Treba izdvojiti "bogatstvo" Zbog poskupljenja ljetovanje postaje luksuz
Rast cijena osnovnih životnih namirnica poslednjih meseci izaziva veliku zabrinutost među potrošačima na Kosovu, koji se bore da kontrolišu svoj budžet, spreče zaduživanja i organizuju ljetovanje. Pored osnovnih namirnica, velike poteškoće predstavljaju i troškovi struje, vode, prevoza, što i te kako utiče na životni standard.
Potrošačke cijene na Kosovu bilježe rast od početka 2025. godine. Iz mjeseca u mjesec primetne su druge cijene osnovnih potrepština, prema statistikama mjesečni rast cijena podstaknut je višim cijenama povrća (5,3%), voća (4,5%), kafe i čaja (2,4%) , mesa (2,3%), alata i opreme za kuću i baštu (2,7%). Mještani Gračanice kažu da im je sve teže da pokriju osnovne troškove, a planiranje ljetovanja, u ovim uslovima, postaje gotovo nemoguće.
“Sve je skupo da ideš u Evropu i ovde isto je teško. A recite nam, da li sa ovim poskupljenjima može da se isplanira odmor, neko putovanje? Teško je, jedino samo ako rade dvije osobe ili tri. Jedna osoba teško je. Pa namernice najviše što koriste ljudi”.
,,Znači, namirnice sve je skupo, ne može da živi čovjek kako treba. Pre je bilo drugačije, a sada poslupljenje sve je katastrofa. A da li vi smatrate da sa ovim namirnicama i primanjima koje imamo, da li može da se isplanira odmor, neko putovanje? Ne može, teško. Teško. Prije je bilo, a sad ne”.
“Sa 30.000 penziju ne mogu da isplaniram koliko je to sad sve skupo i hrana, struja, voda, sve treba da se plati. I ne možemo da platimo. Koje putovanje? Nema putovanje. Oni koji imaju, oni putuju. Oni koji nemaju, ne putuju”.
Ekonomisti ističu da rast cena, koji je posljedica uvoza i sve većih transportnih troškova, ne prati rast plata. Ekonomista Safet Gërxhaliu, tvrdi da je Kosovo postalo "uvozno zavisno društvo" i da se sada suočava sa "tihom inflacijom".
“Istina je to da je Kosovo postalo uvozno zavisno društvo jer negdje 90% svega što se može naći na tržištu Kosova je uvezano i kroz plaćanje određene cijene i transportnih troškova mi uvozimo i tzv. tihu inflaciju koja jednostavno čini sve proizvode na Kosovu maltene skuplje nego u evropskim državama. Mora da se prave duboke analize kad je u pitanju šta treba da se radi, jer jednostavno rast cijena izaziva automatski i potrebu za rast plata, to se ne događa. Sama činjenica da mi nemamo stranih investitora i da mi živimo samo od dijaspore koja na Kosovo šalje daleko više para nego što je državni budžet koji se glasa u Skupštini Kosova, mislim da tu treba da imamo tako veću pažnju da vidimo kako možemo iskoristiti taj novac u dobrobit socijalnog mira, dobrobit ekonomskog napredka i kako na neki način postići ili popraviti imidž Kosova da imamo strane investicije”, smatra Gërxhaliu.
Vrtoglav rast cijena osnovnih potrepština doveo je mnoge građane u dilemu da li otići na ljetovanje i kako upravljati budžetom.
Saša Sekulić iz Asocijacije srpskih privrednika u telefonskoj izjavi za RTK2 ukazuje da je dodatni rad jedno od rješenja deficit u kućnom budžetu.
“Kako sačuvati budžet od poskupljenja. Po meni postoje samo dva načina. Ili se od tog budžeta odreći nečega što ste do sada imali, ili naći popunu budžeta, raditi neki dodatni posao ili nešto od poljoprivrede, voćarskih proizvoda, jedino tako popuniti svoj budžet. Kako ljetovati i kako organizovati ljetovanje. Pa po meni tu postoje četiri kategorije. Znači imamo kategoriju ljudi koji imaju primanja i nikakav problem nije otići na ljetovanje i sami biraju svoje, isto tako reći, skupe destinacije. Druga kategorija, štedeti tokom godine pa otići na neku destinaciju. Treća kategorija je ili pomoću kredita otići na ljetovanje i zabrati neku jasiniju destinaciju. Četvrta kategorija je onih ljudi koji, nažalost, ne idu na odmor zbog nemogućnosti”.
