Podsticatelj dezintegracije Ima li Srpska lista budućnost u institucijama Kosova?
Za sada ostaje nejasno da li će ova stranka – najveća među Srbima na Kosovu i podržana od Beograda – doprinijeti jačanju stabilnosti i suživota, ili će učiniti suprotno.
Od instrumenta za integraciju srpske zajednice u kosovsko društvo – do podsticatelja njene dezintegracije.
Tako put Srpske liste vidi Belgzim Kamberi iz nevladinog Instituta za socijalne politike "Musine Kokalari" iz Prištine.
Tek nakon lokalnih izbora 12. oktobra, kaže on, vidjet će se da li je Srpska lista u međuvremenu promijenila svoje stavove i političke pravce.
Za sada, prema riječima Belgzima Kamberija, ostaje nejasno da li će ova stranka – najveća među Srbima na Kosovu i podržana od Beograda – doprinijeti jačanju stabilnosti i suživota, ili će učiniti suprotno.
S druge strane, Miodrag Milićević iz nevladine organizacije "Aktiv" iz Sjeverne Mitrovice smatra da je Srpska lista već izgubila kredibilitet i sposobnost za sklapanje koalicija, te da to ne bi promijenile ni eventualne kadrovske promjene unutar stranke.
On naglašava da je ova situacija uglavnom posljedica oružanog napada u Banjskoj 2023. godine, ali i ponašanja koje karakteriše politika "toplo-hladno".
Odgovornost za napad u Banjskoj kod Zvečana preuzeo je tadašnji potpredsjednik Srpske liste, Milan Radoičić.
Srpska lista nije izdala nikakvo saopštenje povodom tog napada, u kojem je ubijen jedan kosovski policajac, dok su u oružanom sukobu koji je uslijedio poginula i trojica srpskih napadača.
Također, nije se distancirala od Radoičića, kojeg je do tada redovno javno podržavala.
U novembru 2022. godine, Srpska lista je napustila kosovske institucije na sjeveru zemlje, kao odgovor na odluku Vlade Kosova da zamijeni srpske registarske tablice kosovskim.
Nakon toga, u aprilu 2023., pozvala je na bojkot lokalnih izbora, a kasnije i na bojkot glasanja za smjenu albanskih gradonačelnika u opštinama sa srpskom većinom
Albanski gradonačelnici, koje većinsko srpsko stanovništvo ne priznaje, ostali su na vlasti u opštinama Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok do kraja svojih mandata.
Srpska lista se, međutim, vratila izbornim procesima.
Trenutno ima devet poslanika u Skupštini Kosova i učestvovat će i na lokalnim izborima, koji su planirani za 12. oktobar.
Prošle sedmice, obratila se Ustavnom sudu Kosova jer potpredsjednik Skupštine iz srpske zajednice nije izabran u paketu sa kandidatkinjom za potpredsjednicu iz nesrpskih manjinskih zajednica.
Predsjednik Skupštine Kosova, Dimal Basha, završio je konstitutivnu sjednicu 30. augusta, iako potpredsjednik iz srpske zajednice nije izabran.
Nakon sjednice Skupštine prošle sedmice, poslanik ove stranke Igor Simić rekao je da se prava srpske zajednice krše, kao i ustavni poredak i Poslovnik o radu Skupštine.
"Srpska lista i srpski narod nisu prepreka, niti neko ko želi da blokira procese. Tražimo samo da se poštuju naša prava", rekao je Simić.
Govoreći za Radio Slobodna Evropa, Kamberi kaže da je oružani napad u Banjskoj otvorio dileme oko Srpske liste i da novo rukovodstvo te stranke, sa Zlatanom Elekom na čelu, nije mnogo promijenilo situaciju.
"Vidjet ćemo kako će se Srpska lista ponašati nakon što – po svemu sudeći – ponovo preuzme vlast na lokalnom nivou [na sjeveru Kosova], kakav će odnos imati sa zvaničnom Prištinom... Stavovi Srpske liste će zavisiti i od procesa dijaloga, ali i od dešavanja u Srbiji. Ako SNS [Srpska napredna stranka] ostane na vlasti, vidjet ćemo šta će predložiti Srpskoj listi. Ako tamo dođe do promjene vlasti, ostaje da se vidi hoće li podržati koncept Srpske liste ili neki pluralniji model organizovanja Srba na Kosovu, formalno autonomniji i manje direktno povezan sa vlašću u Beogradu", kaže Kamberi.
Milićević ne vjeruje da promjene unutar Srpske liste mogu pozitivno uticati na vjerodostojnost te stranke.
