Srbija na devetom mjestu Kosovo najviše robe uvozi iz Njemačke, Turske i Kine
Uvoz na Kosovo zabilježio je porast od 15,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Njemačka, Turska i Kina su tri zemlje iz kojih se najviše uvozi, dok je Srbija na devetom mjestu.
Od januara do aprila, samo iz ove tri zemlje uvezeno je robe vredne oko 845 miliona eura, ili oko 40 odsto ukupnog uvoza, koji je vrijedio 2,152 milijarde eura. To je 15,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Kosovo uvozi uglavnom automobile i ostale mašine iz Njemačke. Iz Turske se uglavnom uvoze čelične šipke, cigarete, nafta i ljekovi, dok se iz Kine uvoze klima uređaji, računari i telefoni.
Povećanje uvoza, prema riječima direktora instituta GAP Blendija Hasaja pokazuje da Kosovo potrošačku ekonomiju zasniva na uvozu.
Potrošnja, prema njegovim riječima, nastavlja da raste zbog povećanog kreditiranja i kontinuiranih doznaka iz dijaspore, od kojih više od 80 odsto ide na potrošnju.
"Investicije koje dijaspora ulaže u nekretnine, koje takođe podstiču uvoz građevinskih proizvoda, manje-više su ono što pokreće potrošnju u zemlji, i to u uslovima ekonomije koja ne uspjeva proširiti izvoz, niti imati dovoljne kapacitete za ulazak na nova tržišta, povećanje obima proizvodnje, unapređenje određenih praksi u preduzećima kako bismo mogli više izvoziti, i kao rezultat toga, umesto poboljšanja, doživljavamo stagnaciju”, ocijenio je Hasaj.
Vrijednost robe s Kosova na međunarodnim tržištima smanjena je za 10 miliona eura u poređenju s periodom od januara do aprila 2024. godine, kada je izvezeno robe u vrijednosti od skoro 270 miliona eura.
Pad izvoza, prema riječima profesora ekonomije Ilira Hajdinija, govori o nedostatku podrške lokalnoj proizvodnji.
Kaže da bi i ambasade trebalo da igraju ulogu u promociji lokalnih proizvoda.
"Ideja je da ambasade organizuju razne forume, da podstiču preduzeća da učestvuju na izložbama, na raznim skupovima, koji im omogućavaju da promovišu lokalne proizvode, a zatim u saradnji sa raznim vladama da ih podstiču, jer sada vidimo da EU traži alternativne izvore snabdjevanja i dobavljače budući da ćemo imati slabljenje ekonomskih odnosa između EU i Kine i udaljenih zemalja, a kako bi povećali sigurnost snabdjevanja, gledaju na tržišta Istočne Evrope”, rekao je Hajdini.
Od 2018. godine, Kosovo je promijenilo svoje trgovinske partnere. Dok je srpska roba ranije imala primat na tržištu Kosova, sada je zamjenjena. Trenutno je Srbija deveta zemlja iz koje se uvozi, nakon Sjeverne Makedonije, koja je na četvrtom mjestu, i Albanije, koja je na šestom mjestu. Iz ove tri zemlje regije u ovom periodu uvezeno je robe u vrijednosti od oko 318 miliona eura ili 14,77 odsto ukupnog uvoza.
Kosovo uvozi uglavnom automobile i ostale mašine iz Njemačke. Iz Turske se uglavnom uvoze čelične šipke, cigarete, nafta i ljekovi, dok se iz Kine uvoze klima uređaji, računari i telefoni.
Povećanje uvoza, prema riječima direktora instituta GAP Blendija Hasaja pokazuje da Kosovo potrošačku ekonomiju zasniva na uvozu.
Potrošnja, prema njegovim riječima, nastavlja da raste zbog povećanog kreditiranja i kontinuiranih doznaka iz dijaspore, od kojih više od 80 odsto ide na potrošnju.
"Investicije koje dijaspora ulaže u nekretnine, koje takođe podstiču uvoz građevinskih proizvoda, manje-više su ono što pokreće potrošnju u zemlji, i to u uslovima ekonomije koja ne uspjeva proširiti izvoz, niti imati dovoljne kapacitete za ulazak na nova tržišta, povećanje obima proizvodnje, unapređenje određenih praksi u preduzećima kako bismo mogli više izvoziti, i kao rezultat toga, umesto poboljšanja, doživljavamo stagnaciju”, ocijenio je Hasaj.
Vrijednost robe s Kosova na međunarodnim tržištima smanjena je za 10 miliona eura u poređenju s periodom od januara do aprila 2024. godine, kada je izvezeno robe u vrijednosti od skoro 270 miliona eura.
Pad izvoza, prema riječima profesora ekonomije Ilira Hajdinija, govori o nedostatku podrške lokalnoj proizvodnji.
Kaže da bi i ambasade trebalo da igraju ulogu u promociji lokalnih proizvoda.
"Ideja je da ambasade organizuju razne forume, da podstiču preduzeća da učestvuju na izložbama, na raznim skupovima, koji im omogućavaju da promovišu lokalne proizvode, a zatim u saradnji sa raznim vladama da ih podstiču, jer sada vidimo da EU traži alternativne izvore snabdjevanja i dobavljače budući da ćemo imati slabljenje ekonomskih odnosa između EU i Kine i udaljenih zemalja, a kako bi povećali sigurnost snabdjevanja, gledaju na tržišta Istočne Evrope”, rekao je Hajdini.
Od 2018. godine, Kosovo je promijenilo svoje trgovinske partnere. Dok je srpska roba ranije imala primat na tržištu Kosova, sada je zamjenjena. Trenutno je Srbija deveta zemlja iz koje se uvozi, nakon Sjeverne Makedonije, koja je na četvrtom mjestu, i Albanije, koja je na šestom mjestu. Iz ove tri zemlje regije u ovom periodu uvezeno je robe u vrijednosti od oko 318 miliona eura ili 14,77 odsto ukupnog uvoza.
