
Politička kriza na Kosovu dovela je do raskrsnice između dvije opcije, formiranja novih institucija ili raspisivanja vanrednih izbora. U ovoj situaciji političke partije i analitičari imaju suprotna mišljenja o mogućim rješenjima za izlazak iz blokade, piše Kosova press.
U okviru koalicije Samoopredjeljenje-Guxo-Alternativa insistiraju na konstituisanju Skupštine i formiranju nove vlade, ali poručuju da bi, ukoliko se trenutna situacija nastavi, i izbori mogli biti prihvaćeni kao rješenje.
S druge strane, Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK) smatraju da vanredni izbori ne odgovaraju Kosovu, ali su spremni i na tu opciju ako ne dođe do deblokade.
Politički analitičari ocjenjuju da su novi izbori neizbežni zbog duboke krize i ekstremne polarizacije među političkim partijama.
Kosovo ni pet mjeseci nakon parlamentarnih izbora održanih 9. februara nije formiralo nove institucije. Stranke koje su zastupljene u Skupštini ne mogu da se dogovore o izboru skupštinskih tijela, što blokira i formiranje vlade.
Skupština je u subotu po 42. put zaredom bezuspješno pokušala da se konstituiše. U međuvremenu, Ustavni sud je 26. juna doneo odluku kojom obavezuje poslanike da do 26. jula konstituišu deveti saziv Skupštine, ali nije precizirao da li će neuspjeh dovesti do vanrednih izbora.
Predsjednica Alternative i poslanica iz redova Samoopredjeljenja, Mimoza Kusari-Lila, izjavila je da bi, ukoliko se izaberu skupštinska tijela kao preduslov za izlazak iz krize, nova vlada Albina Kurtija mogla brzo biti formirana, jer, kako tvrdi, postoji potrebna prosta većina.
„U trenutnim okolnostima vjerujem da je realno formiranje vlade Kurti III. Ne mislim da će doći do raspuštanja Skupštine. Iako situacija može da se razvija, što se izvršne vlasti tiče, brojke za vladu Kurti III postoje i moguće je formirati vladu s novim mandatom. Međutim, mora se prevazići proces konstituisanja Skupštine, koji se neopravdano otegao na štetu građana i ostalih procesa. Ne možemo da prisilimo opozicione poslanike da glasaju, iako im je to zakonska obaveza”, rekla je Kusari-Lila.
Poslanik PDK, Ferat Shala, smatra da vanredni izbori nisu u interesu zemlje, ali naglašava da je njegova stranka spremna i za tu opciju ukoliko do rješenja ne dođe.
„Izbori ne odgovaraju ni ekonomiji ni političkoj i strateškoj situaciji Kosova. Ali Demokratska partija Kosova je, kao nikada do sada, mobilisana i spremna za svaku situaciju”, rekao je Shala.
Potpuno protiv vanrednih izbora nakon onih iz februara je potpredsjednik LDK i poslanik Lutfi Haziri. On kaže da neće glasati za raspuštanje Skupštine, jer, kako ističe, Kosovo nema luksuz da izlazi na izbore svakih nekoliko mjeseci.
„Neću dati glas za raspuštanje. Kosovo nema komoditet da ide na izbore svaki put kada lideri, posebno lider najveće partije, imaju skrivene političke agende. Ne vjerujem da ima dovoljno razumnih poslanika sa legitimnim mandatom – osim onih koji su ušli manipulacijama. Ostali neće pristati na takve aranžmane. Kosovo nije dovoljno bogato da troši sedam miliona eura svakih nekoliko mjeseci na izbore”, izjavio je Haziri.
Politički analitičar Dritero Arifi smatra da su vanredni izbori neminovni zbog potpunog zastoja među partijama, naročito poslije odluke Ustavnog suda.
„Vanredni izbori su neizbježni zbog zastoja između političkih strana, posebno najveće partije. Odgovornost je isključivo na njima – i politički i pravno. Ako mandatar nije sposoban da izabere predsjednika Skupštine, kako može da se nosi s kompleksnijim pitanjima? Ne vjerujem da će izbori doneti mnogo promjena, ali će doneti bar malo olakšanja”, rekao je Arifi.
Koalicija Samoopredjeljenje-Guxo-Alternativa, kao pobjednici izbora, ima pravo da predloži predsjednika Skupštine, ali njihova kandidatkinja Albulena Haxhiu u šest otvorenih glasanja nije dobila potreban 61 glas. Zbog toga je predsjedavajući konstitutivne sjednice Avni Dehari odlučio da se glasanje za predsjednika Skupštine obavi tajno.
