Zabrinutost Sporazum Kosova i Danske o zatvorenicima: Nedostatak transparentnosti
Skupština Kosova je u maju prošle godine odobrila sporazum sa Danskom o premještaju 300 zatvorenika u Kazneno-popravni centar u Gnjilanu. Organizacije za ljudska prava i posmatrači popravnih ustanova izražavaju zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti, navodeći da još nije poznato gdje će biti prebačeno 200 pritvorenika koji se trenutno nalaze u ovoj ustanovi, prenosi Kosova press.
U najnovijem izvještaju Amnesty Internationala o ljudskim pravima jedno poglavlje je posvećeno Kosovu.
U izvještaju se pominje sporazum sa Danskom o premeštanju danskih zatvorenika na Kosovo u 300 ćelija, ističući ograničene javne konsultacije i nedovoljan prostor u zatvoru.
Advokatica u Kosovskom centru za rehabilitaciju žrtava torture Fatmire Haliti navodi da nikada nije bilo javne diskusije o ovom sporazumu. Ona naglašava da nije poznato u koje će kazneno-popravne centre biti prebačeni pritvorenici koji se već nalaze u Gnjilanu.
„Uputili smo nekoliko zahtjeva, nekoliko poziva Ministarstvu pravde da razgovaramo o tome gdje će ti ljudi biti smješteni i još uvijek nije bilo odgovora, niti javne izjave nigdje o tome gdje će biti poslato 200 zatvorenika u Gnjilanu. Jer broj od 200 pritvorenika koji će biti prebačeni u drugi sličan pritvorski centar u trenutnim okolnostima, u kojima se nalazi kazneno-popravni sistem na Kosovu, nema dovoljno mjesta. Ponavljali smo to nekoliko puta i ponavljaćemo ponovo. Postoje upražnjena mjesta u popravnim ustanovama, ali na osnovu zakonskih propisa i standarda ljudskih prava, ova upražnjena mjesta u popravnim centrima su za druge kategorije, ona su za lica osuđena sudskom odlukom, ona su za osuđene žene. Takođe, postoje neka upražnjena mjesta u popravnom centru za maloletnike, kao i u zatvoru visoke bezbjednosti. To su institucije koje nisu adekvatne za preseljenje 200 zatvorenika iz pritvorskog centra u Gnjilanu. I ovo je jedna od zabrinutosti koju smo rješavali, ali do sada nismo dobili nikakav odgovor, niti imamo bilo kakvu komunikaciju o tome kako je to zamišljeno“, kaže ona.
Sporazum sa Danskom je ratifikovala Skupština Kosova u maju prošle godine, ali tokom ovog perioda nedostajala je transparentnost, kaže Haliti.
„U pravnom smislu, to je sprovođeno kao sporazum, ali u praktičnom smislu nema informacija o tome gdje su procedure za sprovođenje ovog sporazuma. Na osnovu nekoliko izjava zvaničnika popravnih ustanova vidi se da postoji međusobna saradnja između Kosova i Danske, odnosno nadležnih zvaničnika. Zemlje imaju recipročne posjete jedna drugoj. Međutim, u praktičnom smislu, još uvijek nema ništa konkretno jer sporazum predviđa, pored 15 miliona eura svake godine Kosovu za sprovođenje ovog sporazuma, da će početni iznos od pet miliona biti prebačen odmah nakon ratifikacije sporazuma, koji takođe predviđa renoviranje popravnog centra u Gnjilanu za potrebe danskog sistema za premještaj zatvorenika tamo. Međutim, prošla je cela godina i zvanično i javno nemamo informacije o tome kako teče proces sprovođenja ovog sporazuma. Ovo je takođe stagnacija u komunikaciji sa javnošću i zainteresovanim stranama jer pored zatvorenika čiju sudbinu ne znamo gdje će biti prebačeni, imamo i određeni broj zaposlenih koji su angažovani“, naglasila je ona.
Predsjednik Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda Bexhet Shala kaže da se Savjet od početka protivio ovom sporazumu.
„Oni (danski zatvorenici) su osuđeni za teška krivična djela, što je vršilac dužnosti ministra sakrila od javnosti. Nigdje nije naznačila kakav je profil onih koji će biti dovedeni. Da su dobri zatvorenici Danska ih ne bi dovela, a Danska nije uspjela da ih resocijalizuje i za male pare ih dovodi na Kosovo. To je neozbiljno, smiješno je reći da Danska nema kapacitet da prihvati zatvorenike, kada Danska može da izgradi zatvor za šest mjeseci, a ovde čeka pet godina dok zatvor u Gnjilanu ne bude spreman“, dodaje on.
Shala takođe izražava zabrinutost ukoliko dođe do premještaja lokalnih zatvorenika.
„Članovi porodice trebalo bi da posećuju zatvorenike koji su možda bili udaljeni 10 ili 20 kilometara, sada moraju da putuju 100 kilometara da bi ih posetili. Ugrožava se socijalno okruženje ili socijalno zdravlje zatvorenika i održavanje redovnog kontakta sa članovima porodice“, kaže Shala.