On kaže da političke stranke treba da pronađu kompromisno rješenje i izaberu potpredsjednika Skupštine iz srpske zajednice, kako bi se ta blokada riješila.
"Teško je očekivati neki rebrending Srpske liste, ali isto tako nema smisla odbijati glasanje za ljude koji nisu direktno odgovorni za neki događaj. Ako se kao argument i dalje koristi ko je viđen s kim na nekim fotografijama, ko se s kim sreo na kafi... znajte da tim pričama nije mjesto u Skupštini", ocjenjuje Milićević.
"Banjska je bila vrhunac delegitimizacije te ideje, modela i koncepta za integraciju kosovskih Srba i normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije – barem što se tiče srpske strane", kaže Kamberi.
Prema njegovim riječima, Srpska lista je u posljednje vrijeme bila instrument vlasti u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića.
"Vjerodostojnost Srpske liste zavisi od nekoliko faktora. Formalno, ona se može vratiti u igru, ali se postavlja pitanje da li može imati progresivnu ulogu u političkom procesu, što je i bio cilj njenog osnivanja – da doprinese normalizaciji odnosa", kaže Kamberi.
Slično tome, Milićević kaže da je Srpska lista rezultat dijaloga između Kosova i Srbije i da sprovodi odluke vlasti u Srbiji.
On ne očekuje da će zvanični Beograd podržati neku drugu opciju – uprkos diskreditaciji Srpske liste.
Nakon nekoliko mjeseci institucionalne blokade, predsjednik Skupštine Kosova izabran je krajem augusta, ali problem se nastavio sa izborom potpredsjednika iz srpske zajednice.
Pošto je Srpska lista odbila da zamijeni svog kandidata, Slavka Simića, koji nije uspio da osvoji dovoljan broj glasova u tri kruga glasanja, predsjednik Skupštine, Basha, odlučio je da ime novog kandidata odredi putem žrijeba. Ni ostali srpski kandidati nisu dobili potrebne glasove, te je on zatvorio konstitutivnu sjednicu.
Predsjedništvo Kosova je saopštilo da radi na "analizi" procesa konstituisanja Skupštine i da će predsjednica Vjosa Osmani postupiti u skladu sa Ustavom i važećim zakonima, s ciljem garantovanja institucionalne stabilnosti i poštovanja volje građana Kosova.
Tako put Srpske liste vidi Belgzim Kamberi iz nevladinog Instituta za socijalne politike "Musine Kokalari" iz Prištine.
Tek nakon lokalnih izbora 12. oktobra, kaže on, vidjet će se da li je Srpska lista u međuvremenu promijenila svoje stavove i političke pravce.
Za sada, prema riječima Belgzima Kamberija, ostaje nejasno da li će ova stranka – najveća među Srbima na Kosovu i podržana od Beograda – doprinijeti jačanju stabilnosti i suživota, ili će učiniti suprotno.
S druge strane, Miodrag Milićević iz nevladine organizacije "Aktiv" iz Sjeverne Mitrovice smatra da je Srpska lista već izgubila kredibilitet i sposobnost za sklapanje koalicija, te da to ne bi promijenile ni eventualne kadrovske promjene unutar stranke.
On naglašava da je ova situacija uglavnom posljedica oružanog napada u Banjskoj 2023. godine, ali i ponašanja koje karakteriše politika "toplo-hladno".
Odgovornost za napad u Banjskoj kod Zvečana preuzeo je tadašnji potpredsjednik Srpske liste, Milan Radoičić.
Srpska lista nije izdala nikakvo saopštenje povodom tog napada, u kojem je ubijen jedan kosovski policajac, dok su u oružanom sukobu koji je uslijedio poginula i trojica srpskih napadača.
Također, nije se distancirala od Radoičića, kojeg je do tada redovno javno podržavala.
U novembru 2022. godine, Srpska lista je napustila kosovske institucije na sjeveru zemlje, kao odgovor na odluku Vlade Kosova da zamijeni srpske registarske tablice kosovskim.
Nakon toga, u aprilu 2023., pozvala je na bojkot lokalnih izbora, a kasnije i na bojkot glasanja za smjenu albanskih gradonačelnika u opštinama sa srpskom većinom
Albanski gradonačelnici, koje većinsko srpsko stanovništvo ne priznaje, ostali su na vlasti u opštinama Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok do kraja svojih mandata.
Srpska lista se, međutim, vratila izbornim procesima.
Trenutno ima devet poslanika u Skupštini Kosova i učestvovat će i na lokalnim izborima, koji su planirani za 12. oktobar.
Prošle sedmice, obratila se Ustavnom sudu Kosova jer potpredsjednik Skupštine iz srpske zajednice nije izabran u paketu sa kandidatkinjom za potpredsjednicu iz nesrpskih manjinskih zajednica.
