
Institut Musine Kokallari saopštio je da je Kosovo zabilježilo alarmantan pad radne snage. Prema ovom institutu, najteže pogođeni su mladi i žene, prenosi Reporteri.
Pozivajući se na podatke Agencije za statistiku, institut navodi da je Kosovo izgubilo 11.006 radnih mjesta u 2024. godini, u odnosu na 2023. Ukupan broj zaposlenih je opao sa 425.499 u 2023. godini na 414.493 u 2024. godini. Pad pogađa oba pola: 3.850 žena i 7.256 muškaraca manje je zaposleno nego godinu dana ranije.
Najveći gubitak, kako ističe Institut, dešava se na ukupnom nivou aktivne i neaktivne radne snage, sa ukupnim smanjenjem od 97.059 ljudi u roku od godinu dana. U međuvremenu, broj neaktivnih ljudi (građani radnog doba koji nisu ni zaposleni, niti registrovani kao aktivni tražioci posla) smanjen je za 84.276 ljudi, piše Reporteri.
„Pad radne snage za skoro 100.000 ljudi u jednoj godini ne može se zanemariti, relativizovati ili skrivati iza drugačije izračunatih procenata“, naglašava se u odgovoru Instituta.
Institut smatra da je visok nivo neaktivnosti jedan od najozbiljnijih pokazatelja socio-ekonomske situacije. Do 2024. godine, 56,8 odsto stanovništva radnog doba je bilo neaktivno, što Kosovo stavlja u negativan položaj u poređenju sa zemljama u regionu. Na primjer, Albanija je imala samo 23,3 odsto neaktivnih u prvom kvartalu 2025. godine.
Institut naglašava da iako je rad na crno u ekonomiji i dalje jedno od mogućih objašnjenja za visok nivo neaktivnosti, ona ne može pokriti nedostatke u politikama zapošljavanja i nedostatak efikasnih mjera.
Žene ostaju najteže pogođena grupa. Samo 114.410 žena je bilo zaposleno 2024. godine, u poređenju sa 398.288 koje su bile van tržišta rada. Ova nejednakost polova, prema Institutu, je hronični problem koji sve vlade zanemaruju.
„Ovo je veliki istorijski problem na tržištu rada, što je jedan od najvažnijih pokazatelja nejednakosti polova u našoj zemlji. Nažalost, nijedna vlada se ozbiljno nije pozabavila ovim problemom“, navodi se.
Mladi se takođe suočavaju sa ozbiljnim izazovima. Nezaposlenost u starosnoj grupi od 15 do 24 godine porasla je na 19,5 odsto u 2024. godini, sa 17,3 odsto u prethodnoj godini. U ovoj kategoriji, mlade žene su najviše pogođene, sa 24,7 odsto nezaposlenosti, u poređenju sa 16,7 odsto kod muškaraca.
Još jedan zabrinjavajući aspekt je nestabilna zaposlenost, koja čini 14,5 odsto ukupne zaposlenosti, što se pretvara u oko 60.000 radnih mjesta.
Institut Musine Kokallari zahtjeva jasno obrazloženje i institucionalnu odgovornost za ovaj masovni pad radne snage.
„Ovo zahtjeva jasno obrazloženje od strane relevantnih institucija: Koji su razlozi za ovaj masovni pad? Koje konkretne mere se preduzimaju da bi se građani vratili na tržište rada? Gdje je obećani napredak u formalizaciji ekonomije i povećanju zaposlenosti? Zašto žene i mladi i dalje ostaju van tržišta rada?“, ističu.
Institut poziva na konkretne akcije, a ne samo optimistične deklaracije.
„Zahtjevamo odgovornost, transparentnost i konkretne akcije, a ne razrađene narative za imaginarni uspjeh“, navode iz Instituta.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
Najveći gubitak, kako ističe Institut, dešava se na ukupnom nivou aktivne i neaktivne radne snage, sa ukupnim smanjenjem od 97.059 ljudi u roku od godinu dana. U međuvremenu, broj neaktivnih ljudi (građani radnog doba koji nisu ni zaposleni, niti registrovani kao aktivni tražioci posla) smanjen je za 84.276 ljudi, piše Reporteri.
„Pad radne snage za skoro 100.000 ljudi u jednoj godini ne može se zanemariti, relativizovati ili skrivati iza drugačije izračunatih procenata“, naglašava se u odgovoru Instituta.
Institut smatra da je visok nivo neaktivnosti jedan od najozbiljnijih pokazatelja socio-ekonomske situacije. Do 2024. godine, 56,8 odsto stanovništva radnog doba je bilo neaktivno, što Kosovo stavlja u negativan položaj u poređenju sa zemljama u regionu. Na primjer, Albanija je imala samo 23,3 odsto neaktivnih u prvom kvartalu 2025. godine.
Institut naglašava da iako je rad na crno u ekonomiji i dalje jedno od mogućih objašnjenja za visok nivo neaktivnosti, ona ne može pokriti nedostatke u politikama zapošljavanja i nedostatak efikasnih mjera.
Žene ostaju najteže pogođena grupa. Samo 114.410 žena je bilo zaposleno 2024. godine, u poređenju sa 398.288 koje su bile van tržišta rada. Ova nejednakost polova, prema Institutu, je hronični problem koji sve vlade zanemaruju.
„Ovo je veliki istorijski problem na tržištu rada, što je jedan od najvažnijih pokazatelja nejednakosti polova u našoj zemlji. Nažalost, nijedna vlada se ozbiljno nije pozabavila ovim problemom“, navodi se.
Mladi se takođe suočavaju sa ozbiljnim izazovima. Nezaposlenost u starosnoj grupi od 15 do 24 godine porasla je na 19,5 odsto u 2024. godini, sa 17,3 odsto u prethodnoj godini. U ovoj kategoriji, mlade žene su najviše pogođene, sa 24,7 odsto nezaposlenosti, u poređenju sa 16,7 odsto kod muškaraca.
Još jedan zabrinjavajući aspekt je nestabilna zaposlenost, koja čini 14,5 odsto ukupne zaposlenosti, što se pretvara u oko 60.000 radnih mjesta.
Institut Musine Kokallari zahtjeva jasno obrazloženje i institucionalnu odgovornost za ovaj masovni pad radne snage.
„Ovo zahtjeva jasno obrazloženje od strane relevantnih institucija: Koji su razlozi za ovaj masovni pad? Koje konkretne mere se preduzimaju da bi se građani vratili na tržište rada? Gdje je obećani napredak u formalizaciji ekonomije i povećanju zaposlenosti? Zašto žene i mladi i dalje ostaju van tržišta rada?“, ističu.
Institut poziva na konkretne akcije, a ne samo optimistične deklaracije.
„Zahtjevamo odgovornost, transparentnost i konkretne akcije, a ne razrađene narative za imaginarni uspjeh“, navode iz Instituta.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri


