Podaci ASK-a Trgovinski deficit Kosova porastao za 7,4 odsto tokom 2024. godine
Trgovinski deficit Kosova povećan je za 7,4 odsto u 2024. godini u poređenju sa prethodnom godinom, pokazuju podaci Agencije za statistiku Kosova (ASK).
Prema podacima ASK-a, vrijednost izvoza u 2024. iznosila je preko 941 milion eura, dok je uvoz premašio 6 milijardi eura.
„Upoređujući podatke o izvozu robe sa Kosova tokom 2024. godine sa 2023, brojke pokazuju godišnji rast od 9,1%, rast koji i dalje produbljuje negativni trgovinski bilans Kosova. Podaci o uvozu robe u 2024. godini bilježe godišnji rast od oko 7,7% u poređenju sa prethodnom godinom“, navodi se u izvještaju ASK-a.
Ekonomista Fidan Qerimi ocjenjuje da je trgovinski deficit porastao zbog nedostatka podrške domaćim proizvodima.
„Nažalost, Vlada zajedno sa poslovnim organizacijama nije sela da kreiraju unutrašnje ekonomske politike koje bi favorizovale ili omogućile rast domaćih preduzeća kako bi proizvodila konkurentnije proizvode za unutrašnju potrošnju“, rekao je on.
Iz Privredne komore Kosova navode da će se zemlja i ove godine suočiti sa ekonomskim izazovima, kao posljedicom stupanja na snagu odluke o liberalizaciji tržišta električne energije za preduzeća sa više od 50 zaposlenih ili prometom većim od 10 miliona eura godišnje. Odluka je stupila na snagu 1. juna.
„Do sada je institucionalna podrška poslovnoj zajednici bila veoma niska, a potezi za njihovu pomoć spori i ograničeni. Nažalost, i ove godine ćemo se suočiti sa problemima, kao posljedicom rasta cijena energije i liberalizacije tržišta električne energije, čije negativne posljedice već uočavamo“, izjavio je direktor Privredne komore Kushtrim Ahmeti.
Rast trgovinskog deficita u nastavku godine predviđa i ekonomista Qerimi.
„Taj trgovinski deficit će se dodatno produbiti u domenu energije, jer su troškovi proizvodnje električne energije kod nas niži od onih po kojima uvozimo struju iz inostranstva. Uz to, konkurencija na tržištu električne energije nije dovoljna – broj kompanija koje prodaju struju u zemlji je izuzetno mali“, kazao je on.
Prema podacima ASK-a, tokom 2024. godine, polovina uvoza na Kosovo dolazila je iz zemalja Evropske unije, u ukupnoj vrijednosti od oko 3 milijarde eura, dok je izvoz ka tim zemljama iznosio 312 miliona eura.
Izvor: Koha/KoSSev
„Upoređujući podatke o izvozu robe sa Kosova tokom 2024. godine sa 2023, brojke pokazuju godišnji rast od 9,1%, rast koji i dalje produbljuje negativni trgovinski bilans Kosova. Podaci o uvozu robe u 2024. godini bilježe godišnji rast od oko 7,7% u poređenju sa prethodnom godinom“, navodi se u izvještaju ASK-a.
Ekonomista Fidan Qerimi ocjenjuje da je trgovinski deficit porastao zbog nedostatka podrške domaćim proizvodima.
„Nažalost, Vlada zajedno sa poslovnim organizacijama nije sela da kreiraju unutrašnje ekonomske politike koje bi favorizovale ili omogućile rast domaćih preduzeća kako bi proizvodila konkurentnije proizvode za unutrašnju potrošnju“, rekao je on.
Iz Privredne komore Kosova navode da će se zemlja i ove godine suočiti sa ekonomskim izazovima, kao posljedicom stupanja na snagu odluke o liberalizaciji tržišta električne energije za preduzeća sa više od 50 zaposlenih ili prometom većim od 10 miliona eura godišnje. Odluka je stupila na snagu 1. juna.
„Do sada je institucionalna podrška poslovnoj zajednici bila veoma niska, a potezi za njihovu pomoć spori i ograničeni. Nažalost, i ove godine ćemo se suočiti sa problemima, kao posljedicom rasta cijena energije i liberalizacije tržišta električne energije, čije negativne posljedice već uočavamo“, izjavio je direktor Privredne komore Kushtrim Ahmeti.
Rast trgovinskog deficita u nastavku godine predviđa i ekonomista Qerimi.
„Taj trgovinski deficit će se dodatno produbiti u domenu energije, jer su troškovi proizvodnje električne energije kod nas niži od onih po kojima uvozimo struju iz inostranstva. Uz to, konkurencija na tržištu električne energije nije dovoljna – broj kompanija koje prodaju struju u zemlji je izuzetno mali“, kazao je on.
Prema podacima ASK-a, tokom 2024. godine, polovina uvoza na Kosovo dolazila je iz zemalja Evropske unije, u ukupnoj vrijednosti od oko 3 milijarde eura, dok je izvoz ka tim zemljama iznosio 312 miliona eura.
Izvor: Koha/KoSSev
