Bez koristi Bislimi: Kosovo nikada nije postiglo sporazum o ZSO sa Srbijom, već o normalizaciji odnosa
Zamjenik premijera Kosova u tehničkom mandatu i glavni pregovarač u dijalogu sa Srbijom Besnik Bislimi izjavio je da Kosovo nije imalo koristi od dosadašnjih sporazuma postignutih uz posredovanje Brisela. Bislimi smatra da je Evropska unija bila pristrasna i da je favorizovala Srbiju, prenosi Deutsche welle.
Govoreći na panelu „Više Evrope za snažniju Evropu“ u Ahenu, Bislimi je rekao da u dijalogu nisu učestvovali gradovi, već države — Kosovo i Srbija, te da su ciljevi tog procesa bili potpuna normalizacija odnosa i sprovođenje ranije postignutih dogovora.
Na pitanje da li se dijalog sveo samo na formiranje Zajednice srpskih opština, Bislimi je rekao da je to narativ Srbije koja, kaže, „želi da svede Osnovni sporazum iz Brisela, odnosno Ohridski sporazum, samo na pitanje Zajednice“.
Naveo je da se u tom sporazumu nijednim članom izričito ne pominje ZSO, već obaveza strana da sprovedu prethodne sporazume. Takođe je rekao da je i EU konstatovala da je spisak neispunjenih obaveza Srbije duplo duži nego onaj Kosova.
Naveo je primjere kao što su neukidanje paralelnih struktura, blokada članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, pitanje katastarske dokumentacije, upravljanje granicom i problemi u energetskom sektoru.
Bislimi smatra da je Evropska unija bila pristrasna i da je favorizovala Srbiju jer je ona smatrana jačim partnerom u procesu, s obzirom na to da ima status kandidata za članstvo u EU i potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Prema njegovim riječima, EU je pokušala da izbalansira situaciju dodatnim ustupcima Srbiji i vršenjem pritiska na Kosovo.
„Nadamo se da će nova struktura unutar EU promeniti taj narativ i staviti obe strane u ravnopravan položaj“, rekao je Bislimi.
Bislimi je rekao i da je konfuzija oko ZSO rezultat nepoznavanja detalja, te da radna grupa, koju su činili pripadnici srpske zajednice i koja je trebalo da predloži nacrt statuta Zajednice, nije predala nijedan dokument do 2024. godine, iako joj je taj zadatak poveren još 2013.
Na pitanje da li je potreban kompromis, Bislimi je rekao da Kosovo nikada nije postiglo sporazum o ZSO sa Srbijom, već o normalizaciji odnosa, u kojem je svaka strana imala svoje zahtjeve. Srbija je tražila Zajednicu, garanciju da KBS neće ići na sjever bez dogovora s Kforom i otvaranje pristupnih pregovora sa EU. Prema njegovim riječima, Srbija je dvije trećine svojih zahteva ostvarila u prvih pet nedjelja, dok Kosovo nije dobilo ništa — ni prestanak blokade na evropskom putu, ni gašenje paralelnih struktura. Naprotiv, Srbija je, tvrdi Bislimi, otvorila i nove strukture i nastavila kampanju protiv priznanja Kosova.
On je dodao da Kosovo ne okleva da informiše EU o svojim obavezama, sprovedenim mjerama i napretku u integraciji manjina, uključujući srpsku zajednicu. Kao kontraprimjere, istakao je nepostojanje prava Albanaca u Preševskoj dolini, gdje, kako je naveo, „ni jedan Albanac nije zaposlen u policiji, iako čine preko 90 odsto stanovništva“.
Izvor: Deutsche Welle
Na pitanje da li se dijalog sveo samo na formiranje Zajednice srpskih opština, Bislimi je rekao da je to narativ Srbije koja, kaže, „želi da svede Osnovni sporazum iz Brisela, odnosno Ohridski sporazum, samo na pitanje Zajednice“.
Naveo je da se u tom sporazumu nijednim članom izričito ne pominje ZSO, već obaveza strana da sprovedu prethodne sporazume. Takođe je rekao da je i EU konstatovala da je spisak neispunjenih obaveza Srbije duplo duži nego onaj Kosova.
Naveo je primjere kao što su neukidanje paralelnih struktura, blokada članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, pitanje katastarske dokumentacije, upravljanje granicom i problemi u energetskom sektoru.
Bislimi smatra da je Evropska unija bila pristrasna i da je favorizovala Srbiju jer je ona smatrana jačim partnerom u procesu, s obzirom na to da ima status kandidata za članstvo u EU i potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Prema njegovim riječima, EU je pokušala da izbalansira situaciju dodatnim ustupcima Srbiji i vršenjem pritiska na Kosovo.
„Nadamo se da će nova struktura unutar EU promeniti taj narativ i staviti obe strane u ravnopravan položaj“, rekao je Bislimi.
Bislimi je rekao i da je konfuzija oko ZSO rezultat nepoznavanja detalja, te da radna grupa, koju su činili pripadnici srpske zajednice i koja je trebalo da predloži nacrt statuta Zajednice, nije predala nijedan dokument do 2024. godine, iako joj je taj zadatak poveren još 2013.
Na pitanje da li je potreban kompromis, Bislimi je rekao da Kosovo nikada nije postiglo sporazum o ZSO sa Srbijom, već o normalizaciji odnosa, u kojem je svaka strana imala svoje zahtjeve. Srbija je tražila Zajednicu, garanciju da KBS neće ići na sjever bez dogovora s Kforom i otvaranje pristupnih pregovora sa EU. Prema njegovim riječima, Srbija je dvije trećine svojih zahteva ostvarila u prvih pet nedjelja, dok Kosovo nije dobilo ništa — ni prestanak blokade na evropskom putu, ni gašenje paralelnih struktura. Naprotiv, Srbija je, tvrdi Bislimi, otvorila i nove strukture i nastavila kampanju protiv priznanja Kosova.
On je dodao da Kosovo ne okleva da informiše EU o svojim obavezama, sprovedenim mjerama i napretku u integraciji manjina, uključujući srpsku zajednicu. Kao kontraprimjere, istakao je nepostojanje prava Albanaca u Preševskoj dolini, gdje, kako je naveo, „ni jedan Albanac nije zaposlen u policiji, iako čine preko 90 odsto stanovništva“.
Izvor: Deutsche Welle
.jpg)
.jpg)
.jpg)
