Ćorsokak! Stranke ostaju pri svojim stavovima - nema dogovora o konstituisanju Skupštine
Parlamentarne političke stranke nisu promjenile stavove u vezi sa konstituisanjem Skupštine Kosova. Šest dana nakon posljednjeg pokušaja izbora skupštinskih tela, stranke nastavljaju da međusobno optužuju jedna drugu za blokadu rada Skupštine, istaknuto je na okruglom stolu koji su juče organizovali Fondacija „Friedrich Ebert Stiftung" i Kosovski institut za pravdu (IKD), prenosi Kosova press.
Ustavni sud je uveo privremenu mjeru do 8. avgusta, kojom se poslanicima zabranjuju bilo kakve aktivnosti nakon neuspjeha konstituisanja Skupštine do 26. jula – rok utvrđen prvom odlukom Ustavnog suda.
Poslanik poslaničke grupe Pokreta Samoopredeljenje Nezir Kraki pozvao je na kompromis, navodeći da izbor predsjednika Skupštine ne treba politizovati, jer se, po njegovom mišljenju, radi o tehničkom pitanju.
„Bilo bi dobro da postoji ono što zovemo konsenzus, jer sam ja pristalica konsenzusa kao principa. On predstavlja zajedničko usmerenje i viziju. Taj konsenzus se nije ostvario i nije dokazan od strane svih političkih partija. Izbor predsjednika ili predsjednice Skupštine vidim kao čisto proceduralno pitanje i nije bilo potrebe da se ova faza prekomerno politizuje i time nanese šteta državi i našem položaju. Pozicije su određene na izborima, a legitimitet je ostvaren na terenu, tako da ova faza potvrde nije smela da bude prepreka za prelazak u drugu i treću fazu“, rekao je on.
S druge strane, poslanica PDK Vlora Çitaku rekla je da je duh konsenzusa uništen od strane Pokreta Samoopredjeljenje. Optužila je stranku Albina Kurtija da već mjesecima sprovodi „državni udar“ kako bi oborila ustavni poredak zemlje.
Prema njenim riječima, Samoopredjeljenje u Skupštini pokušava da legitimizuje diktat, a ne dijalog kao instrument političkog odlučivanja.
„Ono što već mjesecima vidimo jeste državni udar. Radi se o pokušaju potpunog rušenja ustavnog poretka Republike Kosovo. Dok mi ovdje diskutujemo, uprkos jasnoj odluci Vrhovnog suda, vlada koja je uzurpirala kancelarije saziva sjednice i donosi odluke, imenuje upravne odbore i rukovodioce institucija, što jasno pokazuje pokušaj rušenja ustavnog poretka. Ideju konsenzusa srušilo je upravo Samoopredjeljenje. U Skupštini Kosova svedočimo pokušaju legitimizacije diktata, a ne dijaloga kao političkog instrumenta“, kazala je ona.
Kritiku na račun Samoopredeljenja zbog izostanka kompromisa u vezi sa konstituisanjem Skupštine uputila je i poslanica DSK Hikmete Bajrami. Ona je čak izjavila da se radi o „samo-udaru“, jer ova stranka pokušava da zadrži vlast koristeći ovlašćenja iz izbora održanih 14. februara 2021. godine – što je, kako kaže, neprihvatljivo.
„Moram da pojačam ton. Ne mislim da je ovo samo državni udar, već nešto još teže – radi se o samo-udaru. Udar sprovodi partija koja je još uvijek na vlasti. Ta stranka ne prihvata ograničenja i mandat koji su joj građani dali na posljednjim izborima, već želi da ostane na vlasti i zadrži ovlašćenja iz februara 2021. godine. To je potpuno neprihvatljivo“, naglasila je Bajrami.
Poslanik AAK Lahi Brahimaj takođe je rekao da su stranke koje su do sada bile u opoziciji ponudile rješenja za konstituisanje Skupštine, ali da je Samoopredjeljenje to uporno odbijalo, insistirajući isključivo na imenu Albulene Haxhiu za predsjednicu Skupštine.