Sporazum sa Danskom o zakupu zatvora u Gnjilanu potpisan je 2022. godine.
U vezi sa ovom temom, Kosova pres je kontaktirao Kazneno-popravne službe Kosova, ali do objavljivanja ovog članka, odgovor nije stigao.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
U izvještaju se pominje sporazum sa Danskom o premeštanju danskih zatvorenika na Kosovo u 300 ćelija, ističući ograničene javne konsultacije i nedovoljan prostor u zatvoru.
Advokatica u Kosovskom centru za rehabilitaciju žrtava torture Fatmire Haliti navodi da nikada nije bilo javne diskusije o ovom sporazumu. Ona naglašava da nije poznato u koje će kazneno-popravne centre biti prebačeni pritvorenici koji se već nalaze u Gnjilanu.
„Uputili smo nekoliko zahtjeva, nekoliko poziva Ministarstvu pravde da razgovaramo o tome gdje će ti ljudi biti smješteni i još uvijek nije bilo odgovora, niti javne izjave nigdje o tome gdje će biti poslato 200 zatvorenika u Gnjilanu. Jer broj od 200 pritvorenika koji će biti prebačeni u drugi sličan pritvorski centar u trenutnim okolnostima, u kojima se nalazi kazneno-popravni sistem na Kosovu, nema dovoljno mjesta. Ponavljali smo to nekoliko puta i ponavljaćemo ponovo. Postoje upražnjena mjesta u popravnim ustanovama, ali na osnovu zakonskih propisa i standarda ljudskih prava, ova upražnjena mjesta u popravnim centrima su za druge kategorije, ona su za lica osuđena sudskom odlukom, ona su za osuđene žene. Takođe, postoje neka upražnjena mjesta u popravnom centru za maloletnike, kao i u zatvoru visoke bezbjednosti. To su institucije koje nisu adekvatne za preseljenje 200 zatvorenika iz pritvorskog centra u Gnjilanu. I ovo je jedna od zabrinutosti koju smo rješavali, ali do sada nismo dobili nikakav odgovor, niti imamo bilo kakvu komunikaciju o tome kako je to zamišljeno“, kaže ona.
Sporazum sa Danskom je ratifikovala Skupština Kosova u maju prošle godine, ali tokom ovog perioda nedostajala je transparentnost, kaže Haliti.
„U pravnom smislu, to je sprovođeno kao sporazum, ali u praktičnom smislu nema informacija o tome gdje su procedure za sprovođenje ovog sporazuma. Na osnovu nekoliko izjava zvaničnika popravnih ustanova vidi se da postoji međusobna saradnja između Kosova i Danske, odnosno nadležnih zvaničnika. Zemlje imaju recipročne posjete jedna drugoj. Međutim, u praktičnom smislu, još uvijek nema ništa konkretno jer sporazum predviđa, pored 15 miliona eura svake godine Kosovu za sprovođenje ovog sporazuma, da će početni iznos od pet miliona biti prebačen odmah nakon ratifikacije sporazuma, koji takođe predviđa renoviranje popravnog centra u Gnjilanu za potrebe danskog sistema za premještaj zatvorenika tamo. Međutim, prošla je cela godina i zvanično i javno nemamo informacije o tome kako teče proces sprovođenja ovog sporazuma. Ovo je takođe stagnacija u komunikaciji sa javnošću i zainteresovanim stranama jer pored zatvorenika čiju sudbinu ne znamo gdje će biti prebačeni, imamo i određeni broj zaposlenih koji su angažovani“, naglasila je ona.
Predsjednik Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda Bexhet Shala kaže da se Savjet od početka protivio ovom sporazumu.
„Oni (danski zatvorenici) su osuđeni za teška krivična djela, što je vršilac dužnosti ministra sakrila od javnosti. Nigdje nije naznačila kakav je profil onih koji će biti dovedeni. Da su dobri zatvorenici Danska ih ne bi dovela, a Danska nije uspjela da ih resocijalizuje i za male pare ih dovodi na Kosovo. To je neozbiljno, smiješno je reći da Danska nema kapacitet da prihvati zatvorenike, kada Danska može da izgradi zatvor za šest mjeseci, a ovde čeka pet godina dok zatvor u Gnjilanu ne bude spreman“, dodaje on.
Shala takođe izražava zabrinutost ukoliko dođe do premještaja lokalnih zatvorenika.
„Članovi porodice trebalo bi da posećuju zatvorenike koji su možda bili udaljeni 10 ili 20 kilometara, sada moraju da putuju 100 kilometara da bi ih posetili. Ugrožava se socijalno okruženje ili socijalno zdravlje zatvorenika i održavanje redovnog kontakta sa članovima porodice“, kaže Shala.
Sporazum sa Danskom o zakupu zatvora u Gnjilanu potpisan je 2022. godine.
U vezi sa ovom temom, Kosova pres je kontaktirao Kazneno-popravne službe Kosova, ali do objavljivanja ovog članka, odgovor nije stigao.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
