mostu preko Ibra u Mitrovici treba da se donese kroz dijalog i u pravilnoj i efikasnoj koordinaciji sa lokalnim zajednicama, kao i sa međunarodnom zajednicom. U međuvremenu, Kfor održava i nastaviće da održava, do daljnjeg, svoje stalno prisustvo na mostu i sprovodi redovne patrole u okolnim područjima dok se ne pronađe političko rješenje“, naglasio je Barduani.
Na pitanje šta je otežalo ulogu Kfora tokom njegovog jednogodišnjeg mandata, koji privodi kraju, Barduani je kazao da Kosovo nesumnjivo dugo karakterišu složeni i međusobno povezani izazovi, čije se posljedice osjećaju širom regiona Zapadnog Balkana.
Među tim neriješenim izazovima, kako je naveo, politička pitanja su nesumnjivo najhitnija, jer ometaju proces normalizacije između Kosova i Srbije i utiču na bezbjednost svih zajednica na Kosovu.
Stoga, dodaje, Kfor održava budno i fleksibilno prisustvo širom Kosova, spreman da brzo reaguje na sve događaje koji mogu ugroziti regionalnu stabilnost i lokalnu bezbjednost.
„To radimo u skladu sa našim dugogodišnjim mandatom Ujedinjenih nacija doprinoseći održavanju bezbjednog i sigurnog okruženja za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu, u svakom trenutku, na nepristrasan način, a posebno u tesnoj saradnji sa Policijom Kosova i Misijom Evropske unije za vladavinu prava, u njihovim odgovarajućim ulogama kao garanti bezbjednosti. Kroz naše prisustvo i svakodnevne aktivnosti takođe ciljamo da održimo bezbjednosni okvir kao podršku tekućim i važnim diplomatskim naporima“, kazao je Barduani za RTV21.
Na pitanje o bezbjednosnoj situaciji na Kosovu, Barduani je naveo da je situacija mirna, ali da postoji opasnost od eskalacije jer, između ostalog, često se koristi zapaljiva retorika, brojne su jednostrane akcije, a desio se i incident u Banjskoj 2023. godine, kao i eksplozija koja je pogodila kanal Ibar-Lepenac u novembru prošle godine.
Prisustvo Kfora je bilo još važnije u ovim izazovnim okolnostima, ističe Barduiani i dodaje da su pomagali u održavanju stabilnosti, sprečavanju eskalacije sprečavanjem i smirivanjem situacija koje su mogle dovesti do incidenata.
Na pitanje da li je moguće da do dalje eskalacije dođe zbog težnji Srbije da destabilizuje Kosovo, Barduani navodi da kao vojni profesionalac, više voli da se oslanja na činjenice.
„Moja uloga mi ne dozvoljava da iznosim bilo kakve lične spekulacije. Ono što mogu da kažem jeste da je Srbija relevantan faktor u regionu i mi, kao Nato, očekujemo da Beograd nastavi da u potpunosti poštuje svoje obaveze prema mandatu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN iz 1999. godine i priloženog vojnotehničkog sporazuma. I na taj način očekujemo da Beograd igra konstruktivnu ulogu u regionu. Iz naše perspektive, mi nastavljamo pažljivo da pratimo situaciju, održavamo vidljivo i fleksibilno prisustvo širom Kosova i sarađujemo sa Kosovskom bezbjednosnom organizacijom i Vojskom snagama Srbije“, rekao je Barduani.
Što se tiče Srbije, kako je naveo, saradnja između Kfora i Vojske Srbije veoma je profesionalna i na odličnom je nivou, kao i njegovi redovni kontakti sa načelnikom Generalštaba Srbije generalom Milanom Mojsilovićem.
„Još jednom, vjerujem da su ovi napori ključni za održavanje regionalne stabilnosti“, istakao je.
Ističe da Beograd poštuje „crvene linije“ koje su utvrđene u Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN i sa posebnim osvrtom na odnos između Kfora i srpskih vojnih vlasti.
