Izazovi Surroi: Kosovu prijete nerješeni sukob sa Srbijom i tehnološke promjene bez kulturnog oslonca
U najnovijoj epizodi podkasta "PIKË“, poznati publicista Veton Surroi ukazao je na dva, kako on to sagledava, najozbiljnija izazova koja, prema njegovim riječima, mogu ugroziti Kosovo u narednoj deceniji.
Odgovarajući na pitanje dramaturga Jetona Neziraja o najvećim unutrašnjim opasnostima, Surroi je istakao da je prvi problem nerješeni sukob sa Srbijom, koji se, kako je ocijenio, prenosi na nove generacije.
"Prva opasnost je što naše društvo nije zatvorilo sukob. Ne zato što postoji direktna fizička prijetnja, već zato što je sukob postao dio našeg kolektivnog narativa i prenosi se na mlade generacije. Ne dugujemo mladima da žive sa Srbijom kao svakodnevnom temom“.
Kao drugi rizik naveo je nedostatak spremnosti Kosova da uđe u novo tehnološko doba, u kojem će, kako je naglasio, vještačka inteligencija i digitalne transformacije biti presudne.
"Kosovo je država nastala kao mentalni projekat, ali ne znam šta treba da se uradi da bi naša omladina mogla da se suoči sa tehnološkom transformacijom a da ne izgubi svoj identitet i kulturu“, izjavio je.
Surroi je izrazio zabrinutost zbog stanja u obrazovanju i informisanju, navodeći da je teško graditi održivu budućnost u društvu gde 80 odsto učenika ne razumije ono što pročita, gdje nedostaju novine i autoriteti, a informacije dolaze nefiltrirane preko društvenih mreža.
"Kada svako može da ospori stručnjaka, kada nema pouzdanih izvora, i kada status na Facebooku zamjenjuje knjigu ili novine, tada rizikujemo da uđemo u eru vještačke inteligencije kao društvo bez kompasa,“ zaključio je Surroi.
U istoj emisiji, dramaturg Jeton Neziraj je govorio o tri ključna izazova sa kojima se, prema njegovom mišljenju, suočava kosovsko društvo danas.
Prvi izazov odnosi se na odnos prema religiji, tačnije na rastući sentiment vjerskog fundamentalizma i politički pogrešno tumačenje vjere.
"Ne bi trebalo da religiju posmatramo kao nešto spoljašnje, već kao deo našeg društva“, poručio je Neziraj, naglašavajući potrebu za otvorenim i iskrenim dijalogom sa vjerskim zajednicama, bez njihove demonizacije.
Kao drugi izazov naveo je, kao i Surroi, nerješene političke odnose sa Srbijom, koji, prema njegovoj ocjeni, i dalje blokiraju razvoj Kosova.
"Veliki dio energije države bio je fokusiran na dijalog sa Srbijom i nedovršeno pitanje rata“, rekao je Neziraj, dodajući da se mnogi unutrašnji problemi pravdaju upravo tim odnosima.
Treći izazov, koji je ocijenio kao najkompleksniji, odnosi se na "haos vrijednosti“ koji zahvata umjetnost, medije, ali i javni život uopšte.
"Danas je teško razlikovati kredibilan portal od portala otvorenog u nekom ćošku sobe. Ista konfuzija vrijednosti važi i za pozorište i njegov odnos sa publikom“, istakao je dramaturg.
Neziraj je zaključio da takva društvena dezorijentacija otežava planiranje budućnosti, posebno u oblasti kulture i umjetnosti.
"Prva opasnost je što naše društvo nije zatvorilo sukob. Ne zato što postoji direktna fizička prijetnja, već zato što je sukob postao dio našeg kolektivnog narativa i prenosi se na mlade generacije. Ne dugujemo mladima da žive sa Srbijom kao svakodnevnom temom“.
Kao drugi rizik naveo je nedostatak spremnosti Kosova da uđe u novo tehnološko doba, u kojem će, kako je naglasio, vještačka inteligencija i digitalne transformacije biti presudne.
"Kosovo je država nastala kao mentalni projekat, ali ne znam šta treba da se uradi da bi naša omladina mogla da se suoči sa tehnološkom transformacijom a da ne izgubi svoj identitet i kulturu“, izjavio je.
Surroi je izrazio zabrinutost zbog stanja u obrazovanju i informisanju, navodeći da je teško graditi održivu budućnost u društvu gde 80 odsto učenika ne razumije ono što pročita, gdje nedostaju novine i autoriteti, a informacije dolaze nefiltrirane preko društvenih mreža.
"Kada svako može da ospori stručnjaka, kada nema pouzdanih izvora, i kada status na Facebooku zamjenjuje knjigu ili novine, tada rizikujemo da uđemo u eru vještačke inteligencije kao društvo bez kompasa,“ zaključio je Surroi.
U istoj emisiji, dramaturg Jeton Neziraj je govorio o tri ključna izazova sa kojima se, prema njegovom mišljenju, suočava kosovsko društvo danas.
Prvi izazov odnosi se na odnos prema religiji, tačnije na rastući sentiment vjerskog fundamentalizma i politički pogrešno tumačenje vjere.
"Ne bi trebalo da religiju posmatramo kao nešto spoljašnje, već kao deo našeg društva“, poručio je Neziraj, naglašavajući potrebu za otvorenim i iskrenim dijalogom sa vjerskim zajednicama, bez njihove demonizacije.
Kao drugi izazov naveo je, kao i Surroi, nerješene političke odnose sa Srbijom, koji, prema njegovoj ocjeni, i dalje blokiraju razvoj Kosova.
"Veliki dio energije države bio je fokusiran na dijalog sa Srbijom i nedovršeno pitanje rata“, rekao je Neziraj, dodajući da se mnogi unutrašnji problemi pravdaju upravo tim odnosima.
Treći izazov, koji je ocijenio kao najkompleksniji, odnosi se na "haos vrijednosti“ koji zahvata umjetnost, medije, ali i javni život uopšte.
"Danas je teško razlikovati kredibilan portal od portala otvorenog u nekom ćošku sobe. Ista konfuzija vrijednosti važi i za pozorište i njegov odnos sa publikom“, istakao je dramaturg.
Neziraj je zaključio da takva društvena dezorijentacija otežava planiranje budućnosti, posebno u oblasti kulture i umjetnosti.
