
Predsjednik Poslovne alijanse Kosova Agim Shahini izjavio je da se svake godine zatvori gotovo dvije hiljade kompanija, ali da mnoge ostaju registrovane samo na papiru. Prema njegovim riječima, trend zatvaranja biznisa ostaće isti ukoliko osiromaši potrošač, prenosi Teve1.
Kako navodi, biznisi se suočavaju sa različitim izazovima na trenutnom tržištu i nisu rijetki slučajevi kada se oni, protiv svoje volje, zatvaraju, prenosi Teve1.
„Najveća zabrinutost je što se kompanije zatvaraju i one ne generišu prihode ni za sebe ni za Kosovo, i one ne mogu da ugase aktivnost zbog procedura koje su opterećujuće za zvanično gašenje biznisa. Tako da imamo aktivne, registrovane biznise, ali na terenu imamo pasivne biznise i to je duplo više od onih kompanija koje su zatvorene“, izjavio je Shahini.
Prema njegovim riječima, trend zatvaranja biznisa ostaće isti ukoliko osiromaši potrošač.
„On je snaga ekonomskog razvoja i tada biznisi neće moći da budu održivi. Zato mi ocjenjujemo jačanje potrošnje kao vrednost ekonomskog rasta Kosova“, rekao je Shahini.
Kao faktor zatvaranja biznisa smatra se i povećanje cijene energije.
„U trenutnoj situaciji je poprilično nejasno, na primjer povećanje energije za 16,1 odsto, jer treba da imamo jasnu stvar – ponekad se stvara utisak kao da se sa tim povećanjem cijene suočava samo 1.400 biznisa. Da bude jasno, sa povećanjem od 16,1 suočava se više od 80.000 drugih malih biznisa, pa i jedan mali kiosk, i za njega je to izuzetno problematičan trošak“, izjavio je Kushtrim Ahmeti, izvršni direktor u Privrednoj komori i Industriji.
Sa druge strane, ekonomista Mustafa Kadrijaj kaže da su za takvu situaciju kriva nadležna tijela koja ne obavljaju svoj posao kako treba.
„Postoji stalni rast zatvaranja poslovnih aktivnosti, dakle to će uvijek biti u fokusu. Ali, na neki način, treba usmjeriti strelice kritike ka nadležnim organima, ka vladi, ka određenom ministarstvu, iz razloga što, s obzirom da smo država i imamo institucije koje treba da obavljaju svoj posao, ovdje se vidi da oni nisu obavili svoj posao i to je rezultiralo zatvaranjem poslovnih aktivnosti. Smatram da nijedna vlada, a ova naročito, nije bila nimalo prijateljski nastrojena prema biznisima u zemlji“, ocjenjuje on.
Izvor: Kosovo Online/Teve1
„Najveća zabrinutost je što se kompanije zatvaraju i one ne generišu prihode ni za sebe ni za Kosovo, i one ne mogu da ugase aktivnost zbog procedura koje su opterećujuće za zvanično gašenje biznisa. Tako da imamo aktivne, registrovane biznise, ali na terenu imamo pasivne biznise i to je duplo više od onih kompanija koje su zatvorene“, izjavio je Shahini.
Prema njegovim riječima, trend zatvaranja biznisa ostaće isti ukoliko osiromaši potrošač.
„On je snaga ekonomskog razvoja i tada biznisi neće moći da budu održivi. Zato mi ocjenjujemo jačanje potrošnje kao vrednost ekonomskog rasta Kosova“, rekao je Shahini.
Kao faktor zatvaranja biznisa smatra se i povećanje cijene energije.
„U trenutnoj situaciji je poprilično nejasno, na primjer povećanje energije za 16,1 odsto, jer treba da imamo jasnu stvar – ponekad se stvara utisak kao da se sa tim povećanjem cijene suočava samo 1.400 biznisa. Da bude jasno, sa povećanjem od 16,1 suočava se više od 80.000 drugih malih biznisa, pa i jedan mali kiosk, i za njega je to izuzetno problematičan trošak“, izjavio je Kushtrim Ahmeti, izvršni direktor u Privrednoj komori i Industriji.
Sa druge strane, ekonomista Mustafa Kadrijaj kaže da su za takvu situaciju kriva nadležna tijela koja ne obavljaju svoj posao kako treba.
„Postoji stalni rast zatvaranja poslovnih aktivnosti, dakle to će uvijek biti u fokusu. Ali, na neki način, treba usmjeriti strelice kritike ka nadležnim organima, ka vladi, ka određenom ministarstvu, iz razloga što, s obzirom da smo država i imamo institucije koje treba da obavljaju svoj posao, ovdje se vidi da oni nisu obavili svoj posao i to je rezultiralo zatvaranjem poslovnih aktivnosti. Smatram da nijedna vlada, a ova naročito, nije bila nimalo prijateljski nastrojena prema biznisima u zemlji“, ocjenjuje on.
Izvor: Kosovo Online/Teve1