„AAK je od prvog dana predlagala rješenja – prvo gospođu Shqipe Selimi, zatim Sarandu Bogujevci. Uzimajući u obzir situaciju, predložili smo i gospodina Glauka Konjufcu. I druge partije su nudile rješenja, ali Samoopredjeljenje je uvijek insistiralo samo na gospođi Haxhiu. Zašto ona ne bi trebalo da bude izabrana – za to je bilo više razloga – ali očigledno je da Samoopredjeljenje nema stvaran interes za formiranje parlamenta“, izjavio je Brahimaj.
Poslanica Socijaldemokratske inicijative Arberesha Krasniqi istakla je da Samoopredjeljenje, kao prva stranka na izborima 9. februara, treba da preispita sebe i pristupi kompromisu.
„Kada neko ne uspije da se složi ni sa kim, postaje problem ako se ne može složiti ni sa samim sobom. Uvijek moramo da zastanemo prije nego što uperimo prst u drugoga – u ovom slučaju u pobjedničku partiju – jer imamo veliku potrebu da preuzmemo odgovornost i prema sebi. Takođe, moramo ispoštovati veliko povjerenje građana, koje treba da se pretoči u institucionalne šanse i ekonomski razvoj“, rekla je ona.
Na diskusionom panelu govorio je i direktor Kosovskog instituta za pravdu Ehat Miftaraj, koji je poručio da političke partije ne treba da očekuju „čuda“ od Ustavnog suda, jer se rješenje mora pronaći kroz politički dogovor.
„Političke stranke ne bi trebalo da očekuju čuda od Ustavnog suda, jer čak i ako on donese odluku, nju moraju da sprovedu političke stranke. Ustavni sud ne može da natera partije da postignu konsenzus. Sud može da odredi procedure, ali rješenje u konačnici mora doći od samih partija, koje treba da izađu iz svojih okvira i postignu politički dogovor“, naglasio je Miftaraj.
Kosovo i dalje nije uspjelo da formira nove institucije, iako su parlamentarni izbori održani 9. februara.
Poslanici su prošle subote 54. put zaredom neuspješno pokušali da konstituišu deveti saziv, dok je istekao i 30-dnevni rok koji je Ustavni sud dao izabranim poslanicima da formiraju skupštinske organe do 26. jula.
Konstitutivna sjednica započela je 15. aprila. Proces je blokiran na tački izbora predsjednika Skupštine, za koju je Samoopredjeljenje, u koaliciji sa Guxo i Alternativom, predložilo Albulenu Haxhiu. Međutim, ona ni u šest otvorenih glasanja nije uspjela da osvoji potreban 61 glas da bi bila izabrana.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
Poslanik poslaničke grupe Pokreta Samoopredeljenje Nezir Kraki pozvao je na kompromis, navodeći da izbor predsjednika Skupštine ne treba politizovati, jer se, po njegovom mišljenju, radi o tehničkom pitanju.
„Bilo bi dobro da postoji ono što zovemo konsenzus, jer sam ja pristalica konsenzusa kao principa. On predstavlja zajedničko usmerenje i viziju. Taj konsenzus se nije ostvario i nije dokazan od strane svih političkih partija. Izbor predsjednika ili predsjednice Skupštine vidim kao čisto proceduralno pitanje i nije bilo potrebe da se ova faza prekomerno politizuje i time nanese šteta državi i našem položaju. Pozicije su određene na izborima, a legitimitet je ostvaren na terenu, tako da ova faza potvrde nije smela da bude prepreka za prelazak u drugu i treću fazu“, rekao je on.
S druge strane, poslanica PDK Vlora Çitaku rekla je da je duh konsenzusa uništen od strane Pokreta Samoopredjeljenje. Optužila je stranku Albina Kurtija da već mjesecima sprovodi „državni udar“ kako bi oborila ustavni poredak zemlje.
Prema njenim riječima, Samoopredjeljenje u Skupštini pokušava da legitimizuje diktat, a ne dijalog kao instrument političkog odlučivanja.
