Pat pozicija Zašto je Kosovo bez skupštine i poslije 15 pokušaja
Sjednice se nedjeljama održavaju svakih 48 sati, ali Samoopredjeljenje Albina Kurtija ne može da obezbjedi većinu i započne novi parlamentarni krug.
Pat pozicija u šahu znači da kralj nije napadnut, ali će svaki potez igrača dovesti do poraza.
U sličnoj situaciji našao se Albin Kurti, premijer Kosova u tehničkom mandatu, koji je poslije pobjede na februarskim izborima najavljivao formiranje nove vlade i nastavak puta utabanim stazama.
No, vlada se bira u parlamentu, a Skupština Kosova nije konstituisana ni iz 15. pokušaja.
Poslanicima su potvrđeni mandati, ali nije izabran predsjednik parlamenta ni tri mjeseca poslije izbora.
Sjednice se već nedjeljama održavaju svakih 48 sati, ali bezuspješno.
Budući prvi čovjek skupštine treba da dobije 61 glas od 120 poslanika parlamenta.
Ali kandidatkinja Samoopredjeljenja Albulena Haxhiu najčešće dobije 57, pa se sjednice ponovo zakazuju.
Problem jeste proceduralni, ali još je više politički, ocjenjuje Ognjen Gogić, politički analitičar iz Sjeverne Mitrovice.
„Politički problem je što nema jasne većine, Kurtiju treba četiri do pet poslanika koje uporno ne može da skupi, a opozicija bi mogla, ali neće.
„Da opozicija hoće da uzme vladu tražili bi način da se izađe iz ovoga, ali im odgovara da Kurti bude kriv za blokadu", kaže Gogić za BBC.
Svi kalkulišu trenutno jer na jesen stižu lokalni izbori, a 2026. bi ovaj parlament trebalo da bira novog predsjednika Kosova, uz obavezno prisustvo dvije trećine poslanika, objašnjava on.
Postizborna kombinatorika
Po osvajanju najvećeg broja glasova na izborima, Kurti je najavio da će sa prethodnim koalicionim partnerima napraviti vladu.
Uz 48 poslanika, potrebno je još 13 ruku podrške u skupštini, ali je ovaj cilj za sada nepremostiva prepreka.
Veće stranke ne žele u koaliciju sa Kurtijem, a rezultate nije donelo ni pregovaranje sa drugim poslanicima da se pridruže njegovoj stranci.
U opoziciji su ostale Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 20 i Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja sa osam poslanika.
Manjine imaju po 10 zagarantovanih mjesta - 10 srpski predstavnici i 10 ostali - Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani.
Srpskoj listi, bliskoj zvaničnom Beogradu, pripalo je devet, a jedan mandat osvojio je Nenad Rašić, nekadašnji ministar u Kurtijevoj vladi.
Dogovor tri velike albanske stranke sa manjinama bi mogao da uzme uzde vlade iz ruku Kurtija, ali se čini da zasad nema volje za ovakvim preokretom.
Šta kažu stranke?
Poslije jedne od prethodnih sjednica skupštine, Kurti je pismom pozvao predsjednika LDK na koaliciju, što je Lumir Abdixhiku odbio i predložio prelaznu vladu, ujedinjenje i dogovor svih albanskih stranaka zastupljenih u parlamentu.
Kurti je odbacio ovaj prijedlog, a ne odustaje ni od ekskluzivnog prava predlaganja predsjedavajuće parlamenta, što opozicija traži.
Memli Krasniqi, lider PDK, optužio je premijera da drži skupštinu i druge institucije kao taoce, ponavljajući isti scenario sa istim rezultatom.
„Izgleda da je za Kurtija Albulena Haxhiu važnija od oko milion građana", rekao je Krasniqi.
Na djelu je „institucionalna katastrofa", upozorava on.
„Igra oko neformiranja Skupštine Kosova postala je sramotna, ne samo za izabrane poslanike, već i za državu Kosovo.
„Sjednice koje se ponavljaju svakih 48 sati, bez bilo kakve odluke, postale su simbol naše državne nezrelosti”, poručio je Ramush Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova.
Ova stranka je podnela Ustavnom sudu prijedlog formiranja komisije za tajno glasanje tokom konstitutivne sjednice skupštine, pišu mediji.
Konstitutivna sjednica, prema pravilniku skupštine, ne može da bude završena dok se ne izaberu predsjednik i potpredsjednici.
Kako je nastao pravni problem?
Institucionalnih blokada na Kosovu bilo je i 2014, 2017. i 2020. godine, podsjeća Gogić.
