Država zatvara oči... Prinosi pšenice visoki, ali poljoprivrednici nezadovoljni otkupnom cijenom i kašnjenjem subvencija
Na Kosovu je u toku žetva pšenica, ali iako je ova sezona donela visoke prinose, poljoprivrednici su ove godine razočarani niskom prodajnom cijenom, a još uvijek nisu dobili ni ovogodišnje subvencije od Ministarstva poljoprivrede, prenosi Kosova press.
Poljoprivrednik iz Orahovca Hamdi Mazreku rekao je za Kosova press da, iako je rod pšenice ove godine zadovoljavajuć, niske prodajne cijene otežavaju ostvarivanje održivog profita.
Prema njegovim riječima, kilogram pšenice trenutno košta samo 0,17 eurocenti zbog čega, priznaje, nema volju da nastavi sa setvom pšenice i sljedeće godine.
Pored toga, naglašava da Ministarstvo poljoprivrede još nije izdvojilo finansijska sredstva za subvencije.
„Prosječan prinos je 5,5 tona ali nismo zadovoljni cijenom, veoma je niska, negdje oko 17-18 centi... Sljedeće godine nemate ni volje da sejete, ako je cijena 17 centi... Prošle godine je bilo 20-21 cent po kilogramu, očekivali smo da će ove godine cijena biti 22 do 23 centa“, rekao je Mazreku.
Istog mišljenja je i poljoprivrednik iz Podujeva, koji trenutno radi kao kombajner u Orahovcu.
Malesor Sejdiu traži od Ministarstva poljoprivrede da pritekne u pomoć poljoprivrednicima za nadoknadu štete, čiji je „hljeb“ izgoreo u nedavnim požarima.
On je takođe naglasio da poljoprivrednici ove godine još uvijek nisu dobili subvencije niti ih je posjetio bilo ko iz resornog Ministarstva radi inspekcije parcela.
Pored niske cijene pšenice, Sejdiu se požalio i na visoku cijenu nafte za poljoprivredu.
„Žetvu smo počeli 25. juna, do sada smo završili oko 12 sela u opštinama Prizren, Suva Reka, a sada smo u opštini Orahovac. Danas je posljednji dan, imamo sedam kombajna. Cijena dizela za kombajne je skupa, ista je kao i za one sa luksuznim automobilima, trenutno 1,18-1,20 eura po litru dizela... Žalio sam se Ministarstvu poljoprivrede, nedavno je pšenica izgorela. Meni je izgorelo oko 12 hektara pšenice, spasao sam oko pet hektara... Stoga bi bilo dobro da imamo neku pomoć, čak i malo olakšanje... Prošle godine smo dobili subvencije, ove godine nisu ni izašli da provere parcele“, rekao je Sejdiu.
U međuvremenu, stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju nadležnih institucija kako bi se osiguralo da poljoprivrednici dobiju poštenu cijenu i pomoć na koju imaju pravo, kako bi se zaštitila lokalna proizvodnja i prehrambena sigurnost.
Profesor na Poljoprivrednom fakultetu Imer Rusinovci rekao je da ove godine ima više površina pod uzgojem pšenice, ali nedovoljno za potrebe Kosova.
„Za razliku od prošle godine, ove godine ima više površina pod uzgojem pšenice. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ima oko 70 hiljada hektara, dok se proizvodnja po jedinici površine kreće od 4,5 do 5,5 tona, ali ne sa velikom razlikom u odnosu na prethodne godine. Sa ovom količinom proizvodnje, Kosovo jasno zadovoljava svoje nutritivne potrebe i zavisićemo od manje količine uvoza, koji će svakako biti prisutan kao i prethodnih godina... Molim nadležni resor, u punoj koordinaciji sa lokalnom samoupravom, da pritekne u pomoć poljoprivrednicima za nadoknadu štete za katastrofe koje su pretrpeli“, rekao je Rusinovci.
U međuvremenu, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja za Kosovo press je rečeneo da je ove godine površina zasejana pšenicom za koju su aplicirali ukupno 74.753,06 hektara, dok je 2024. godine bila 53.627,26 hektara, što znači da je ove godine pod pšenicom za 21.125,80 hektara više površine.
„Na osnovu podataka prikupljenih sa terena, stanje žitnih polja je dobro. S obzirom na to da je proces žetve i vršidbe pšenice u ranim danima, nije moguće sa tačnošću govoriti o prosječnom konačnom prinosu i to će biti poznato i objavljeno tek nakon potpunog završetka procesa žetve i vršidbe pšenice. Očekuje se da će prinos biti zadovoljavajući i blizak onom od prošle godine, koji je iznosio 4.871 kilograma po hekatu“, navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
U međuvremenu, prema navodima ovog Ministarstva, zadovoljavanje potreba za žitaricama zavisi od nekoliko faktora, kao što su nutritivne potrebe po glavi stanovnika za godinu dana, broj ljudi, prosječan prinos i ukupna količina proizvedenog žita.
„S druge strane, nutritivne potrebe za pšenicom za stanovništvo Kosova iznose oko 190 kilograma po glavi stanovnika godišnje, stoga je, na osnovu broja stanovnika i potreba po glavi stanovnika, potrebno preko 300.000,00 tona pšenice za godišnju potrošnju“, navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
Pšenica, kao sirovina za proizvodnju brašna, smatra se strateškim proizvodom za bezbjednost Kosova.
