Zvaničnik State departmenta Kurti prešao 'crvenu liniju' pokušajem da blokira Srpsku listu
Akcija premijera u tehničkom mandatu Albina Kurtija, koja je za SAD 'prešla crvenu liniju' i dovela do odluke o obustavi planiranog strateškog dijaloga, između ostalog je 'pokušaj da se spriječi učešće Srpske liste na izborima', izjavio je visoki zvaničnik američkog State departmenta za Kohu.
"Jedna stvar koju bih posebno istakao, a koja nas je najviše zabrinjavala, bili su konkretni napori da se spriječe građani Kosova, a u ovom slučaju kosovski Srbi, da biraju svoje predstavnike, kako u širem smislu, tako i na rukovodećim pozicijama u institucijama. Postoji niz akcija u širem smislu, vezanih za sjever, za koje smatramo da bi bile destabilizujuće i zbog kojih smo izrazili zabrinutost. Ali mislim da je glavna stvar koju želimo da istaknemo akcije koje bi građanima Kosova uskratile pravo da biraju svoje predstavnike“, rekao je američki zvaničnik u intervjuu za Kohu.
Govoreći o tome kako SAD vide put ka rješavanju pitanja vezanih za integraciju Srba u kosovske institucije, kazao je da se nada da će proces koji vodi Brisel donjeti rezultate, ali da bi bila neophodna još jedna akcija.
"Takođe govorim o paralelnom procesu, gdje kosovska vlada razgovara sa svojim građanima i uključuje ih u planove, bilo da proizilaze iz dijaloga, ili da proizilaze iz dijaloga između Kosova i njegovih građana“, rekao je.
Naveo je i da paralelne strukture Srbije treba integrisati u kosovske institucije, ali na način koji obezbeđuje dugoročno i održivo rješenje.
U vezi sa ustavnom neizvesnošću, odnosno po pitanju glasanja za potpredsednika Skupštine Kosova, ova visoki zvaničnik je rekao da je neophodno obezbjediti zastupljenost Srba na ovoj poziciji i da se za postizanje ovog cilja mora pronaći rešenje, bilo institucionalno ili političko.
Potvrdio je da je američko prisustvo u Kforu neophodno za američke interese u miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, ali nije isključio proširenje mjera u drugim oblastima ako sadašnja ili buduća vlada nastavi sa istim akcijama, kao i ranije.
Ovaj zvaničnik je ponovio da američke mjere nemaju nikakve veze "sa narodom Kosova ili državom Kosovo“ i rekao da su vrata saradnje sa SAD širom otvorena ako Aljbin Kurti preduzme konkretne akcije.
Dodao je da SAD nisu olako donele odluku o suspenziji planiranog strateškog dijaloga i da se nada da će uskoro doći do promjene kursa.
Iako su američki zvaničnici dosljedno kritikovali Vladu Kosova zbog jednostranih akcija u vezi sa "paralelnim strukturama i ukidanjem dinara", Vašington nije preduzeo akcije do 12. septembra ove godine, za razliku od Evropske unije, koja je uvela sankcije Kosovu 2023, podsjeća Koha.
Odluka SAD, prema riječima zvaničnika Stejt departmenta, doneta je i nakon "Kurtijevog pokušaja da blokira Srpsku listu da učestvuje na izborima“.
"Jedna stvar koju bih posebno istakao, a koja nas je najviše zabrinjavala, bili su konkretni napori da se spriječe građani Kosova, a u ovom slučaju kosovski Srbi, da biraju svoje predstavnike, kako u širem smislu, tako i na vodećim pozicijama u institucijama. Postoji niz akcija u širem smislu, vezanih za sjever, za koje smatramo da bi bile destabilizujuće i zbog kojih smo izrazili zabrinutost. Ali mislim da je glavna stvar koju želimo da istaknemo akcije koje bi građanima Kosova uskratile pravo da biraju svoje predstavnike“, rekao je on.
Dodao je da je u vezi sa tim akcijama vođen "niz razgovora sa Kurtijem privatno i diplomatski, kao što uvek činimo u vezi sa uznemirujućim akcijama“.
"Takođe smo bili jasni da će biti posljedica ako se ovo nastavi. I u jednom trenutku smo osjetili da više ne možemo da čekamo i da moramo da zaštitimo svoje interese“, rekao je on.