Najduže je trajala kriza 2014. kada je PDK, koju je tada predvodio Hashim Thaçi, pobjedila na izborima, ali je rivalski Demokratski savez Kosova, napravio koaliciju i obezbjedio većinu za izbor predsjednika skupštine.
Ustavni sud je to oborio i rekao da predsjednika skupštine predlaže stranka koja je pobjedila na izborima.
„Poslije su PDK i LDK ušli zajedno u koaliciju i time je završeno, međutim u presudi nije rečeno šta ako pobjednik ne uspjeva da izglasa predsjednika, a uporno predlaže kao što je sad slučaj", opisuje Gogić pravnu prazninu.
Ovo pitanje još niko nije uputio Ustavnom sudu.
„Zato nema odgovora kada može da se kaže da je pobjednik izbora iscrpeo mogućnosti.
„Haradinaj Ustavnom sudu postavlja periferno pitanje, a ne traže mandat da oni predlože kandidata za predsjednika", tvrdi Gogić.
Šta dalje?
Uoči 13. pokušaja konstituisanja, uslijedila je diplomatska ofanziva ambasada zapadnih zemalja na Kosovu u pokušaju okončanja političke blokade.
Američka ambasada je saopštila da Kosovu treba stabilna vlada, Velika Britanija naglasila je hitnost pronalaska rješenja, dok je Njemačke podsjetila da je spremnost na kompromis jedna od evropskih vrijednosti, piše dnevnik Koha.
Amabasadori Kvinte - Amerike, Velike Britanije, Njemačke, Italije i Francuske - sastali su sa Kurtijem 12. maja, ali se rasplet još ne nazire.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani pozvala je lidere političkih stranaka na konsultacije 15. maja.
Kriza bi mogla da se nastavi i narednih mjeseci, jer predstavnici međunarodne zajednice ne vrše pritisak na opoziciju da se riješi, uvjeren je Gogić.
Stranke opozicije ne žure da uđu u vladu u ovim okolnostima, koja bi mogla da se tumači kao „trula koalicija", jer će se na predstojećim lokalnim izborima svaka boriti zasebno.
„Kurti bi hteo da formira vladu, čak i da se ide na nove izbore, ali ne može. Vjerujem da je moguć scenario da se zajedno sa lokalnim u oktobru, ide i na parlamentarne izbore", napominje Gogić.
Međutim, po Ustavu Kosova, da bi izbori bili raspisani i raspušten parlament, potrebno je da Skupština prethodno bude konstituisana, dodaje.
A to nas vraća na početak priče.
U sličnoj situaciji našao se Albin Kurti, premijer Kosova u tehničkom mandatu, koji je poslije pobjede na februarskim izborima najavljivao formiranje nove vlade i nastavak puta utabanim stazama.
No, vlada se bira u parlamentu, a Skupština Kosova nije konstituisana ni iz 15. pokušaja.
Poslanicima su potvrđeni mandati, ali nije izabran predsjednik parlamenta ni tri mjeseca poslije izbora.
Sjednice se već nedjeljama održavaju svakih 48 sati, ali bezuspješno.
Budući prvi čovjek skupštine treba da dobije 61 glas od 120 poslanika parlamenta.
Ali kandidatkinja Samoopredjeljenja Albulena Haxhiu najčešće dobije 57, pa se sjednice ponovo zakazuju.
Problem jeste proceduralni, ali još je više politički, ocjenjuje Ognjen Gogić, politički analitičar iz Sjeverne Mitrovice.
„Politički problem je što nema jasne većine, Kurtiju treba četiri do pet poslanika koje uporno ne može da skupi, a opozicija bi mogla, ali neće.
„Da opozicija hoće da uzme vladu tražili bi način da se izađe iz ovoga, ali im odgovara da Kurti bude kriv za blokadu", kaže Gogić za BBC.
Svi kalkulišu trenutno jer na jesen stižu lokalni izbori, a 2026. bi ovaj parlament trebalo da bira novog predsjednika Kosova, uz obavezno prisustvo dvije trećine poslanika, objašnjava on.
Postizborna kombinatorika
Po osvajanju najvećeg broja glasova na izborima, Kurti je najavio da će sa prethodnim koalicionim partnerima napraviti vladu.
Uz 48 poslanika, potrebno je još 13 ruku podrške u skupštini, ali je ovaj cilj za sada nepremostiva prepreka.
Veće stranke ne žele u koaliciju sa Kurtijem, a rezultate nije donelo ni pregovaranje sa drugim poslanicima da se pridruže njegovoj stranci.
U opoziciji su ostale Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mandata, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 20 i Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja sa osam poslanika.