„Ono što već mjesecima vidimo jeste državni udar. Radi se o pokušaju potpunog rušenja ustavnog poretka Republike Kosovo. Dok mi ovdje diskutujemo, uprkos jasnoj odluci Vrhovnog suda, vlada koja je uzurpirala kancelarije saziva sjednice i donosi odluke, imenuje upravne odbore i rukovodioce institucija, što jasno pokazuje pokušaj rušenja ustavnog poretka. Ideju konsenzusa srušilo je upravo Samoopredjeljenje. U Skupštini Kosova svedočimo pokušaju legitimizacije diktata, a ne dijaloga kao političkog instrumenta“, kazala je ona.
Kritiku na račun Samoopredeljenja zbog izostanka kompromisa u vezi sa konstituisanjem Skupštine uputila je i poslanica DSK Hikmete Bajrami. Ona je čak izjavila da se radi o „samo-udaru“, jer ova stranka pokušava da zadrži vlast koristeći ovlašćenja iz izbora održanih 14. februara 2021. godine – što je, kako kaže, neprihvatljivo.
„Moram da pojačam ton. Ne mislim da je ovo samo državni udar, već nešto još teže – radi se o samo-udaru. Udar sprovodi partija koja je još uvijek na vlasti. Ta stranka ne prihvata ograničenja i mandat koji su joj građani dali na posljednjim izborima, već želi da ostane na vlasti i zadrži ovlašćenja iz februara 2021. godine. To je potpuno neprihvatljivo“, naglasila je Bajrami.
Poslanik AAK Lahi Brahimaj takođe je rekao da su stranke koje su do sada bile u opoziciji ponudile rješenja za konstituisanje Skupštine, ali da je Samoopredjeljenje to uporno odbijalo, insistirajući isključivo na imenu Albulene Haxhiu za predsjednicu Skupštine.
„AAK je od prvog dana predlagala rješenja – prvo gospođu Shqipe Selimi, zatim Sarandu Bogujevci. Uzimajući u obzir situaciju, predložili smo i gospodina Glauka Konjufcu. I druge partije su nudile rješenja, ali Samoopredjeljenje je uvijek insistiralo samo na gospođi Haxhiu. Zašto ona ne bi trebalo da bude izabrana – za to je bilo više razloga – ali očigledno je da Samoopredjeljenje nema stvaran interes za formiranje parlamenta“, izjavio je Brahimaj.
Poslanica Socijaldemokratske inicijative Arberesha Krasniqi istakla je da Samoopredjeljenje, kao prva stranka na izborima 9. februara, treba da preispita sebe i pristupi kompromisu.
„Kada neko ne uspije da se složi ni sa kim, postaje problem ako se ne može složiti ni sa samim sobom. Uvijek moramo da zastanemo prije nego što uperimo prst u drugoga – u ovom slučaju u pobjedničku partiju – jer imamo veliku potrebu da preuzmemo odgovornost i prema sebi. Takođe, moramo ispoštovati veliko povjerenje građana, koje treba da se pretoči u institucionalne šanse i ekonomski razvoj“, rekla je ona.
Na diskusionom panelu govorio je i direktor Kosovskog instituta za pravdu Ehat Miftaraj, koji je poručio da političke partije ne treba da očekuju „čuda“ od Ustavnog suda, jer se rješenje mora pronaći kroz politički dogovor.
„Političke stranke ne bi trebalo da očekuju čuda od Ustavnog suda, jer čak i ako on donese odluku, nju moraju da sprovedu političke stranke. Ustavni sud ne može da natera partije da postignu konsenzus. Sud može da odredi procedure, ali rješenje u konačnici mora doći od samih partija, koje treba da izađu iz svojih okvira i postignu politički dogovor“, naglasio je Miftaraj.
Kosovo i dalje nije uspjelo da formira nove institucije, iako su parlamentarni izbori održani 9. februara.
Poslanici su prošle subote 54. put zaredom neuspješno pokušali da konstituišu deveti saziv, dok je istekao i 30-dnevni rok koji je Ustavni sud dao izabranim poslanicima da formiraju skupštinske organe do 26. jula.
Konstitutivna sjednica započela je 15. aprila. Proces je blokiran na tački izbora predsjednika Skupštine, za koju je Samoopredjeljenje, u koaliciji sa Guxo i Alternativom, predložilo Albulenu Haxhiu. Međutim, ona ni u šest otvorenih glasanja nije uspjela da osvoji potreban 61 glas da bi bila izabrana.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