Ekonomisti upozoravaju “analizirajte svoje trenutno stanje finansija”, što podrazumeva usklađivanje želja i finansijskih ciljeva s realnim mogućnostima kako bi izbegli zaduživanja i suočili se sa narednim poskupljenimima.
“Sve je skupo da ideš u Evropu i ovde isto je teško. A recite nam, da li sa ovim poskupljenjima može da se isplanira odmor, neko putovanje? Teško je, jedino samo ako rade dvije osobe ili tri. Jedna osoba teško je. Pa namernice najviše što koriste ljudi”.
,,Znači, namirnice sve je skupo, ne može da živi čovjek kako treba. Pre je bilo drugačije, a sada poslupljenje sve je katastrofa. A da li vi smatrate da sa ovim namirnicama i primanjima koje imamo, da li može da se isplanira odmor, neko putovanje? Ne može, teško. Teško. Prije je bilo, a sad ne”.
“Sa 30.000 penziju ne mogu da isplaniram koliko je to sad sve skupo i hrana, struja, voda, sve treba da se plati. I ne možemo da platimo. Koje putovanje? Nema putovanje. Oni koji imaju, oni putuju. Oni koji nemaju, ne putuju”.
Ekonomisti ističu da rast cena, koji je posljedica uvoza i sve većih transportnih troškova, ne prati rast plata. Ekonomista Safet Gërxhaliu, tvrdi da je Kosovo postalo "uvozno zavisno društvo" i da se sada suočava sa "tihom inflacijom".
“Istina je to da je Kosovo postalo uvozno zavisno društvo jer negdje 90% svega što se može naći na tržištu Kosova je uvezano i kroz plaćanje određene cijene i transportnih troškova mi uvozimo i tzv. tihu inflaciju koja jednostavno čini sve proizvode na Kosovu maltene skuplje nego u evropskim državama. Mora da se prave duboke analize kad je u pitanju šta treba da se radi, jer jednostavno rast cijena izaziva automatski i potrebu za rast plata, to se ne događa. Sama činjenica da mi nemamo stranih investitora i da mi živimo samo od dijaspore koja na Kosovo šalje daleko više para nego što je državni budžet koji se glasa u Skupštini Kosova, mislim da tu treba da imamo tako veću pažnju da vidimo kako možemo iskoristiti taj novac u dobrobit socijalnog mira, dobrobit ekonomskog napredka i kako na neki način postići ili popraviti imidž Kosova da imamo strane investicije”, smatra Gërxhaliu.
Vrtoglav rast cijena osnovnih potrepština doveo je mnoge građane u dilemu da li otići na ljetovanje i kako upravljati budžetom.
Saša Sekulić iz Asocijacije srpskih privrednika u telefonskoj izjavi za RTK2 ukazuje da je dodatni rad jedno od rješenja deficit u kućnom budžetu.
“Kako sačuvati budžet od poskupljenja. Po meni postoje samo dva načina. Ili se od tog budžeta odreći nečega što ste do sada imali, ili naći popunu budžeta, raditi neki dodatni posao ili nešto od poljoprivrede, voćarskih proizvoda, jedino tako popuniti svoj budžet. Kako ljetovati i kako organizovati ljetovanje. Pa po meni tu postoje četiri kategorije. Znači imamo kategoriju ljudi koji imaju primanja i nikakav problem nije otići na ljetovanje i sami biraju svoje, isto tako reći, skupe destinacije. Druga kategorija, štedeti tokom godine pa otići na neku destinaciju. Treća kategorija je ili pomoću kredita otići na ljetovanje i zabrati neku jasiniju destinaciju. Četvrta kategorija je onih ljudi koji, nažalost, ne idu na odmor zbog nemogućnosti”.
Ekonomisti upozoravaju “analizirajte svoje trenutno stanje finansija”, što podrazumeva usklađivanje želja i finansijskih ciljeva s realnim mogućnostima kako bi izbegli zaduživanja i suočili se sa narednim poskupljenimima.