„One su napisane u Vojnotehničkom sporazumu koji su Nato i Srbija potpisali 1999. godine. Vojska Srbije i svi akteri sa kojima sarađujemo svijesni su naše odgovornosti, kao i naše nepokolebljive posvećenosti. Samo da vam pružim potpune informacije o ovom pitanju, na osnovu postojećih procedura koje proizilaze iz vojnotehničkog sporazuma, Srbija ima jasnu obavezu da uvijek obavjesti Kfor o svim svojim dešavanjima i operativnim aktivnostima u blizini granične linije unutar petokilometarske tampon zone koju nazivamo bivšom kopnenom zonom bezbjednosti. Ovo pomaže u sprečavanju nesporazuma koji bi mogli uticati na bezbjednosnu situaciju. Generalno, ovaj mehanizam nastavlja da efikasno funkcioniše i zadovoljan sam visokim nivoom profesionalne saradnje koju je Kfor razvio u tom pogledu“, naveo je komandant Kfora.
Na pitanje koji je nivo spremnosti Kfora da spreči „bilo kakav potencijalni sukob iz Srbije“, Barduani ponavlja da su prvo srpske oružane snage „dužne da unapred prijave svoje prisustvo i aktivnosti na administrativnoj granici Natoa“ i da su uvijek poštovale tu obavezu.
„U tom smislu, mogu da potvrdim da tokom mog mandata nismo primjetili nikakve značajne promjene u njihovom prisustvu i raspoloženju. Drugo, Kfor održava snažno i vidljivo prisustvo u tom području. Stalno pratimo ovu situaciju kroz širok spektar aktivnosti, uključujući redovne patrole, osmatranja, kao i kopneno i vazdušno izviđanje i kontakte sa civilima. Ove mjere nam omogućavaju da održimo tačno znanje o situaciji i da odmah identifikujemo svaku abnormalnu situaciju ili razvoj događaja koji bi mogao da ugrozi stabilnost. Istovremeno, kao što sam pomenuo, održavamo redovne kontakte sa srpskim oružanim snagama, jer komunikacija uvijek pomaže u sprečavanju nesporazuma i održavanju stabilnosti“, istakao je Barduani.
Odgovarajući na pitanje o prisustvu Kosovskih bezbjednosnih snaga na sjeveru, Barduani je kazao da u skladu sa postojećim obavezama koje su vlasti i institucije na Kosovu prihvatile sa Natoom 2013. godine, KBS mogu biti raspoređene na sjeveru Kosova samo uz prethodno odobrenje komandanta Kfora.
Barduani je naveo da kao komandant Kfora pozdravlja kontinuirano poštovanje te obaveze od strane KBS, koju su nedavno pismeno potvrdile kosovske institucije po ovom pitanju.
„Što se tiče mogućnosti povećanja bezbjednosti na sjeveru, mogu vas uvjeriti da je Kfor dobro opremljen i pozicioniran da djeluje samostalno. Međutim, odnos između Kfora i KBS je od izuzetnog značaja, što je nedavno pokazano kada su KBS poslale tim za potragu i spasavanje na jezero Gazivode pod ovlašćenjem i kontrolom Kfora. Istovremeno, saradnja između Kfora i KBS-a se redovno nastavlja u potpunom skladu sa regionalnim mandatom, a takođe i uz učešće savetodavnog i veznog tima Natoa, koji je još jedan važan element prisutan na Kosovu“, kazao je.
U vezi sa incidentom u Banjskoj, Barduani je naglasio da su taj, kao i napad na trupe Kfora 2023. godine neprihvatljivi i da počinioci moraju biti jasno identifikovani i izvedeni pred lice pravde.
Istakao je i da je Nato jasno stavio do znanja da se to ne sme ponoviti.
Govoreći o potrebi da se pitanja riješe kroz dijalog Kosova i Srbije, Barduani je naveo da nažalost nije postignut značajan napredak u normalizaciji odnosa već dugo vremena.
„Čak i tokom mog mandata, takođe znam da direktan bezbjednosni uticaj trenutnog zastoja u dijalogu ide na račun bezbjednosti, ne možemo isključiti da nedostatak smislenog dijaloga rizikuje da politička pitanja pretvori u bezbjednosna pitanja“, kazao je.
Istakao je da je rješenje u krajnjoj liniji političko, a ne vojno i dodao da u tom kontekstu, Kfor ostaje u potpunosti posvećen podržavanju dijaloga u tesnoj koordinaciji sa drugim akterima međunarodne zajednice prisutnim na Kosovu.
Na pitanje koliko je to što institucije na Kosovu još nisu formirane poslije izbora održanih 9. februara, Barduani je kazao da politička situacija može uticati na lokalnu bezbjednost te da zato pažljivo prate politička dešavanja nakon parlamentarnih izbora.
