Zabrinjavajuće Gërxhaliu: Stanje energetskog sektora veliki strateški gubitak za Kosovo
Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu izjavio je da je teško stanje u energetskom sektoru veliki strateški gubitak i „ogledalo bede ekonomske politike“, prenosi Ekonomija onlajn.
Gërxhaliu je rekao da je Kosovo odavno izgubilo bitku za električnu energiju zbog nedostatka investicija u nove proizvodne kapacitete i zavisnosti od stranih tržišta.
„Sama činjenica da ta tržišna dominacija u trgovini električnom energijom ima za posljedicu to da na Kosovu nema investicija u proizvodne kapacitete, glavno je problem. Psihološki je zaista zabrinjavajuće to što Kosovo i danas koristi kapacitete izgrađene još za vrijeme Jugoslavije, u vrijeme Tita, tokom '60-ih i '70-ih godina, a da 26 godina nakon oslobođenja nismo uspjeli da investiramo u nove proizvodne kapacitete“, izjavio je Gërxhaliu.
Prema njegovim riječima, Kosovo je među najbogatijim u Evropi po rezervama uglja, ali uprkos tome uvozi struju, dok su postojeći kapaciteti zastareli i ne odgovaraju savremenim potrebama.
„Kosovo je druga zemlja u Evropi po rezervama uglja, četvrta u svijetu, a i dalje zavisimo od uvoza električne energije. To zaista čini da proizvodi i usluge ‘Made in Kosova’ budu nekonkurentni, i ne treba da nas čudi što je pad izvoza već počeo i što će se nastaviti“, rekao je Gërxhaliu.
On kritikuje pogrešne politike i nedostatak vizije za orijentaciju ka domaćoj proizvodnji kao faktore koji štete ekonomiji Kosova.
„Kada nisi orijentisan na domaću proizvodnju i zavisiš od spoljnog tržišta ili međunarodne berze, nemaš mogućnost da kontrolišeš i nadzireš cijenu. Sada smo u fazi kada čak i tokom ljetnjih mjeseci uvozimo električnu energiju, u vrijednosti do 600.000 eura dnevno, a oko 50.000 eura se plaća samo za transport“, dodao je Gërxhaliu.
Pominjući novu regulativu EU o taksama na emisiju ugljen-dioksida, koja bi trebalo da stupi na snagu u januaru, Gërxhaliu upozorava da će se cijene energije dodatno povećati. On kaže da su nedostatak transparentnosti i orijentacija ka uvozu pretvorili Kosovo u zavisnog i nemoćnog potrošača, te da će, ukoliko se energetski kurs ne promjeni, posljedice biti dugoročne i štetne za sve slojeve društva.
„Od januara ćemo biti dio usvajanja regulative EU o taksi na ugljen-dioksid. Sve to, htjeli mi to ili ne, uticaće na povećanje cijena. Zato vjerujem da treba da se unapredi dijalog, da se razmišlja o ulaganju u nove proizvodne kapacitete, da se eliminiše birokratija i da se sektor energetike depolitizuje. Jer danas je on mnogo više u rukama politike i trgovaca, nego u službi interesa države, građana i privrede“, rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
„Sama činjenica da ta tržišna dominacija u trgovini električnom energijom ima za posljedicu to da na Kosovu nema investicija u proizvodne kapacitete, glavno je problem. Psihološki je zaista zabrinjavajuće to što Kosovo i danas koristi kapacitete izgrađene još za vrijeme Jugoslavije, u vrijeme Tita, tokom '60-ih i '70-ih godina, a da 26 godina nakon oslobođenja nismo uspjeli da investiramo u nove proizvodne kapacitete“, izjavio je Gërxhaliu.
Prema njegovim riječima, Kosovo je među najbogatijim u Evropi po rezervama uglja, ali uprkos tome uvozi struju, dok su postojeći kapaciteti zastareli i ne odgovaraju savremenim potrebama.
„Kosovo je druga zemlja u Evropi po rezervama uglja, četvrta u svijetu, a i dalje zavisimo od uvoza električne energije. To zaista čini da proizvodi i usluge ‘Made in Kosova’ budu nekonkurentni, i ne treba da nas čudi što je pad izvoza već počeo i što će se nastaviti“, rekao je Gërxhaliu.
On kritikuje pogrešne politike i nedostatak vizije za orijentaciju ka domaćoj proizvodnji kao faktore koji štete ekonomiji Kosova.
„Kada nisi orijentisan na domaću proizvodnju i zavisiš od spoljnog tržišta ili međunarodne berze, nemaš mogućnost da kontrolišeš i nadzireš cijenu. Sada smo u fazi kada čak i tokom ljetnjih mjeseci uvozimo električnu energiju, u vrijednosti do 600.000 eura dnevno, a oko 50.000 eura se plaća samo za transport“, dodao je Gërxhaliu.
Pominjući novu regulativu EU o taksama na emisiju ugljen-dioksida, koja bi trebalo da stupi na snagu u januaru, Gërxhaliu upozorava da će se cijene energije dodatno povećati. On kaže da su nedostatak transparentnosti i orijentacija ka uvozu pretvorili Kosovo u zavisnog i nemoćnog potrošača, te da će, ukoliko se energetski kurs ne promjeni, posljedice biti dugoročne i štetne za sve slojeve društva.
„Od januara ćemo biti dio usvajanja regulative EU o taksi na ugljen-dioksid. Sve to, htjeli mi to ili ne, uticaće na povećanje cijena. Zato vjerujem da treba da se unapredi dijalog, da se razmišlja o ulaganju u nove proizvodne kapacitete, da se eliminiše birokratija i da se sektor energetike depolitizuje. Jer danas je on mnogo više u rukama politike i trgovaca, nego u službi interesa države, građana i privrede“, rekao je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