Američki zvaničnik je ponovio da "odluka o obustavi planiranog strateškog dijaloga nema nikakve veze sa odnosom SAD sa narodom Kosova ili sa Kosovom kao državom, već je poenta koju pokušavaju da istaknu da su kosovski Srbi građani te zemlje i da treba da budu dio njenog političkog, društvenog i ekonomskog života“.
Rekao je da je tokom godina bilo niza akcija koje su imale za cilj da ometaju njihovo učešće.
"Dakle, mislim da govorimo konkretno o političkom procesu i da moramo da idemo napred. Ono na čemu smo insistirali jeste da niko sa ove strane ne dovodi u pitanje da paralelne institucije treba na kraju da budu integrisane u kosovski sistem“, izjavio je on.
Ali, važno je kako će se to uraditi, napomenuo je.
Integracija, prema njegovim riječima, može se dogoditi samo "na način koji donosi stabilnost, uz punu saradnju i punu koordinaciju sa pogođenim stanovništvom“.
Na pitanje kako bi se ovo moglo dogoditi sa najvećom srpskom strankom na Kosovu, Srpskom listom, koju podržava srpska vlada, i Beogradom "koji djeluje protiv integracije Srba u kosovske institucije“, rekao je da - Vlada Kosova mora pokazati volju.
"Suština onoga što želim da kažem u smislu našeg fokusa je da ako imamo scenario u kojem je vlada u Prištini spremna da se uključi u puni dijalog sa svojim građanima o putu napred, a onda postoji zastoj na drugoj strani, onda će naš fokus biti na njima. Mislim da trenutno nismo u toj situaciji“, naveo je ovaj zvaničnik.
Na pitanje o činjenici da neke od mera koje je vlada do sada preduzela u vezi sa paralelnim strukturama Srbije nisu izazvale tenzije, američki zvaničnik je rekao da one mogu izgledati kao dostignuća, ali da nisu održive.
"Jasno je da možete učiniti nešto što je zadovoljavajuće na kraći rok, i pravno i emocionalno, da biste stavili stvari pod kontrolu, ali to nije održivo na duži rok ako nemate saglasnost pogođenog stanovništva“, rekao je on.
Američki zvaničnik je rekao da donekle razumije frustraciju zbog sporog tempa dijaloga između Kosova i Srbije, koji SAD podržavaju i nadaju se rezultatima, ali "ono što svakako ne podržavamo jesu Kurtijevi jednostrani koraci da to uradi, na destabilizujući način, jer jednostavno nije održivo“.
Na pitanje da li su konkretne mjere koje SAD zahtevaju od Kurtija povratak procesu dijaloga i sprovođenju Ohridskog sporazuma, koji je Srbija formalno odbacila, rekao je da su američki zvaničnici razgovarali sa Evropljanima i podržavaju napredak tog procesa.
Međutim, prema njegovim riječima, SAD vide potrebu za direktnom komunikacijom između Vlade Kosova i zajednice Srba na Kosovu.
„Takođe govorim o paralelnom procesu, gde Vlada Kosova razgovara sa svojim građanima i uključuje ih u planove, bilo da dolaze iz dijaloga ili iz dijaloga između Kosova i njegovih građana. Ovdje postoji proces u dva koraka. Prvi je ponovno angažovanje kroz dijalog sa EU kako bi se nastavila normalizacija sa Srbijom. Ali glavna poenta je da mora postojati angažovanje sa kosovskim Srbima za budućnost“, rekao je on.
U tom kontekstu bi, kaže, predstojeći izbori mogli ponuditi tu priliku.
"Nadamo se da će kosovski Srbi izabrati svoje predstavnike. Ovo nudi priliku nakon izbora za Vladu Kosova — ko god da je na vlasti — da otvori dijalog o tome kako pravilno sprovesti integraciju: na održiv način, koji poštuje prava ljudi i u potpunosti ih integriše u politički, društveni i ekonomski život zemlje“, rekao je.
Američki zvaničnik je pomenuo Kurtijevo nedavno obraćanje na srpskom jeziku, u kojem je spomenuo angažovanje sa Srbima nakon izbora - kao "pozitivan korak“, ali je naglasio da su "potrebne konkretne akcije“.
