Pravni eksperti Političari "zloupotrebljavaju" ustavni vakuum za konstituisanje Skupštine
Stručnjaci za pravna i ustavna pitanja upozoravaju na zloupotrebu pravnog vakuuma od strane parlamentarnih stranaka, koje na neodređeno vrijeme odlažu konstituisanje Skupštine Kosova, piše Radio Slobodna Evropa.
Uprkos mnogobrojnim pokušajima, poslanici nisu uspjeli da okončaju ovaj proces, dok opozicione stranke, Demokratska partija Kosova, Demokratski savez Kosova, Alijansa za budućnost Kosova i Srpska lista, nisu predložile članove za komisiju koja bi omogućila tajno glasanje o kandidaturi Albulene Haxhiu za predsjednicu Skupštine.
Haxhiu do sada nije uspjela da dobije potreban broj glasova, tačnije 61 glas, dok je njena stranka Pokret Samoopredjeljenje odbila da zamjeni kandidata.
Bivši potpredsjednik Ustavnog suda Kosova Kadri Krieziju kaže da Ustav ne postavlja jasan rok za konstituisanje Skupštine i da tu prazninu, prema njegovim riječima, zloupotrebljavaju političke stranke.
„Ustavotvorci nisu mogli predvideti ovo odstupanje, ovo uništenje, koje se pod normalnim okolnostima ne bi trebalo dogoditi”, kaže Kryeziu misleći na blokadu procesa.
Prema njegovim riječima, glavna odgovornost je na Samoopredjeljenju kao pobjedniku parlamentarnih izbora 9. februara, ali nisu isključene ni druge stranke koje doprinose odlaganju.
Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu istog je mišljenja.
On naglašava da političke stranke iskorišćavaju ustavni vakuum kako bi sakrile, kako kaže, nemogućnost stranke koja je osvojila najviše glasova da formira institucije.
Nedostatak zakonskog roka, prema njegovim riječima, stvorio je prostor za žestoke političke ratove i stranačko ogorčenje.
„U ovom slučaju, kažem da odgovornost leži na pobedniku, ali i na ostalima, bez razlike, jer kao politička klasa nisu zainteresovaani za državu i institucije, već za vlast, za spuštanje na rub apsurda, za ogorčenost i političke bitke”, kaže Baraliu.
Dodaje da se zloupotrebljava i odluka Ustavnog suda iz 2014. godine, koja ne daje upute šta se dešava ako izbor predsjednika parlamenta ne uspe i ne postavlja jasne rokove za završetak ustava.
Kryeziu ne smatra samo pitanje imenovanja predsjednika Skupštine ključnim, već i upozorava na zanemarivanje pravnog tumačenja situacije od strane političkih stranaka.
Podsjeća da konstitutivna sjednica, prema odluci Ustavnog suda, mora da se nastavlja svakih 48 sati, ali to se, prema njegovim riječima, ne može produžavati unedogled.
On kaže da bi u ovom konkretnom slučaju trebalo koristiti logičko i verbalno pravno tumačenje.
„Logično tumačenje bi značilo da se ovo može uraditi samo dva puta. Prvi put mogu postojati problemi tehničke prirode. Drugi put bi ovo trebalo biti završeno”, kaže Kryeziu.
Svaki nastavak nakon drugog puta, dodaje, je „izvan političkih, moralnih, ustavnih, regulatornih normi”.
Baraliu, s druge strane, kaže da su zloupotrebe u slučaju nekonstituisanja Skupštine uzastopne.
On kaže da su političke stranke učvrstile svoje suprotstavljene stavove u vezi sa izborom Haxhiu za predsjednicu Parlamenta.
Prema njegovim riječima, „poslanici bi trebalo da koriste svoj mandat za dobrobit države, institucija i građana, ali ga zloupotrebljavaju, sprečavajući završetak konstituisanja institucija”.
Nadalje, procjenjuje Baraliu, političke stranke kontrolišu glasanje poslanika, „ne dopuštajući im da glasaju prema svojoj savesti, uvjerenju i državnom i institucionalnom interesu”, iako im Ustav garantuje autonomiju u donošenju odluka.
Prema njegovim riječima, riješenje treba tražiti kroz političke dogovore između stranaka, ili čak u „iscrpljivanju domaćih političkih i pravnih lijekova”.
„Resursi su iscrpljeni s predsjednicom države, jer je ona faktor jedinstva. Mora pozvati političke stranke i insistirati da stvore institucije”, kaže on.
Kryeziu takođe kaže da predsjednik ima pravo da zatraži od Ustavnog suda odluku o tome da li su ustavne odredbe prekršene tokom postupka konstituisanja Skupštine.
Ako ni ovo ne uspije, kaže da treba čekati intervenciju spoljnih faktora, poput međunarodnih partnera, koji mogu posredovati u prevazilaženju krize.
Za Baraliua, jedini izlaz iz zastoja je kompromis i politički sporazumi.
„Izlaz je, ukratko rečeno, politički dogovor. Politička i logička racionalnost ponašanja i stava - u smislu političke zrelosti i demokratske emancipacije”, naglašava Baraliu.
Neki političari su takođe spomenuli mogućnost organizovanja novih parlamentarnih izbora uz lokalne izbore u oktobru, međutim, nisu svi uvjereni da bi to bilo riješenje.