„U tom smislu, Kfor će nastaviti da prati svaki mogući razvoj situacije, a istovremeno se pridružujemo međunarodnoj zajednici u ohrabrivanju strana da ozbiljno krenu naprijed“, naveo je.
Odgovarajući na pitanje da li je Kosovo spremno da postane dio Natoa, Barduani je kazao da je to pitanje van njegovog mandata.
„Obratićete se političkom rukovodstvu Natoa, budući da sve odluke, uključujući i one koje se odnose na članstvo, jednoglasno donose saveznici“, dodao je Barduani.
Poručio je da vjeruje da svi ljudi i zajednice na Kosovu dijele jedinstvenu i snažnu želju da žive u miru, da uživaju u stabilnosti i da grade prosperitet i dodao da put do ostvarivanja te želje nije vojni, već politički.
„Uloga Kfora je da definiše okvir za stvarno i iskreno političko angažovanje“, dodao je.
Govoreći o prisustvu američkih snaga u okviru Kfora na Kosovu, Barduani je naveo da su Sjedinjene Države jasno potvrdile svoju posvećenost alijansi, a takođe i Kforu kroz svoj dugoročni doprinos, koji trenutno iznosi oko 600 američkih vojnika.
„Stoga, ne vidim nikakve znake povlačenja SAD. Drugo, nedavno sam podelio svoju procjenu bezbjednosne situacije i najnovije informacije o aktivnostima Kfora u okviru Sjevernoatlantskog savjeta i Vojnog komiteta Natoa u Briselu, a prije nekoliko dana i sa ambasadorima svih 33 zemlje koje doprinose trupama Kfora ovdje na Kosovu. I na našim političkim liderima je da odrede buduću putanju Kfora. Ono što mogu da kažem jeste da je posvećenost Natoa stabilnosti na Kosovu i u cijelom regionu trajna, a Kfor ostaje ključni stub angažovanja Natoa na Zapadnom Balkanu. Uspješan stub“, zaključio je Barduani.
Izvor: Kosovo online/RTV 21
„Da bih razjasnio stav Natoa po ovoj temi, mogu reći da je on bio jasan, kontinuiran, dosljedan i transparentan sve vrijeme: odluka o mostu preko Ibra u Mitrovici treba da se donese kroz dijalog i u pravilnoj i efikasnoj koordinaciji sa lokalnim zajednicama, kao i sa međunarodnom zajednicom. U međuvremenu, Kfor održava i nastaviće da održava, do daljnjeg, svoje stalno prisustvo na mostu i sprovodi redovne patrole u okolnim područjima dok se ne pronađe političko rješenje“, naglasio je Barduani.
Na pitanje šta je otežalo ulogu Kfora tokom njegovog jednogodišnjeg mandata, koji privodi kraju, Barduani je kazao da Kosovo nesumnjivo dugo karakterišu složeni i međusobno povezani izazovi, čije se posljedice osjećaju širom regiona Zapadnog Balkana.
Među tim neriješenim izazovima, kako je naveo, politička pitanja su nesumnjivo najhitnija, jer ometaju proces normalizacije između Kosova i Srbije i utiču na bezbjednost svih zajednica na Kosovu.
Stoga, dodaje, Kfor održava budno i fleksibilno prisustvo širom Kosova, spreman da brzo reaguje na sve događaje koji mogu ugroziti regionalnu stabilnost i lokalnu bezbjednost.
„To radimo u skladu sa našim dugogodišnjim mandatom Ujedinjenih nacija doprinoseći održavanju bezbjednog i sigurnog okruženja za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu, u svakom trenutku, na nepristrasan način, a posebno u tesnoj saradnji sa Policijom Kosova i Misijom Evropske unije za vladavinu prava, u njihovim odgovarajućim ulogama kao garanti bezbjednosti. Kroz naše prisustvo i svakodnevne aktivnosti takođe ciljamo da održimo bezbjednosni okvir kao podršku tekućim i važnim diplomatskim naporima“, kazao je Barduani za RTV21.
Na pitanje o bezbjednosnoj situaciji na Kosovu, Barduani je naveo da je situacija mirna, ali da postoji opasnost od eskalacije jer, između ostalog, često se koristi zapaljiva retorika, brojne su jednostrane akcije, a desio se i incident u Banjskoj 2023. godine, kao i eksplozija koja je pogodila kanal Ibar-Lepenac u novembru prošle godine.