Predsjednik Skupštine Kosova, Dimal Basha, završio je konstitutivnu sjednicu 30. augusta, iako potpredsjednik iz srpske zajednice nije izabran.
Da li je moguća "rehabilitacija" Srpske liste?
Radio Slobodna Evropa je pitala Srpsku listu da li ima poteškoće u funkcionisanju unutar institucija Kosova i da li bi promijenila politike ili stranačke strukture, ali nije dobila odgovor.Nakon sjednice Skupštine prošle sedmice, poslanik ove stranke Igor Simić rekao je da se prava srpske zajednice krše, kao i ustavni poredak i Poslovnik o radu Skupštine.
"Srpska lista i srpski narod nisu prepreka, niti neko ko želi da blokira procese. Tražimo samo da se poštuju naša prava", rekao je Simić.
Govoreći za Radio Slobodna Evropa, Kamberi kaže da je oružani napad u Banjskoj otvorio dileme oko Srpske liste i da novo rukovodstvo te stranke, sa Zlatanom Elekom na čelu, nije mnogo promijenilo situaciju.
"Vidjet ćemo kako će se Srpska lista ponašati nakon što – po svemu sudeći – ponovo preuzme vlast na lokalnom nivou [na sjeveru Kosova], kakav će odnos imati sa zvaničnom Prištinom... Stavovi Srpske liste će zavisiti i od procesa dijaloga, ali i od dešavanja u Srbiji. Ako SNS [Srpska napredna stranka] ostane na vlasti, vidjet ćemo šta će predložiti Srpskoj listi. Ako tamo dođe do promjene vlasti, ostaje da se vidi hoće li podržati koncept Srpske liste ili neki pluralniji model organizovanja Srba na Kosovu, formalno autonomniji i manje direktno povezan sa vlašću u Beogradu", kaže Kamberi.
Milićević ne vjeruje da promjene unutar Srpske liste mogu pozitivno uticati na vjerodostojnost te stranke.
On kaže da političke stranke treba da pronađu kompromisno rješenje i izaberu potpredsjednika Skupštine iz srpske zajednice, kako bi se ta blokada riješila.
"Teško je očekivati neki rebrending Srpske liste, ali isto tako nema smisla odbijati glasanje za ljude koji nisu direktno odgovorni za neki događaj. Ako se kao argument i dalje koristi ko je viđen s kim na nekim fotografijama, ko se s kim sreo na kafi... znajte da tim pričama nije mjesto u Skupštini", ocjenjuje Milićević.
Srpska lista kao rezultat dijaloga
Kamberi podsjeća da je Srpska lista koncipirana kao mehanizam za integraciju srpske zajednice u društvo i institucije Kosova, te da je rezultat Prvog briselskog sporazuma u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije."Banjska je bila vrhunac delegitimizacije te ideje, modela i koncepta za integraciju kosovskih Srba i normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije – barem što se tiče srpske strane", kaže Kamberi.
Prema njegovim riječima, Srpska lista je u posljednje vrijeme bila instrument vlasti u Srbiji i predsjednika Aleksandra Vučića.
"Vjerodostojnost Srpske liste zavisi od nekoliko faktora. Formalno, ona se može vratiti u igru, ali se postavlja pitanje da li može imati progresivnu ulogu u političkom procesu, što je i bio cilj njenog osnivanja – da doprinese normalizaciji odnosa", kaže Kamberi.
Slično tome, Milićević kaže da je Srpska lista rezultat dijaloga između Kosova i Srbije i da sprovodi odluke vlasti u Srbiji.
On ne očekuje da će zvanični Beograd podržati neku drugu opciju – uprkos diskreditaciji Srpske liste.
Nakon nekoliko mjeseci institucionalne blokade, predsjednik Skupštine Kosova izabran je krajem augusta, ali problem se nastavio sa izborom potpredsjednika iz srpske zajednice.
Pošto je Srpska lista odbila da zamijeni svog kandidata, Slavka Simića, koji nije uspio da osvoji dovoljan broj glasova u tri kruga glasanja, predsjednik Skupštine, Basha, odlučio je da ime novog kandidata odredi putem žrijeba. Ni ostali srpski kandidati nisu dobili potrebne glasove, te je on zatvorio konstitutivnu sjednicu.
Predsjedništvo Kosova je saopštilo da radi na "analizi" procesa konstituisanja Skupštine i da će predsjednica Vjosa Osmani postupiti u skladu sa Ustavom i važećim zakonima, s ciljem garantovanja institucionalne stabilnosti i poštovanja volje građana Kosova.