Stručnjaci naglašavaju da bi, nakon što se konstituiše Skupština i formiraju institucije, političke stranke trebalo odmah da započnu proces donošenja ustavnih amandmana.
Cilj je jasno definisati zakonske rokove za konstituisanje Skupštine, kako bi se izbjegle situacije poput trenutne.
Izvor: RSE
Haxhiu do sada nije uspjela da dobije potreban broj glasova, tačnije 61 glas, dok je njena stranka Pokret Samoopredjeljenje odbila da zamjeni kandidata.
Bivši potpredsjednik Ustavnog suda Kosova Kadri Krieziju kaže da Ustav ne postavlja jasan rok za konstituisanje Skupštine i da tu prazninu, prema njegovim riječima, zloupotrebljavaju političke stranke.
„Ustavotvorci nisu mogli predvideti ovo odstupanje, ovo uništenje, koje se pod normalnim okolnostima ne bi trebalo dogoditi”, kaže Kryeziu misleći na blokadu procesa.
Prema njegovim riječima, glavna odgovornost je na Samoopredjeljenju kao pobjedniku parlamentarnih izbora 9. februara, ali nisu isključene ni druge stranke koje doprinose odlaganju.
Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu istog je mišljenja.
On naglašava da političke stranke iskorišćavaju ustavni vakuum kako bi sakrile, kako kaže, nemogućnost stranke koja je osvojila najviše glasova da formira institucije.
Nedostatak zakonskog roka, prema njegovim riječima, stvorio je prostor za žestoke političke ratove i stranačko ogorčenje.
„U ovom slučaju, kažem da odgovornost leži na pobedniku, ali i na ostalima, bez razlike, jer kao politička klasa nisu zainteresovaani za državu i institucije, već za vlast, za spuštanje na rub apsurda, za ogorčenost i političke bitke”, kaže Baraliu.
Dodaje da se zloupotrebljava i odluka Ustavnog suda iz 2014. godine, koja ne daje upute šta se dešava ako izbor predsjednika parlamenta ne uspe i ne postavlja jasne rokove za završetak ustava.
Kryeziu ne smatra samo pitanje imenovanja predsjednika Skupštine ključnim, već i upozorava na zanemarivanje pravnog tumačenja situacije od strane političkih stranaka.
Podsjeća da konstitutivna sjednica, prema odluci Ustavnog suda, mora da se nastavlja svakih 48 sati, ali to se, prema njegovim riječima, ne može produžavati unedogled.
On kaže da bi u ovom konkretnom slučaju trebalo koristiti logičko i verbalno pravno tumačenje.
„Logično tumačenje bi značilo da se ovo može uraditi samo dva puta. Prvi put mogu postojati problemi tehničke prirode. Drugi put bi ovo trebalo biti završeno”, kaže Kryeziu.
Svaki nastavak nakon drugog puta, dodaje, je „izvan političkih, moralnih, ustavnih, regulatornih normi”.
Baraliu, s druge strane, kaže da su zloupotrebe u slučaju nekonstituisanja Skupštine uzastopne.
On kaže da su političke stranke učvrstile svoje suprotstavljene stavove u vezi sa izborom Haxhiu za predsjednicu Parlamenta.
Prema njegovim riječima, „poslanici bi trebalo da koriste svoj mandat za dobrobit države, institucija i građana, ali ga zloupotrebljavaju, sprečavajući završetak konstituisanja institucija”.
Nadalje, procjenjuje Baraliu, političke stranke kontrolišu glasanje poslanika, „ne dopuštajući im da glasaju prema svojoj savesti, uvjerenju i državnom i institucionalnom interesu”, iako im Ustav garantuje autonomiju u donošenju odluka.
Prema njegovim riječima, riješenje treba tražiti kroz političke dogovore između stranaka, ili čak u „iscrpljivanju domaćih političkih i pravnih lijekova”.
„Resursi su iscrpljeni s predsjednicom države, jer je ona faktor jedinstva. Mora pozvati političke stranke i insistirati da stvore institucije”, kaže on.
Kryeziu takođe kaže da predsjednik ima pravo da zatraži od Ustavnog suda odluku o tome da li su ustavne odredbe prekršene tokom postupka konstituisanja Skupštine.
Ako ni ovo ne uspije, kaže da treba čekati intervenciju spoljnih faktora, poput međunarodnih partnera, koji mogu posredovati u prevazilaženju krize.
Za Baraliua, jedini izlaz iz zastoja je kompromis i politički sporazumi.
„Izlaz je, ukratko rečeno, politički dogovor. Politička i logička racionalnost ponašanja i stava - u smislu političke zrelosti i demokratske emancipacije”, naglašava Baraliu.
Neki političari su takođe spomenuli mogućnost organizovanja novih parlamentarnih izbora uz lokalne izbore u oktobru, međutim, nisu svi uvjereni da bi to bilo riješenje.
Stručnjaci naglašavaju da bi, nakon što se konstituiše Skupština i formiraju institucije, političke stranke trebalo odmah da započnu proces donošenja ustavnih amandmana.
Cilj je jasno definisati zakonske rokove za konstituisanje Skupštine, kako bi se izbjegle situacije poput trenutne.
Izvor: RSE
