Ekonomski stručnjaci Kosovo će imati brojne koristi od odluka Svjetske banke i MMF-a
Za manje od 10 dana, dvije najveće međunarodne finansijske institucije, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, uklonile su Kosovo sa „liste država u situacijama nestabilnosti i sukoba“, a za ekonomiste to je pokazatelj da će Kosovo imati brojne koristi, te da će se povećati i povjerenje lokalnih i stranih investitora, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kosovo se nakon više od 15 godina vraća „na mapu zemalja koje se smatraju institucionalno stabilnijim i finansijski konsolidovanijim“. Za Vladu i Centralnu banku Kosova to je „važno priznanje institucionalnog i ekonomskog napretka zemlje“, dok ekonomski stručnjaci kažu da bi ovo moglo da ojača imidž Kosova kao stabilnog i pouzdanog za investitore i međunarodne partnere.
Profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini Mejdi Bektashi ocjenio je da su odluke Svjetske banke i MMF-a stimulativne za budući razvoj događaja, kojima se Kosovo mora prilagoditi.
Prema njegovim riječima, Kosovo će od sada imati brojne koristi, ne samo od Svjetske banke i MMF-a kao finansijskih institucija, već i od drugih finansijskih tržišta koja posluju u razvijenijim zemljama.
„Uglavnom, povećanjem pristupa kreditima, smanjenjem stope rizika, što znači smanjenje kamatne stope po kojoj Kosovo može da se zadužuje ili pozajmljuje od ovih institucija ili drugih finansijskih tržišta“, objašnjava Bektashi.
Za profesora ekonomije Berima Ramosaja uklanjanje Kosova sa „liste država u situacijama nestabilnosti i sukoba“ povećava povjerenje lokalnih i stranih investitora, proširuje mogućnosti za povoljnije kredite, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, i daje bankama drugog i trećeg reda šansu da postignu bolje rezultate.
Bektashi kaže da podrška Svjetske banke i MMF-a obezbjeđuje makroekonomsku stabilnost za Kosovo, što koristi ne samo javnom, već i privatnom sektoru, koji će imati lakši pristup i povoljnije uslove za kredite od razvijenih zemalja.
Međutim, on naglašava da je veći dio finansijske aktivnosti na Kosovu povezan sa Evropskom unijom, koja je, prije dvije godine, uvela restriktivne mjere Kosovu zbog tenzija na sjeveru.
„Mjere štednje koje je nametnula Evropska komisija, kao i neuspjeh u formiranju (kosovskih) institucija koji traje već mjesecima, veoma su loši, veoma razočaravajući signali za najvažnije finansijske institucije, ali i za EU“, kaže Bektashi.
Dodaje da bi odluke Svjetske banke i MMF-a sada trebalo da posluže kao pozitivan signal za samu EU da ukine mjere i usvoji umereniji pristup prema Kosovu.
Takođe, navodi da su odluke Svjetske banke i MMF-a o Kosovu „stimulativni podsticaj“.
On ističe da na Kosovu i dalje postoji političko miješanje u pravosudni sistem - što dovodi u pitanje garanciju pravednih odluka.
Konstatuje i da trgovinski deficit ostaje visok, dok ekonomska politika Vlade nije donela očekivana poboljšanja.
„Vjerujem da mi, u stvarnosti, nismo poboljšali makroekonomsku i finansijsku situaciju. Ali, to je više politička odluka (Svjetske banke i MMF-a), gdje je Centralna banka Kosova doprinela više nego sadašnja vlada, budući da razgovori ili kontakti ovih institucija, u potpunosti, imaju veze sa CBK“, kaže Bektashi.
Ramosaj takođe smatra da Centralna banka Kosova zaslužuje priznanje za ovu odluku.
On kaže da je Kosovo postiglo napredak u ekonomskoj i institucionalnoj održivosti, ali da, u osnovi, ekonomska i politička realnost još uvijek nisu u potpunosti stabilne.
„Postoje i poboljšanja u upravljanju budžetskim prihodima, posebno u makrofinansijskim politikama. Međutim, postoje i problemi druge prirode, bilo da se radi o neuspjehu u uspostavljanju institucija na vrijeme, o nevršenju funkcije zakonodavne vlasti - koja je takođe osnivač nekoliko nezavisnih agencija - ili o nepostojanju vlade u punom smislu, osim one koja je na vlasti“, kaže Ramosaj.
Uprkos tome, premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti nedavno je povodom vijesti o uklanjanju Kosova sa „liste nestabilnih država“ da je to rezultat „kontinuiranog i posvećenog rada“ njegovog kabineta tokom posljednje četiri godine.
Bektashi ne vjeruje da se Kosovo može vratiti u stanje u kojem je bilo, u smislu tretmana Svjetske banke i MMF-a.
Prema njegovim riječima, donošenje odluka u ove dvije finansijske institucije „previše je komplikovano da bi se vraćalo na staro“.
„Mislim da ćemo konstituisanjem Skupštine, kao i Vlade, imati značajan priliv sredstava, kako od ove dvije institucije, tako i od EU. Ekonomija će biti liberalizovana i imaćemo više stranih investicija“, naglašava on.
Ramosaj dijeli isto mišljenje, ističući da su odluke Svjetske banke i MMF-a o Kosovu rezultat pažljivog i dugog procesa.
„To jest, to je moćna baza podataka koja im daje značenje za odluku. Čak i da donesu još jednu eventualnu odluku, u najgorem slučaju... ona se ne može doneti odmah. Mora doći do dekadencije u smislu institucija, siromaštva, politike, a onda se može dogoditi“, kaže Ramosaj.