Na pitanje o ustavnim neizvesnostima u vezi sa izborom potpredsjednika Skupštine iz redova srpske zajednice, budući da još uvek nema odluke Ustavnog suda, zvaničnik Stejt departmenta je izjavio da ta pozicija pripada kosovskim Srbima i da institucije moraju pronaći rješenje.
"Politika je neuredna, a sada imate neke probleme. Kosovo ima jake i vitalne institucije i na njima je da pronađu put naprijed. Kosovski Srbi imaju pravo da budu u rukovodstvu Skupštine. Trebalo bi da imaju pravo da biraju svoje predstavnike na liderske pozicije. To je nešto što bismo želeli da vidimo sačuvano, kroz svako rješenje, bilo institucionalno ili političko“, rekao je on.
Na pitanje da li su oštre izjave predsednice Kosova Vjose Osmani u vezi sa pitanjem izbora potpredsjednika uticale na odluku o suspenziji, rekao je da je izjava SAD o ovom pitanju bila jasna, da se odluka odnosi samo na Vladu i premijera u tehničkom mandatu.
Iako je planirani strateški dijalog obustavljen, Kosovo nastavlja saradnju sa SAD u različitim oblastima — odbrani, trgovini, obrazovanju, kao i putem MCC-a — ali prema riječima američkog zvaničnika, "ako dođe do daljih destabilizujućih koraka koji stvaraju podjele unutar zemlje, možemo preduzeti druge korake da zaštitimo naše interese“.
"Zaista je žalosno što smo bili primorani da preduzmemo ovaj korak. Želimo da budemo u mogućnosti da ga preokrenemo, ali to se može dogoditi samo na osnovu konkretnih akcija“, rekao je.
Dodao je da je to izbor svake Vlade Kosova, a trenutno premijera u tehničkom mandatu Albina Kurtija, koji "ima širom otvorena vrata za povratak duhu saradnje koji je definisao odnos“.
"On može imati najjači mogući odnos sa Sjedinjenim Državama, još više produbiti to partnerstvo i pomoći Kosovu da postane primjer stabilnosti u regionu i prosperitetna zemlja. Ili može preduzeti jednostrane i destabilizujuće korake koji stvaraju podele unutar zemlje i nestabilnost u regionu, ali ne može imati i jedno i drugo. Dakle, nadamo se da ćemo uskoro videti promjenu kursa. Nadamo se da ćemo ovaj odnos vratiti na pravi put, ali to je izbor koji on mora da napravi“, jasan je američki zvaničnik.
Upitan da li će biti bilo kakvog pomeranja u američkom prisustvu u Kforu, odgovorio je da je "osnovni interes Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu održavanje mira i stabilnosti i preduzećemo sve korake koje smatramo neophodnim da to sačuvamo“.
Govoreći o tome kako SAD vide put ka rješavanju pitanja vezanih za integraciju Srba u kosovske institucije, kazao je da se nada da će proces koji vodi Brisel donjeti rezultate, ali da bi bila neophodna još jedna akcija.
"Takođe govorim o paralelnom procesu, gdje kosovska vlada razgovara sa svojim građanima i uključuje ih u planove, bilo da proizilaze iz dijaloga, ili da proizilaze iz dijaloga između Kosova i njegovih građana“, rekao je.
Naveo je i da paralelne strukture Srbije treba integrisati u kosovske institucije, ali na način koji obezbeđuje dugoročno i održivo rješenje.
U vezi sa ustavnom neizvesnošću, odnosno po pitanju glasanja za potpredsednika Skupštine Kosova, ova visoki zvaničnik je rekao da je neophodno obezbjediti zastupljenost Srba na ovoj poziciji i da se za postizanje ovog cilja mora pronaći rešenje, bilo institucionalno ili političko.
Potvrdio je da je američko prisustvo u Kforu neophodno za američke interese u miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, ali nije isključio proširenje mjera u drugim oblastima ako sadašnja ili buduća vlada nastavi sa istim akcijama, kao i ranije.
Ovaj zvaničnik je ponovio da američke mjere nemaju nikakve veze "sa narodom Kosova ili državom Kosovo“ i rekao da su vrata saradnje sa SAD širom otvorena ako Aljbin Kurti preduzme konkretne akcije.
Dodao je da SAD nisu olako donele odluku o suspenziji planiranog strateškog dijaloga i da se nada da će uskoro doći do promjene kursa.
Iako su američki zvaničnici dosljedno kritikovali Vladu Kosova zbog jednostranih akcija u vezi sa "paralelnim strukturama i ukidanjem dinara", Vašington nije preduzeo akcije do 12. septembra ove godine, za razliku od Evropske unije, koja je uvela sankcije Kosovu 2023, podsjeća Koha.
Odluka SAD, prema riječima zvaničnika Stejt departmenta, doneta je i nakon "Kurtijevog pokušaja da blokira Srpsku listu da učestvuje na izborima“.
"Jedna stvar koju bih posebno istakao, a koja nas je najviše zabrinjavala, bili su konkretni napori da se spriječe građani Kosova, a u ovom slučaju kosovski Srbi, da biraju svoje predstavnike, kako u širem smislu, tako i na vodećim pozicijama u institucijama. Postoji niz akcija u širem smislu, vezanih za sjever, za koje smatramo da bi bile destabilizujuće i zbog kojih smo izrazili zabrinutost. Ali mislim da je glavna stvar koju želimo da istaknemo akcije koje bi građanima Kosova uskratile pravo da biraju svoje predstavnike“, rekao je on.
Dodao je da je u vezi sa tim akcijama vođen "niz razgovora sa Kurtijem privatno i diplomatski, kao što uvek činimo u vezi sa uznemirujućim akcijama“.
"Takođe smo bili jasni da će biti posljedica ako se ovo nastavi. I u jednom trenutku smo osjetili da više ne možemo da čekamo i da moramo da zaštitimo svoje interese“, rekao je on.
Američki zvaničnik je ponovio da "odluka o obustavi planiranog strateškog dijaloga nema nikakve veze sa odnosom SAD sa narodom Kosova ili sa Kosovom kao državom, već je poenta koju pokušavaju da istaknu da su kosovski Srbi građani te zemlje i da treba da budu dio njenog političkog, društvenog i ekonomskog života“.
Rekao je da je tokom godina bilo niza akcija koje su imale za cilj da ometaju njihovo učešće.
"Dakle, mislim da govorimo konkretno o političkom procesu i da moramo da idemo napred. Ono na čemu smo insistirali jeste da niko sa ove strane ne dovodi u pitanje da paralelne institucije treba na kraju da budu integrisane u kosovski sistem“, izjavio je on.
Ali, važno je kako će se to uraditi, napomenuo je.
Integracija, prema njegovim riječima, može se dogoditi samo "na način koji donosi stabilnost, uz punu saradnju i punu koordinaciju sa pogođenim stanovništvom“.
Na pitanje kako bi se ovo moglo dogoditi sa najvećom srpskom strankom na Kosovu, Srpskom listom, koju podržava srpska vlada, i Beogradom "koji djeluje protiv integracije Srba u kosovske institucije“, rekao je da - Vlada Kosova mora pokazati volju.
"Suština onoga što želim da kažem u smislu našeg fokusa je da ako imamo scenario u kojem je vlada u Prištini spremna da se uključi u puni dijalog sa svojim građanima o putu napred, a onda postoji zastoj na drugoj strani, onda će naš fokus biti na njima. Mislim da trenutno nismo u toj situaciji“, naveo je ovaj zvaničnik.
Na pitanje o činjenici da neke od mera koje je vlada do sada preduzela u vezi sa paralelnim strukturama Srbije nisu izazvale tenzije, američki zvaničnik je rekao da one mogu izgledati kao dostignuća, ali da nisu održive.
"Jasno je da možete učiniti nešto što je zadovoljavajuće na kraći rok, i pravno i emocionalno, da biste stavili stvari pod kontrolu, ali to nije održivo na duži rok ako nemate saglasnost pogođenog stanovništva“, rekao je on.
Američki zvaničnik je rekao da donekle razumije frustraciju zbog sporog tempa dijaloga između Kosova i Srbije, koji SAD podržavaju i nadaju se rezultatima, ali "ono što svakako ne podržavamo jesu Kurtijevi jednostrani koraci da to uradi, na destabilizujući način, jer jednostavno nije održivo“.
Na pitanje da li su konkretne mjere koje SAD zahtevaju od Kurtija povratak procesu dijaloga i sprovođenju Ohridskog sporazuma, koji je Srbija formalno odbacila, rekao je da su američki zvaničnici razgovarali sa Evropljanima i podržavaju napredak tog procesa.