Prisustvo Kfora je bilo još važnije u ovim izazovnim okolnostima, ističe Barduiani i dodaje da su pomagali u održavanju stabilnosti, sprečavanju eskalacije sprečavanjem i smirivanjem situacija koje su mogle dovesti do incidenata.
Na pitanje da li je moguće da do dalje eskalacije dođe zbog težnji Srbije da destabilizuje Kosovo, Barduani navodi da kao vojni profesionalac, više voli da se oslanja na činjenice.
„Moja uloga mi ne dozvoljava da iznosim bilo kakve lične spekulacije. Ono što mogu da kažem jeste da je Srbija relevantan faktor u regionu i mi, kao Nato, očekujemo da Beograd nastavi da u potpunosti poštuje svoje obaveze prema mandatu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN iz 1999. godine i priloženog vojnotehničkog sporazuma. I na taj način očekujemo da Beograd igra konstruktivnu ulogu u regionu. Iz naše perspektive, mi nastavljamo pažljivo da pratimo situaciju, održavamo vidljivo i fleksibilno prisustvo širom Kosova i sarađujemo sa Kosovskom bezbjednosnom organizacijom i Vojskom snagama Srbije“, rekao je Barduani.
Što se tiče Srbije, kako je naveo, saradnja između Kfora i Vojske Srbije veoma je profesionalna i na odličnom je nivou, kao i njegovi redovni kontakti sa načelnikom Generalštaba Srbije generalom Milanom Mojsilovićem.
„Još jednom, vjerujem da su ovi napori ključni za održavanje regionalne stabilnosti“, istakao je.
Ističe da Beograd poštuje „crvene linije“ koje su utvrđene u Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN i sa posebnim osvrtom na odnos između Kfora i srpskih vojnih vlasti.
„One su napisane u Vojnotehničkom sporazumu koji su Nato i Srbija potpisali 1999. godine. Vojska Srbije i svi akteri sa kojima sarađujemo svijesni su naše odgovornosti, kao i naše nepokolebljive posvećenosti. Samo da vam pružim potpune informacije o ovom pitanju, na osnovu postojećih procedura koje proizilaze iz vojnotehničkog sporazuma, Srbija ima jasnu obavezu da uvijek obavjesti Kfor o svim svojim dešavanjima i operativnim aktivnostima u blizini granične linije unutar petokilometarske tampon zone koju nazivamo bivšom kopnenom zonom bezbjednosti. Ovo pomaže u sprečavanju nesporazuma koji bi mogli uticati na bezbjednosnu situaciju. Generalno, ovaj mehanizam nastavlja da efikasno funkcioniše i zadovoljan sam visokim nivoom profesionalne saradnje koju je Kfor razvio u tom pogledu“, naveo je komandant Kfora.
Na pitanje koji je nivo spremnosti Kfora da spreči „bilo kakav potencijalni sukob iz Srbije“, Barduani ponavlja da su prvo srpske oružane snage „dužne da unapred prijave svoje prisustvo i aktivnosti na administrativnoj granici Natoa“ i da su uvijek poštovale tu obavezu.
„U tom smislu, mogu da potvrdim da tokom mog mandata nismo primjetili nikakve značajne promjene u njihovom prisustvu i raspoloženju. Drugo, Kfor održava snažno i vidljivo prisustvo u tom području. Stalno pratimo ovu situaciju kroz širok spektar aktivnosti, uključujući redovne patrole, osmatranja, kao i kopneno i vazdušno izviđanje i kontakte sa civilima. Ove mjere nam omogućavaju da održimo tačno znanje o situaciji i da odmah identifikujemo svaku abnormalnu situaciju ili razvoj događaja koji bi mogao da ugrozi stabilnost. Istovremeno, kao što sam pomenuo, održavamo redovne kontakte sa srpskim oružanim snagama, jer komunikacija uvijek pomaže u sprečavanju nesporazuma i održavanju stabilnosti“, istakao je Barduani.
Odgovarajući na pitanje o prisustvu Kosovskih bezbjednosnih snaga na sjeveru, Barduani je kazao da u skladu sa postojećim obavezama koje su vlasti i institucije na Kosovu prihvatile sa Natoom 2013. godine, KBS mogu biti raspoređene na sjeveru Kosova samo uz prethodno odobrenje komandanta Kfora.