Takva odluka nije prihvaćena od strane bivših opozicionih stranaka, koje ističu da je dnevni red sjednice, uključujući i otvoreno glasanje, usvojilo prethodno rukovodstvo Skupštine i da Dehari nema pravo da ga mijenja.
Iste stranke odbijaju da glasaju za formiranje verifikacione komisije, tvrdeći da je ona neustavna.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
S druge strane, Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK) smatraju da vanredni izbori ne odgovaraju Kosovu, ali su spremni i na tu opciju ako ne dođe do deblokade.
Politički analitičari ocjenjuju da su novi izbori neizbežni zbog duboke krize i ekstremne polarizacije među političkim partijama.
Kosovo ni pet mjeseci nakon parlamentarnih izbora održanih 9. februara nije formiralo nove institucije. Stranke koje su zastupljene u Skupštini ne mogu da se dogovore o izboru skupštinskih tijela, što blokira i formiranje vlade.
Skupština je u subotu po 42. put zaredom bezuspješno pokušala da se konstituiše. U međuvremenu, Ustavni sud je 26. juna doneo odluku kojom obavezuje poslanike da do 26. jula konstituišu deveti saziv Skupštine, ali nije precizirao da li će neuspjeh dovesti do vanrednih izbora.
Predsjednica Alternative i poslanica iz redova Samoopredjeljenja, Mimoza Kusari-Lila, izjavila je da bi, ukoliko se izaberu skupštinska tijela kao preduslov za izlazak iz krize, nova vlada Albina Kurtija mogla brzo biti formirana, jer, kako tvrdi, postoji potrebna prosta većina.
„U trenutnim okolnostima vjerujem da je realno formiranje vlade Kurti III. Ne mislim da će doći do raspuštanja Skupštine. Iako situacija može da se razvija, što se izvršne vlasti tiče, brojke za vladu Kurti III postoje i moguće je formirati vladu s novim mandatom. Međutim, mora se prevazići proces konstituisanja Skupštine, koji se neopravdano otegao na štetu građana i ostalih procesa. Ne možemo da prisilimo opozicione poslanike da glasaju, iako im je to zakonska obaveza”, rekla je Kusari-Lila.
Poslanik PDK, Ferat Shala, smatra da vanredni izbori nisu u interesu zemlje, ali naglašava da je njegova stranka spremna i za tu opciju ukoliko do rješenja ne dođe.
„Izbori ne odgovaraju ni ekonomiji ni političkoj i strateškoj situaciji Kosova. Ali Demokratska partija Kosova je, kao nikada do sada, mobilisana i spremna za svaku situaciju”, rekao je Shala.
Potpuno protiv vanrednih izbora nakon onih iz februara je potpredsjednik LDK i poslanik Lutfi Haziri. On kaže da neće glasati za raspuštanje Skupštine, jer, kako ističe, Kosovo nema luksuz da izlazi na izbore svakih nekoliko mjeseci.
„Neću dati glas za raspuštanje. Kosovo nema komoditet da ide na izbore svaki put kada lideri, posebno lider najveće partije, imaju skrivene političke agende. Ne vjerujem da ima dovoljno razumnih poslanika sa legitimnim mandatom – osim onih koji su ušli manipulacijama. Ostali neće pristati na takve aranžmane. Kosovo nije dovoljno bogato da troši sedam miliona eura svakih nekoliko mjeseci na izbore”, izjavio je Haziri.
Politički analitičar Dritero Arifi smatra da su vanredni izbori neminovni zbog potpunog zastoja među partijama, naročito poslije odluke Ustavnog suda.
„Vanredni izbori su neizbježni zbog zastoja između političkih strana, posebno najveće partije. Odgovornost je isključivo na njima – i politički i pravno. Ako mandatar nije sposoban da izabere predsjednika Skupštine, kako može da se nosi s kompleksnijim pitanjima? Ne vjerujem da će izbori doneti mnogo promjena, ali će doneti bar malo olakšanja”, rekao je Arifi.
Koalicija Samoopredjeljenje-Guxo-Alternativa, kao pobjednici izbora, ima pravo da predloži predsjednika Skupštine, ali njihova kandidatkinja Albulena Haxhiu u šest otvorenih glasanja nije dobila potreban 61 glas. Zbog toga je predsjedavajući konstitutivne sjednice Avni Dehari odlučio da se glasanje za predsjednika Skupštine obavi tajno.
Takva odluka nije prihvaćena od strane bivših opozicionih stranaka, koje ističu da je dnevni red sjednice, uključujući i otvoreno glasanje, usvojilo prethodno rukovodstvo Skupštine i da Dehari nema pravo da ga mijenja.
Iste stranke odbijaju da glasaju za formiranje verifikacione komisije, tvrdeći da je ona neustavna.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press