Međutim, prema njegovim riječima, SAD vide potrebu za direktnom komunikacijom između Vlade Kosova i zajednice Srba na Kosovu.
„Takođe govorim o paralelnom procesu, gde Vlada Kosova razgovara sa svojim građanima i uključuje ih u planove, bilo da dolaze iz dijaloga ili iz dijaloga između Kosova i njegovih građana. Ovdje postoji proces u dva koraka. Prvi je ponovno angažovanje kroz dijalog sa EU kako bi se nastavila normalizacija sa Srbijom. Ali glavna poenta je da mora postojati angažovanje sa kosovskim Srbima za budućnost“, rekao je on.
U tom kontekstu bi, kaže, predstojeći izbori mogli ponuditi tu priliku.
"Nadamo se da će kosovski Srbi izabrati svoje predstavnike. Ovo nudi priliku nakon izbora za Vladu Kosova — ko god da je na vlasti — da otvori dijalog o tome kako pravilno sprovesti integraciju: na održiv način, koji poštuje prava ljudi i u potpunosti ih integriše u politički, društveni i ekonomski život zemlje“, rekao je.
Američki zvaničnik je pomenuo Kurtijevo nedavno obraćanje na srpskom jeziku, u kojem je spomenuo angažovanje sa Srbima nakon izbora - kao "pozitivan korak“, ali je naglasio da su "potrebne konkretne akcije“.
Na pitanje o ustavnim neizvesnostima u vezi sa izborom potpredsjednika Skupštine iz redova srpske zajednice, budući da još uvek nema odluke Ustavnog suda, zvaničnik Stejt departmenta je izjavio da ta pozicija pripada kosovskim Srbima i da institucije moraju pronaći rješenje.
"Politika je neuredna, a sada imate neke probleme. Kosovo ima jake i vitalne institucije i na njima je da pronađu put naprijed. Kosovski Srbi imaju pravo da budu u rukovodstvu Skupštine. Trebalo bi da imaju pravo da biraju svoje predstavnike na liderske pozicije. To je nešto što bismo želeli da vidimo sačuvano, kroz svako rješenje, bilo institucionalno ili političko“, rekao je on.
Na pitanje da li su oštre izjave predsednice Kosova Vjose Osmani u vezi sa pitanjem izbora potpredsjednika uticale na odluku o suspenziji, rekao je da je izjava SAD o ovom pitanju bila jasna, da se odluka odnosi samo na Vladu i premijera u tehničkom mandatu.
Iako je planirani strateški dijalog obustavljen, Kosovo nastavlja saradnju sa SAD u različitim oblastima — odbrani, trgovini, obrazovanju, kao i putem MCC-a — ali prema riječima američkog zvaničnika, "ako dođe do daljih destabilizujućih koraka koji stvaraju podjele unutar zemlje, možemo preduzeti druge korake da zaštitimo naše interese“.
"Zaista je žalosno što smo bili primorani da preduzmemo ovaj korak. Želimo da budemo u mogućnosti da ga preokrenemo, ali to se može dogoditi samo na osnovu konkretnih akcija“, rekao je.
Dodao je da je to izbor svake Vlade Kosova, a trenutno premijera u tehničkom mandatu Albina Kurtija, koji "ima širom otvorena vrata za povratak duhu saradnje koji je definisao odnos“.
"On može imati najjači mogući odnos sa Sjedinjenim Državama, još više produbiti to partnerstvo i pomoći Kosovu da postane primjer stabilnosti u regionu i prosperitetna zemlja. Ili može preduzeti jednostrane i destabilizujuće korake koji stvaraju podele unutar zemlje i nestabilnost u regionu, ali ne može imati i jedno i drugo. Dakle, nadamo se da ćemo uskoro videti promjenu kursa. Nadamo se da ćemo ovaj odnos vratiti na pravi put, ali to je izbor koji on mora da napravi“, jasan je američki zvaničnik.
Upitan da li će biti bilo kakvog pomeranja u američkom prisustvu u Kforu, odgovorio je da je "osnovni interes Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu održavanje mira i stabilnosti i preduzećemo sve korake koje smatramo neophodnim da to sačuvamo“.