Oba stručnjaka preporučuju da Kosovo nastavi da jača institucije i sprovodi održive ekonomske politike, pažljivo prateći sugestije Svjetske banke, MMF-a i međunarodnih partnera, kako bi se osigurao održivi razvoj i povećalo povjerenje investitora.
Izvor: Kosovo Online/RSE
Profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini Mejdi Bektashi ocjenio je da su odluke Svjetske banke i MMF-a stimulativne za budući razvoj događaja, kojima se Kosovo mora prilagoditi.
Prema njegovim riječima, Kosovo će od sada imati brojne koristi, ne samo od Svjetske banke i MMF-a kao finansijskih institucija, već i od drugih finansijskih tržišta koja posluju u razvijenijim zemljama.
„Uglavnom, povećanjem pristupa kreditima, smanjenjem stope rizika, što znači smanjenje kamatne stope po kojoj Kosovo može da se zadužuje ili pozajmljuje od ovih institucija ili drugih finansijskih tržišta“, objašnjava Bektashi.
Za profesora ekonomije Berima Ramosaja uklanjanje Kosova sa „liste država u situacijama nestabilnosti i sukoba“ povećava povjerenje lokalnih i stranih investitora, proširuje mogućnosti za povoljnije kredite, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, i daje bankama drugog i trećeg reda šansu da postignu bolje rezultate.
Bektashi kaže da podrška Svjetske banke i MMF-a obezbjeđuje makroekonomsku stabilnost za Kosovo, što koristi ne samo javnom, već i privatnom sektoru, koji će imati lakši pristup i povoljnije uslove za kredite od razvijenih zemalja.
Međutim, on naglašava da je veći dio finansijske aktivnosti na Kosovu povezan sa Evropskom unijom, koja je, prije dvije godine, uvela restriktivne mjere Kosovu zbog tenzija na sjeveru.
„Mjere štednje koje je nametnula Evropska komisija, kao i neuspjeh u formiranju (kosovskih) institucija koji traje već mjesecima, veoma su loši, veoma razočaravajući signali za najvažnije finansijske institucije, ali i za EU“, kaže Bektashi.
Dodaje da bi odluke Svjetske banke i MMF-a sada trebalo da posluže kao pozitivan signal za samu EU da ukine mjere i usvoji umereniji pristup prema Kosovu.
Takođe, navodi da su odluke Svjetske banke i MMF-a o Kosovu „stimulativni podsticaj“.
On ističe da na Kosovu i dalje postoji političko miješanje u pravosudni sistem - što dovodi u pitanje garanciju pravednih odluka.
Konstatuje i da trgovinski deficit ostaje visok, dok ekonomska politika Vlade nije donela očekivana poboljšanja.
„Vjerujem da mi, u stvarnosti, nismo poboljšali makroekonomsku i finansijsku situaciju. Ali, to je više politička odluka (Svjetske banke i MMF-a), gdje je Centralna banka Kosova doprinela više nego sadašnja vlada, budući da razgovori ili kontakti ovih institucija, u potpunosti, imaju veze sa CBK“, kaže Bektashi.
Ramosaj takođe smatra da Centralna banka Kosova zaslužuje priznanje za ovu odluku.
On kaže da je Kosovo postiglo napredak u ekonomskoj i institucionalnoj održivosti, ali da, u osnovi, ekonomska i politička realnost još uvijek nisu u potpunosti stabilne.
„Postoje i poboljšanja u upravljanju budžetskim prihodima, posebno u makrofinansijskim politikama. Međutim, postoje i problemi druge prirode, bilo da se radi o neuspjehu u uspostavljanju institucija na vrijeme, o nevršenju funkcije zakonodavne vlasti - koja je takođe osnivač nekoliko nezavisnih agencija - ili o nepostojanju vlade u punom smislu, osim one koja je na vlasti“, kaže Ramosaj.
Uprkos tome, premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti nedavno je povodom vijesti o uklanjanju Kosova sa „liste nestabilnih država“ da je to rezultat „kontinuiranog i posvećenog rada“ njegovog kabineta tokom posljednje četiri godine.
Bektashi ne vjeruje da se Kosovo može vratiti u stanje u kojem je bilo, u smislu tretmana Svjetske banke i MMF-a.
Prema njegovim riječima, donošenje odluka u ove dvije finansijske institucije „previše je komplikovano da bi se vraćalo na staro“.
„Mislim da ćemo konstituisanjem Skupštine, kao i Vlade, imati značajan priliv sredstava, kako od ove dvije institucije, tako i od EU. Ekonomija će biti liberalizovana i imaćemo više stranih investicija“, naglašava on.
Ramosaj dijeli isto mišljenje, ističući da su odluke Svjetske banke i MMF-a o Kosovu rezultat pažljivog i dugog procesa.
„To jest, to je moćna baza podataka koja im daje značenje za odluku. Čak i da donesu još jednu eventualnu odluku, u najgorem slučaju... ona se ne može doneti odmah. Mora doći do dekadencije u smislu institucija, siromaštva, politike, a onda se može dogoditi“, kaže Ramosaj.
Oba stručnjaka preporučuju da Kosovo nastavi da jača institucije i sprovodi održive ekonomske politike, pažljivo prateći sugestije Svjetske banke, MMF-a i međunarodnih partnera, kako bi se osigurao održivi razvoj i povećalo povjerenje investitora.
Izvor: Kosovo Online/RSE
