Odgovornost zajednička i na poslanicima Kryeziu: Presuda Ustavnog suda konačna
Bivši potpredsjednik Ustavnog suda Kosova Kadri Kryeziu ocjenio je da je presuda Ustavnog suda konačna, i dodao da čak i sa proceduralnim rešenjima koja je sud ponudio, odgovornost za konstituisanje skupštine je zajednička i na poslanicima.
„Presuda je konačna. Uključene strane imaju svako pravo na svijetu da je komentarišu, slažu se, ne slažu se, hvale i kritikuju, ali, u praktičnom smislu, ovo pitanje je zatvoreno. Shodno tome, veoma sam uvjeren da će, u dosadašnjoj tradiciji, sve političke stranke striktno sprovoditi ovu presudu. Čak i sa novim proceduralnim rješenjima koja je sud ponudio, odgovornost za konstituisanje skupštine je zajednička odgovornost. Videćemo šta će se desiti. Lopta je ponovo u rukama poslanika“, naveo je Kryeziu na Facebooku.
Kako je naveo, ako se pažljivo pročita presuda od 18. avgusta, može se videti da je sud dao mnogo prostora potrebi da se opravda jer u presudi od 26. juna nije jasno navedeno da „dosadašnje parlamentarne prakse“ podrazumevaju javno glasanje.
Jasna odluka od 26. juna bi fundamentalno promjenila tok događaja u posljednjih šest nedjelja i poštedela bi nas svih političkih drama, navodi Kryeziu i dodaje da sud nije uspeo da se amnestira od suodgovornosti za stvorenu situaciju.
Što se tiče odluke o javnom glasanju, kako navodi, sud je veoma pažljiv u izboru riječi.
„Sud ne isključuje niti poriče zakonitost tajnog glasanja, ali povezuje odluku o javnom glasanju sa nedostatkom parlamentarnog konsenzusa u korist tajnog glasanja. Stoga, sud ne odlučuje u korist jednog ili drugog oblika glasanja, što bi predstavljalo jasno prekoračenje nadležnosti, već, na osnovu principa zdrave demokratske logike, usmjerava tok postupka ka javnom glasanju. Smatram da je ovaj zaključak logičan i održiv“, navodi Kryeziu.
U vezi sa odlukom da se pravo nominovanja određenog kandidata ograniči na tri puta, prema riječima Kryeziua, sud ne nudi ubedljive pravne argumente.
„Jezik koji se koristi u obrazloženju implicira da je i sud svijestan ove činjenice, zbog čega se na kraju paragrafa 152 Presude navodi: ’Sud smatra da skupština u budućnosti može pokrenuti dovršavanje pravne norme u vezi sa konstituisanjem skupštine kroz svoj Poslovnik, ali da će se, dok se on ne izmeni, primjenjivati proceduralna rješenja predviđena ovom presudom’. Dakle, Sud je veoma oprezan, uzdržavajući se od iskušenja da piše proceduralne norme i prepuštajući loptu skupštini da u budućnosti odobri jasnu proceduralnu normu“, dodaje.
Kryeziu navodi da pravni nalaz, da sud treba da ponudi proceduralno rješenje do izmene Poslovnika Skupštine, je zanimljiv, iako, sa pravne tačke gledišta, nije sto odsto ubedljiv.
„To je dobronamjeran pravni propust koji ima za cilj da ostane između suprotstavljenih stavova stranaka. U paragrafima 153 i dalje, sud koristi ispravan jezik pravilno utvrđujući da je odgovornost za konstituisanje skupštine zajednička odgovornost svih izabranih poslanika. Sud takođe podsjeća da nekonstituisanje skupštine ugrožava osnovne principe demokratskog poretka Republike“, naveo je.
Kryeziu smatra da je sa proceduralne tačke gledišta, put napred jasan i to da predsjedavajući mora što prije sazvati nastavak konstitutivne sjednice, i da, nakon što najveća parlamentarna grupa predloži konkretno ime za predsjednika skupštine, poslanici glasaju za tog kandidata.
Ako glasanje za tog kandidata bude neuspješno i najveća parlamentarna grupa ponovo predloži isto ime, kako podsjeća, to se može pokušati još dva puta.
„Dakle, u trećem pokušaju glasanja, koje se može obaviti u okviru jednog nastavka sjednice ili produženog, sa prekidima, nakon šest dana (tri puta svakih 48 sati), ako se ponovo ne uspije da se obezbjedi 61 glas za ovog kandidata, ta kandidatura za predsjednika skupštine se smatra neuspješnom“, navodi Kryeziu.
Kako dodaje, nakon trećeg neuspjeha, najveća parlamentarna grupa mora da promjeni ime kandidata.
„I tada ceo postupak počinje ispočetka. Dakle, plus najviše još šest dana, da se nova kandidatura razmotri glasanjem. Ako i ta kandidatura rezultira neuspjehom, nastavlja se sa drugim imenom. Ako se desi da skupština glasa za predloženog kandidata za predsjednika, onda se, prema principu mutatis mutandis, ista procedura primjenjuje na izbor potpredsjednika skupštine. Ovaj ciklus može da se nastavi dok ne istekne rok od 30 dana za konstituisanje“, naveo je.
Kryeziu dodaje da sud nije ponudio, i ne može da ponudi, pravno rješenje za političke probleme tog zakonodavnog tijela i navodi da je najvažnije da je i dalje nejasno kakve su pravne posljedice nepoštovanja roka od 30 dana.
Izvor: Kosovo Online
Kako je naveo, ako se pažljivo pročita presuda od 18. avgusta, može se videti da je sud dao mnogo prostora potrebi da se opravda jer u presudi od 26. juna nije jasno navedeno da „dosadašnje parlamentarne prakse“ podrazumevaju javno glasanje.
Jasna odluka od 26. juna bi fundamentalno promjenila tok događaja u posljednjih šest nedjelja i poštedela bi nas svih političkih drama, navodi Kryeziu i dodaje da sud nije uspeo da se amnestira od suodgovornosti za stvorenu situaciju.
Što se tiče odluke o javnom glasanju, kako navodi, sud je veoma pažljiv u izboru riječi.
„Sud ne isključuje niti poriče zakonitost tajnog glasanja, ali povezuje odluku o javnom glasanju sa nedostatkom parlamentarnog konsenzusa u korist tajnog glasanja. Stoga, sud ne odlučuje u korist jednog ili drugog oblika glasanja, što bi predstavljalo jasno prekoračenje nadležnosti, već, na osnovu principa zdrave demokratske logike, usmjerava tok postupka ka javnom glasanju. Smatram da je ovaj zaključak logičan i održiv“, navodi Kryeziu.
U vezi sa odlukom da se pravo nominovanja određenog kandidata ograniči na tri puta, prema riječima Kryeziua, sud ne nudi ubedljive pravne argumente.
„Jezik koji se koristi u obrazloženju implicira da je i sud svijestan ove činjenice, zbog čega se na kraju paragrafa 152 Presude navodi: ’Sud smatra da skupština u budućnosti može pokrenuti dovršavanje pravne norme u vezi sa konstituisanjem skupštine kroz svoj Poslovnik, ali da će se, dok se on ne izmeni, primjenjivati proceduralna rješenja predviđena ovom presudom’. Dakle, Sud je veoma oprezan, uzdržavajući se od iskušenja da piše proceduralne norme i prepuštajući loptu skupštini da u budućnosti odobri jasnu proceduralnu normu“, dodaje.
Kryeziu navodi da pravni nalaz, da sud treba da ponudi proceduralno rješenje do izmene Poslovnika Skupštine, je zanimljiv, iako, sa pravne tačke gledišta, nije sto odsto ubedljiv.
„To je dobronamjeran pravni propust koji ima za cilj da ostane između suprotstavljenih stavova stranaka. U paragrafima 153 i dalje, sud koristi ispravan jezik pravilno utvrđujući da je odgovornost za konstituisanje skupštine zajednička odgovornost svih izabranih poslanika. Sud takođe podsjeća da nekonstituisanje skupštine ugrožava osnovne principe demokratskog poretka Republike“, naveo je.
Kryeziu smatra da je sa proceduralne tačke gledišta, put napred jasan i to da predsjedavajući mora što prije sazvati nastavak konstitutivne sjednice, i da, nakon što najveća parlamentarna grupa predloži konkretno ime za predsjednika skupštine, poslanici glasaju za tog kandidata.
Ako glasanje za tog kandidata bude neuspješno i najveća parlamentarna grupa ponovo predloži isto ime, kako podsjeća, to se može pokušati još dva puta.
„Dakle, u trećem pokušaju glasanja, koje se može obaviti u okviru jednog nastavka sjednice ili produženog, sa prekidima, nakon šest dana (tri puta svakih 48 sati), ako se ponovo ne uspije da se obezbjedi 61 glas za ovog kandidata, ta kandidatura za predsjednika skupštine se smatra neuspješnom“, navodi Kryeziu.
Kako dodaje, nakon trećeg neuspjeha, najveća parlamentarna grupa mora da promjeni ime kandidata.
„I tada ceo postupak počinje ispočetka. Dakle, plus najviše još šest dana, da se nova kandidatura razmotri glasanjem. Ako i ta kandidatura rezultira neuspjehom, nastavlja se sa drugim imenom. Ako se desi da skupština glasa za predloženog kandidata za predsjednika, onda se, prema principu mutatis mutandis, ista procedura primjenjuje na izbor potpredsjednika skupštine. Ovaj ciklus može da se nastavi dok ne istekne rok od 30 dana za konstituisanje“, naveo je.
Kryeziu dodaje da sud nije ponudio, i ne može da ponudi, pravno rješenje za političke probleme tog zakonodavnog tijela i navodi da je najvažnije da je i dalje nejasno kakve su pravne posljedice nepoštovanja roka od 30 dana.
Izvor: Kosovo Online