Barduani je naveo da kao komandant Kfora pozdravlja kontinuirano poštovanje te obaveze od strane KBS, koju su nedavno pismeno potvrdile kosovske institucije po ovom pitanju.
„Što se tiče mogućnosti povećanja bezbjednosti na sjeveru, mogu vas uvjeriti da je Kfor dobro opremljen i pozicioniran da djeluje samostalno. Međutim, odnos između Kfora i KBS je od izuzetnog značaja, što je nedavno pokazano kada su KBS poslale tim za potragu i spasavanje na jezero Gazivode pod ovlašćenjem i kontrolom Kfora. Istovremeno, saradnja između Kfora i KBS-a se redovno nastavlja u potpunom skladu sa regionalnim mandatom, a takođe i uz učešće savetodavnog i veznog tima Natoa, koji je još jedan važan element prisutan na Kosovu“, kazao je.
U vezi sa incidentom u Banjskoj, Barduani je naglasio da su taj, kao i napad na trupe Kfora 2023. godine neprihvatljivi i da počinioci moraju biti jasno identifikovani i izvedeni pred lice pravde.
Istakao je i da je Nato jasno stavio do znanja da se to ne sme ponoviti.
Govoreći o potrebi da se pitanja riješe kroz dijalog Kosova i Srbije, Barduani je naveo da nažalost nije postignut značajan napredak u normalizaciji odnosa već dugo vremena.
„Čak i tokom mog mandata, takođe znam da direktan bezbjednosni uticaj trenutnog zastoja u dijalogu ide na račun bezbjednosti, ne možemo isključiti da nedostatak smislenog dijaloga rizikuje da politička pitanja pretvori u bezbjednosna pitanja“, kazao je.
Istakao je da je rješenje u krajnjoj liniji političko, a ne vojno i dodao da u tom kontekstu, Kfor ostaje u potpunosti posvećen podržavanju dijaloga u tesnoj koordinaciji sa drugim akterima međunarodne zajednice prisutnim na Kosovu.
Na pitanje koliko je to što institucije na Kosovu još nisu formirane poslije izbora održanih 9. februara, Barduani je kazao da politička situacija može uticati na lokalnu bezbjednost te da zato pažljivo prate politička dešavanja nakon parlamentarnih izbora.
„U tom smislu, Kfor će nastaviti da prati svaki mogući razvoj situacije, a istovremeno se pridružujemo međunarodnoj zajednici u ohrabrivanju strana da ozbiljno krenu naprijed“, naveo je.
Odgovarajući na pitanje da li je Kosovo spremno da postane dio Natoa, Barduani je kazao da je to pitanje van njegovog mandata.
„Obratićete se političkom rukovodstvu Natoa, budući da sve odluke, uključujući i one koje se odnose na članstvo, jednoglasno donose saveznici“, dodao je Barduani.
Poručio je da vjeruje da svi ljudi i zajednice na Kosovu dijele jedinstvenu i snažnu želju da žive u miru, da uživaju u stabilnosti i da grade prosperitet i dodao da put do ostvarivanja te želje nije vojni, već politički.
„Uloga Kfora je da definiše okvir za stvarno i iskreno političko angažovanje“, dodao je.
Govoreći o prisustvu američkih snaga u okviru Kfora na Kosovu, Barduani je naveo da su Sjedinjene Države jasno potvrdile svoju posvećenost alijansi, a takođe i Kforu kroz svoj dugoročni doprinos, koji trenutno iznosi oko 600 američkih vojnika.
„Stoga, ne vidim nikakve znake povlačenja SAD. Drugo, nedavno sam podelio svoju procjenu bezbjednosne situacije i najnovije informacije o aktivnostima Kfora u okviru Sjevernoatlantskog savjeta i Vojnog komiteta Natoa u Briselu, a prije nekoliko dana i sa ambasadorima svih 33 zemlje koje doprinose trupama Kfora ovdje na Kosovu. I na našim političkim liderima je da odrede buduću putanju Kfora. Ono što mogu da kažem jeste da je posvećenost Natoa stabilnosti na Kosovu i u cijelom regionu trajna, a Kfor ostaje ključni stub angažovanja Natoa na Zapadnom Balkanu. Uspješan stub“, zaključio je Barduani.
Izvor: Kosovo online/RTV 21
