Francuska ostaje glavna destinacija RSE: Porastao broj tražilaca azila sa Kosova, hoće li prijedlog EU promijeniti situaciju
Od vizne liberalizacije 1. januara prošle godine, broj tražilaca azila sa Kosova u Evropskoj uniji je značajno porastao. Sada bi prijedlog Evropske komisije mogao da ih natjera da se vrate na Kosovo, piše Radio Slobodna Evropa.
Nakon što je Evropska komisija predložila da se tražiocima azila sa Kosova i iz još šest zemalja omogući povratak u domovine, jer ih smatra sigurnim zemljama, ostaje da Evropski parlament i Evropski savjet odluče o ovom prijedlogu za Kosovo, Bangladeš, Kolumbiju, Maroko, Tunis, Egipat i Indiju, iz kojih je prošle godine ukupno 200.000 ljudi zatražilo azil.
Samo prošle godine broj tražilaca azila sa Kosova značajno je porastao u odnosu na prethodne godine.
Od 1. januara 2024, posle mnogo godina čekanja, građani Kosova mogu da putuju kroz 29 zemalja članica šengenskog prostora, uglavnom države članice EU, bez vize. Liberalizacija viznog režima omogućava putovanje bez viza samo do 90 dana – u roku od šest mjeseci – u bilo koju od 29 država članica šengenskog prostora.
U principu, putovanje bez viza treba da bude u turističke svrhe, radi porodičnih posjeta ili u slične svrhe, a ne radi posla ili drugih beneficija. Međutim, i prije liberalizacije, brojne organizacije su upozoravale da bi vizna liberalizacija mogla da pogorša trend migracija sa Kosova.
Podaci statističkog ureda EU (Eurostat) pokazuju da se upravo to dogodilo.
Iako ne na nivou na koji su upozoravale mnoge nevladine organizacije, trend povećanja zahtheva za azilantima se nastavlja i ove godine.
Kao i prethodnih godina, Francuska ostaje glavna destinacija za građane Kosova koji traže azil u zemljama EU, a prati je Njemačka, koja je bila 'na meti' mnogih zbog pojednostavljenih procedura zapošljavanja. Međutim, pošto su procedure za dobijanje radne vize pojednostavljene, ova lica nisu obuhvaćena zahtjevima za azil i broj je manji.
Među tražiocima azila sa Kosova u EU, većinu čine mladi do 18 godina i muškarci. Međutim, posljednjih godina se smanjila razlika u broju azilanata i tražilaca azila.
Nakon liberalizacije viznog režima, povećan je i broj onih koji su primorani da se vrate na Kosovo, kao dio sporazuma o readmisiji građana čiji su zahtevi za azil odbijeni ili koji su uhvaćeni u ilegalnom boravku.
Samo u prvom kvartalu ove godine vratila se skoro polovina svih ponovo primljenih tokom 2023. godine, prije liberalizacije. Većina njih se vraća iz zemalja Evropske unije.
Pored svrstavanja na listu zemalja u koje EU namjerava da vrati azilante po ubrzanoj proceduri, trend većeg broja zahtjeva ugrožava i sporazum o viznoj liberalizaciji.
Evropska unija ima takozvani mehanizam za suspenziju viza. Sa ovim mehanizmom, zemlji koja nije članica EU, kao što je Kosovo, može se privremeno suspendovati izuzeće od viza ako ga zloupotrebi.
Postoje četiri scenarija u kojima bi se aktivirao mehanizam za suspenziju viza – u slučaju značajnog povećanja – preko 50 odsto – iregularne migracije, u slučaju značajnog povećanja – preko 50 odsto – zahtjeva za azil sa niskom stopom prihvatanja, za oko 3-4 odsto, zatim u slučaju prekida saradnje za repatrijaciju građana koji su zbog neregularnog boravka isključeni iz EU i u slučaju povećanog rizika po bezbednost država članica EU, posebno za teška krivična djela.