Poljoprivredni stručnjaci pozivaju sve poljoprivrednike da ne pale svoja žitna polja, jer vjeruju da mogu izazvati velike katastrofe požarima.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
Prema njegovim riječima, kilogram pšenice trenutno košta samo 0,17 eurocenti zbog čega, priznaje, nema volju da nastavi sa setvom pšenice i sljedeće godine.
Pored toga, naglašava da Ministarstvo poljoprivrede još nije izdvojilo finansijska sredstva za subvencije.
„Prosječan prinos je 5,5 tona ali nismo zadovoljni cijenom, veoma je niska, negdje oko 17-18 centi... Sljedeće godine nemate ni volje da sejete, ako je cijena 17 centi... Prošle godine je bilo 20-21 cent po kilogramu, očekivali smo da će ove godine cijena biti 22 do 23 centa“, rekao je Mazreku.
Istog mišljenja je i poljoprivrednik iz Podujeva, koji trenutno radi kao kombajner u Orahovcu.
Malesor Sejdiu traži od Ministarstva poljoprivrede da pritekne u pomoć poljoprivrednicima za nadoknadu štete, čiji je „hljeb“ izgoreo u nedavnim požarima.
On je takođe naglasio da poljoprivrednici ove godine još uvijek nisu dobili subvencije niti ih je posjetio bilo ko iz resornog Ministarstva radi inspekcije parcela.
Pored niske cijene pšenice, Sejdiu se požalio i na visoku cijenu nafte za poljoprivredu.
„Žetvu smo počeli 25. juna, do sada smo završili oko 12 sela u opštinama Prizren, Suva Reka, a sada smo u opštini Orahovac. Danas je posljednji dan, imamo sedam kombajna. Cijena dizela za kombajne je skupa, ista je kao i za one sa luksuznim automobilima, trenutno 1,18-1,20 eura po litru dizela... Žalio sam se Ministarstvu poljoprivrede, nedavno je pšenica izgorela. Meni je izgorelo oko 12 hektara pšenice, spasao sam oko pet hektara... Stoga bi bilo dobro da imamo neku pomoć, čak i malo olakšanje... Prošle godine smo dobili subvencije, ove godine nisu ni izašli da provere parcele“, rekao je Sejdiu.
U međuvremenu, stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju nadležnih institucija kako bi se osiguralo da poljoprivrednici dobiju poštenu cijenu i pomoć na koju imaju pravo, kako bi se zaštitila lokalna proizvodnja i prehrambena sigurnost.
Profesor na Poljoprivrednom fakultetu Imer Rusinovci rekao je da ove godine ima više površina pod uzgojem pšenice, ali nedovoljno za potrebe Kosova.
„Za razliku od prošle godine, ove godine ima više površina pod uzgojem pšenice. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ima oko 70 hiljada hektara, dok se proizvodnja po jedinici površine kreće od 4,5 do 5,5 tona, ali ne sa velikom razlikom u odnosu na prethodne godine. Sa ovom količinom proizvodnje, Kosovo jasno zadovoljava svoje nutritivne potrebe i zavisićemo od manje količine uvoza, koji će svakako biti prisutan kao i prethodnih godina... Molim nadležni resor, u punoj koordinaciji sa lokalnom samoupravom, da pritekne u pomoć poljoprivrednicima za nadoknadu štete za katastrofe koje su pretrpeli“, rekao je Rusinovci.
U međuvremenu, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja za Kosovo press je rečeneo da je ove godine površina zasejana pšenicom za koju su aplicirali ukupno 74.753,06 hektara, dok je 2024. godine bila 53.627,26 hektara, što znači da je ove godine pod pšenicom za 21.125,80 hektara više površine.
„Na osnovu podataka prikupljenih sa terena, stanje žitnih polja je dobro. S obzirom na to da je proces žetve i vršidbe pšenice u ranim danima, nije moguće sa tačnošću govoriti o prosječnom konačnom prinosu i to će biti poznato i objavljeno tek nakon potpunog završetka procesa žetve i vršidbe pšenice. Očekuje se da će prinos biti zadovoljavajući i blizak onom od prošle godine, koji je iznosio 4.871 kilograma po hekatu“, navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
U međuvremenu, prema navodima ovog Ministarstva, zadovoljavanje potreba za žitaricama zavisi od nekoliko faktora, kao što su nutritivne potrebe po glavi stanovnika za godinu dana, broj ljudi, prosječan prinos i ukupna količina proizvedenog žita.
„S druge strane, nutritivne potrebe za pšenicom za stanovništvo Kosova iznose oko 190 kilograma po glavi stanovnika godišnje, stoga je, na osnovu broja stanovnika i potreba po glavi stanovnika, potrebno preko 300.000,00 tona pšenice za godišnju potrošnju“, navodi se u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
Pšenica, kao sirovina za proizvodnju brašna, smatra se strateškim proizvodom za bezbjednost Kosova.
Poljoprivredni stručnjaci pozivaju sve poljoprivrednike da ne pale svoja žitna polja, jer vjeruju da mogu izazvati velike katastrofe požarima.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
