Izvještaj Instituta GAP Do 2023. godine, 359 hiljada građana napustilo Kosovo
Institut GAP objavio je novi izvještaj "Emigracija i tržište rada na Kosovu: Neiskorišteni potencijal neaktivne radne snage". Nalazi izvještaja predstavljeni su u okviru diskusije o razvoju radne snage na Forumu platforme za javno-privatni dijalog Nacionalnog vijeća za ekonomiju i investicije (NKEI).
Nalazi ovog izvještaja ukazuju na to da će tržište rada na Kosovu i dalje biti izazovno nedostatkom radne snage, uglavnom zbog emigracije građana i visoke stope neaktivne radne snage.
Do 2023. godine, prema službenim podacima, broj ljudi koji su napustili Kosovo i otišli u različite zemlje svijeta dostigao je 359 hiljada, što predstavlja oko 22,6% stanovništva zemlje, dok je broj vraćenih građana Kosova i stranaca koji žive na Kosovu oko 99 hiljada ljudi. Dio ljudi koji emigriraju s Kosova pripada aktivnoj radnoj snazi, što povećava potražnju u zemlji za lokalnim i stranim radnicima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na Kosovu je 2024. godine izdalo ukupno 8.293 boravišne dozvole stranim državljanima, od kojih je 3.974 bilo iz razloga zaposlenja. Većina ovih imigranata potiče iz zemalja u regiji poput Albanije, Srbije, Sjeverne Makedonije i zemalja izvan regije poput Turske, Bangladeša, Filipina i drugih azijskih zemalja. Međutim, više od polovine izdatih dozvola nastavak je prethodnih godina. Kao rezultat toga, emigracijska bilanca ostaje mnogo veća od imigracije, a strani radnici ne pokrivaju manjak koji je nastao na tržištu rada.
Najodrživije rješenje za rješavanje nedostatka radne snage na Kosovu je povećanje tržišne uključenosti ljudi radno sposobne dobi koji trenutno nisu aktivni na tržištu (koji ne rade i ne traže posao).
Kosovo ima najveću stopu neaktivnosti na Zapadnom Balkanu: od oko 1,1 miliona ljudi radno sposobne dobi, samo 461 hiljada ljudi (43%) je ekonomski aktivno, dok je 613 hiljada ljudi (57%) neaktivno. Od neaktivnih osoba, 66% su žene, a 34% muškarci, što znači da posebno nisko učešće žena na tržištu rada ostaje ozbiljan izazov. Kosovo je na prvom mjestu u Evropi i petom u svijetu po najnižem učešću žena na tržištu rada. Također, 78 hiljada mladih (30%) nije uključeno u obrazovanje, zaposlenje ili obuku (NEET), što je postotak znatno veći od prosjeka EU (9,9%) i najviši u regiji.
Sektori koji su najviše pogođeni nedostatkom radne snage su građevinarstvo, veleprodaja i maloprodaja, gastronomija i ugostiteljstvo te proizvodnja, iz kojih je također veća tendencija emigracije. Većina radnih mjesta u ovim sektorima ne zahtijeva visoke kvalifikacije, ali uključuje zadatke koji se mogu naučiti u kratkom vremenskom periodu, što ukazuje na to da bi lokalna neaktivna snaga mogla ispuniti ove zahtjeve.
Izvještaj nudi nekoliko preporuka i mjera usmjerenih na poboljšanje uključivanja neaktivne radne snage na tržište rada, kao što su: obuka za unapređenje znanja i olakšavanje uključivanja na tržište rada; podrška povećanju učešća žena i mladih na tržištu rada; jačanje uloge Zavoda za zapošljavanje; kao i podršku inovativnim tehnologijama i unapređenju vještina u oblasti čiste energije.
Na diskusiji su bili prisutni i akteri iz javnih i privatnih institucija, uključujući poslovna udruženja, a preporuke GAP Instituta bit će istaknute i predstavljene u daljim diskusijama u okviru javno-privatnog dijaloga.
Do 2023. godine, prema službenim podacima, broj ljudi koji su napustili Kosovo i otišli u različite zemlje svijeta dostigao je 359 hiljada, što predstavlja oko 22,6% stanovništva zemlje, dok je broj vraćenih građana Kosova i stranaca koji žive na Kosovu oko 99 hiljada ljudi. Dio ljudi koji emigriraju s Kosova pripada aktivnoj radnoj snazi, što povećava potražnju u zemlji za lokalnim i stranim radnicima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) na Kosovu je 2024. godine izdalo ukupno 8.293 boravišne dozvole stranim državljanima, od kojih je 3.974 bilo iz razloga zaposlenja. Većina ovih imigranata potiče iz zemalja u regiji poput Albanije, Srbije, Sjeverne Makedonije i zemalja izvan regije poput Turske, Bangladeša, Filipina i drugih azijskih zemalja. Međutim, više od polovine izdatih dozvola nastavak je prethodnih godina. Kao rezultat toga, emigracijska bilanca ostaje mnogo veća od imigracije, a strani radnici ne pokrivaju manjak koji je nastao na tržištu rada.
Najodrživije rješenje za rješavanje nedostatka radne snage na Kosovu je povećanje tržišne uključenosti ljudi radno sposobne dobi koji trenutno nisu aktivni na tržištu (koji ne rade i ne traže posao).
Kosovo ima najveću stopu neaktivnosti na Zapadnom Balkanu: od oko 1,1 miliona ljudi radno sposobne dobi, samo 461 hiljada ljudi (43%) je ekonomski aktivno, dok je 613 hiljada ljudi (57%) neaktivno. Od neaktivnih osoba, 66% su žene, a 34% muškarci, što znači da posebno nisko učešće žena na tržištu rada ostaje ozbiljan izazov. Kosovo je na prvom mjestu u Evropi i petom u svijetu po najnižem učešću žena na tržištu rada. Također, 78 hiljada mladih (30%) nije uključeno u obrazovanje, zaposlenje ili obuku (NEET), što je postotak znatno veći od prosjeka EU (9,9%) i najviši u regiji.
Sektori koji su najviše pogođeni nedostatkom radne snage su građevinarstvo, veleprodaja i maloprodaja, gastronomija i ugostiteljstvo te proizvodnja, iz kojih je također veća tendencija emigracije. Većina radnih mjesta u ovim sektorima ne zahtijeva visoke kvalifikacije, ali uključuje zadatke koji se mogu naučiti u kratkom vremenskom periodu, što ukazuje na to da bi lokalna neaktivna snaga mogla ispuniti ove zahtjeve.
Izvještaj nudi nekoliko preporuka i mjera usmjerenih na poboljšanje uključivanja neaktivne radne snage na tržište rada, kao što su: obuka za unapređenje znanja i olakšavanje uključivanja na tržište rada; podrška povećanju učešća žena i mladih na tržištu rada; jačanje uloge Zavoda za zapošljavanje; kao i podršku inovativnim tehnologijama i unapređenju vještina u oblasti čiste energije.
Na diskusiji su bili prisutni i akteri iz javnih i privatnih institucija, uključujući poslovna udruženja, a preporuke GAP Instituta bit će istaknute i predstavljene u daljim diskusijama u okviru javno-privatnog dijaloga.