Manjine imaju po 10 zagarantovanih mjesta - 10 srpski predstavnici i 10 ostali - Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije, Egipćani.
Srpskoj listi, bliskoj zvaničnom Beogradu, pripalo je devet, a jedan mandat osvojio je Nenad Rašić, nekadašnji ministar u Kurtijevoj vladi.
Dogovor tri velike albanske stranke sa manjinama bi mogao da uzme uzde vlade iz ruku Kurtija, ali se čini da zasad nema volje za ovakvim preokretom.
Šta kažu stranke?
Poslije jedne od prethodnih sjednica skupštine, Kurti je pismom pozvao predsjednika LDK na koaliciju, što je Lumir Abdixhiku odbio i predložio prelaznu vladu, ujedinjenje i dogovor svih albanskih stranaka zastupljenih u parlamentu.
Kurti je odbacio ovaj prijedlog, a ne odustaje ni od ekskluzivnog prava predlaganja predsjedavajuće parlamenta, što opozicija traži.
Memli Krasniqi, lider PDK, optužio je premijera da drži skupštinu i druge institucije kao taoce, ponavljajući isti scenario sa istim rezultatom.
„Izgleda da je za Kurtija Albulena Haxhiu važnija od oko milion građana", rekao je Krasniqi.
Na djelu je „institucionalna katastrofa", upozorava on.
„Igra oko neformiranja Skupštine Kosova postala je sramotna, ne samo za izabrane poslanike, već i za državu Kosovo.
„Sjednice koje se ponavljaju svakih 48 sati, bez bilo kakve odluke, postale su simbol naše državne nezrelosti”, poručio je Ramush Haradinaj, lider Alijanse za budućnost Kosova.
Ova stranka je podnela Ustavnom sudu prijedlog formiranja komisije za tajno glasanje tokom konstitutivne sjednice skupštine, pišu mediji.
Konstitutivna sjednica, prema pravilniku skupštine, ne može da bude završena dok se ne izaberu predsjednik i potpredsjednici.
Kako je nastao pravni problem?
Institucionalnih blokada na Kosovu bilo je i 2014, 2017. i 2020. godine, podsjeća Gogić.
Najduže je trajala kriza 2014. kada je PDK, koju je tada predvodio Hashim Thaçi, pobjedila na izborima, ali je rivalski Demokratski savez Kosova, napravio koaliciju i obezbjedio većinu za izbor predsjednika skupštine.
Ustavni sud je to oborio i rekao da predsjednika skupštine predlaže stranka koja je pobjedila na izborima.
„Poslije su PDK i LDK ušli zajedno u koaliciju i time je završeno, međutim u presudi nije rečeno šta ako pobjednik ne uspjeva da izglasa predsjednika, a uporno predlaže kao što je sad slučaj", opisuje Gogić pravnu prazninu.
Ovo pitanje još niko nije uputio Ustavnom sudu.
„Zato nema odgovora kada može da se kaže da je pobjednik izbora iscrpeo mogućnosti.
„Haradinaj Ustavnom sudu postavlja periferno pitanje, a ne traže mandat da oni predlože kandidata za predsjednika", tvrdi Gogić.
Šta dalje?
Uoči 13. pokušaja konstituisanja, uslijedila je diplomatska ofanziva ambasada zapadnih zemalja na Kosovu u pokušaju okončanja političke blokade.
Američka ambasada je saopštila da Kosovu treba stabilna vlada, Velika Britanija naglasila je hitnost pronalaska rješenja, dok je Njemačke podsjetila da je spremnost na kompromis jedna od evropskih vrijednosti, piše dnevnik Koha.
Amabasadori Kvinte - Amerike, Velike Britanije, Njemačke, Italije i Francuske - sastali su sa Kurtijem 12. maja, ali se rasplet još ne nazire.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani pozvala je lidere političkih stranaka na konsultacije 15. maja.
Kriza bi mogla da se nastavi i narednih mjeseci, jer predstavnici međunarodne zajednice ne vrše pritisak na opoziciju da se riješi, uvjeren je Gogić.
Stranke opozicije ne žure da uđu u vladu u ovim okolnostima, koja bi mogla da se tumači kao „trula koalicija", jer će se na predstojećim lokalnim izborima svaka boriti zasebno.
„Kurti bi hteo da formira vladu, čak i da se ide na nove izbore, ali ne može. Vjerujem da je moguć scenario da se zajedno sa lokalnim u oktobru, ide i na parlamentarne izbore", napominje Gogić.
Međutim, po Ustavu Kosova, da bi izbori bili raspisani i raspušten parlament, potrebno je da Skupština prethodno bude konstituisana, dodaje.
A to nas vraća na početak priče.