EU do sada nije izrazila zabrinutost zbog povećane migracije ili zahtjeva za azil sa Kosova, niti su organizacije koje predstavljaju preduzeća sa Kosova izrazile zabrinutost da radnici masovno odlaze.
Međutim, ove godine EU razmatra mogućnost da se ovaj mehanizam pooštri kako bi se lakše vratio vizni režim za 61 državu, uključujući Kosovo i druge zemlje Zapadnog Balkana.
Samo prošle godine broj tražilaca azila sa Kosova značajno je porastao u odnosu na prethodne godine.
Od 1. januara 2024, posle mnogo godina čekanja, građani Kosova mogu da putuju kroz 29 zemalja članica šengenskog prostora, uglavnom države članice EU, bez vize. Liberalizacija viznog režima omogućava putovanje bez viza samo do 90 dana – u roku od šest mjeseci – u bilo koju od 29 država članica šengenskog prostora.
U principu, putovanje bez viza treba da bude u turističke svrhe, radi porodičnih posjeta ili u slične svrhe, a ne radi posla ili drugih beneficija. Međutim, i prije liberalizacije, brojne organizacije su upozoravale da bi vizna liberalizacija mogla da pogorša trend migracija sa Kosova.
Podaci statističkog ureda EU (Eurostat) pokazuju da se upravo to dogodilo.
Iako ne na nivou na koji su upozoravale mnoge nevladine organizacije, trend povećanja zahtheva za azilantima se nastavlja i ove godine.
Kao i prethodnih godina, Francuska ostaje glavna destinacija za građane Kosova koji traže azil u zemljama EU, a prati je Njemačka, koja je bila 'na meti' mnogih zbog pojednostavljenih procedura zapošljavanja. Međutim, pošto su procedure za dobijanje radne vize pojednostavljene, ova lica nisu obuhvaćena zahtjevima za azil i broj je manji.
Među tražiocima azila sa Kosova u EU, većinu čine mladi do 18 godina i muškarci. Međutim, posljednjih godina se smanjila razlika u broju azilanata i tražilaca azila.
Nakon liberalizacije viznog režima, povećan je i broj onih koji su primorani da se vrate na Kosovo, kao dio sporazuma o readmisiji građana čiji su zahtevi za azil odbijeni ili koji su uhvaćeni u ilegalnom boravku.
Samo u prvom kvartalu ove godine vratila se skoro polovina svih ponovo primljenih tokom 2023. godine, prije liberalizacije. Većina njih se vraća iz zemalja Evropske unije.
Pored svrstavanja na listu zemalja u koje EU namjerava da vrati azilante po ubrzanoj proceduri, trend većeg broja zahtjeva ugrožava i sporazum o viznoj liberalizaciji.
Evropska unija ima takozvani mehanizam za suspenziju viza. Sa ovim mehanizmom, zemlji koja nije članica EU, kao što je Kosovo, može se privremeno suspendovati izuzeće od viza ako ga zloupotrebi.
Postoje četiri scenarija u kojima bi se aktivirao mehanizam za suspenziju viza – u slučaju značajnog povećanja – preko 50 odsto – iregularne migracije, u slučaju značajnog povećanja – preko 50 odsto – zahtjeva za azil sa niskom stopom prihvatanja, za oko 3-4 odsto, zatim u slučaju prekida saradnje za repatrijaciju građana koji su zbog neregularnog boravka isključeni iz EU i u slučaju povećanog rizika po bezbednost država članica EU, posebno za teška krivična djela.
EU do sada nije izrazila zabrinutost zbog povećane migracije ili zahtjeva za azil sa Kosova, niti su organizacije koje predstavljaju preduzeća sa Kosova izrazile zabrinutost da radnici masovno odlaze.
Međutim, ove godine EU razmatra mogućnost da se ovaj mehanizam pooštri kako bi se lakše vratio vizni režim za 61 državu, uključujući Kosovo i druge zemlje Zapadnog Balkana.
