Vraćanje migranata Kosovo uvršteno na listu EU "sigurnih zemalja porijekla"
Europska komisija predložila je ažuriranje liste zemalja koje smatra "sigurnima" kojim bi se na taj popis uvrstilo i Kosovo, u nastojanju da ubrza povratak migranata i otežavajući državljanima sedam zemalja traženje azila.
"Učiniti postupke obrade zahtjeva za azil bržima i učinkovitijima temeljni je cilj Pakta o migracijama i azilu koji je dogovoren prošle godine. Današnjim prijedlogom želimo unaprijediti provedbu ključnih odredbi, dajući državama članicama dodatne alate za pojednostavljenje obrade zahtjeva za azil", saopćila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju.
Na popis su uvršteni i Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis. Europski parlament i Vijeće trebaju odobriti prijedlog.
Prema novim pravilima EU, tražioci azila koji dolaze iz ovih sedam zemalja mogli bi da se suoče sa odbijanjem svojih zahtjeva, kao i potencijalnim nalozima za deportaciju.
Francuska je glavna destinacija za državljane Kosova od 2018. godine kada je ova zemlja prvi put zamijenila Njemačku kao glavno odredište.
Broj tražilaca azila iz Kosova u EU porastao je nakon ukidanja viza 1. januara 2024. Više zahteva za azil bilo je jedino tokom 2015. i 2016. godine, kada su desetine hiljada građana Kosova ilegalno emigrirale ka EU preko Mađarske.
Institut za napredne studije, GAP, izvijestio je prošle godine da gotovo 30 posto građana Kosova planira emigrirati iz zemlje.
Francuska je od 2018. godine glavno odredište za kosovske tražioce azila, zamjenivši Njemačku na toj poziciji. Brisel se već neko vrijeme nalazi pod pritiskom da suzbije ilegalnu migraciju i ubrza procese deportacije, dok rastuća zabrinutost javnosti zbog migracije podstiče jačanje ekstremne desnice u pojedinim zemljama.
Pod vođstvom država sa strožim pristupom poput Švedske, Italije, Danske i Holandije, lideri EU su u oktobru zatražili donošenje novog zakonodavstva kojim bi se ubrzale deportacije migranata, ali i od Evropske komisije zatražili da ispita “inovativne” načine za borbu protiv ilegalne migracije.
Kao odgovor na te zahtjeve, Komisija je prošlog mjeseca predstavila reformu sistema deportacija, čime je otvorila put državama članicama da uspostave centre za povratak migranata van teritorije EU. Prema podacima EU, trenutno se manje od 20 odsto osoba koje su dobile nalog za napuštanje EU zaista vrati u svoju zemlju porijekla.
Na popis su uvršteni i Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis. Europski parlament i Vijeće trebaju odobriti prijedlog.
Prema novim pravilima EU, tražioci azila koji dolaze iz ovih sedam zemalja mogli bi da se suoče sa odbijanjem svojih zahtjeva, kao i potencijalnim nalozima za deportaciju.
Samo u prvih sedam mjeseci 2024. godine državljani Kosova su podnijeli ukupno 3.950 zahtjeva za azil u EU.EU names seven countries as safe in plan to fast-track migrant returns https://t.co/JVwOFzsACj
— BBC News (World) (@BBCWorld) April 16, 2025
Francuska je glavna destinacija za državljane Kosova od 2018. godine kada je ova zemlja prvi put zamijenila Njemačku kao glavno odredište.
Broj tražilaca azila iz Kosova u EU porastao je nakon ukidanja viza 1. januara 2024. Više zahteva za azil bilo je jedino tokom 2015. i 2016. godine, kada su desetine hiljada građana Kosova ilegalno emigrirale ka EU preko Mađarske.
Institut za napredne studije, GAP, izvijestio je prošle godine da gotovo 30 posto građana Kosova planira emigrirati iz zemlje.
Francuska je od 2018. godine glavno odredište za kosovske tražioce azila, zamjenivši Njemačku na toj poziciji. Brisel se već neko vrijeme nalazi pod pritiskom da suzbije ilegalnu migraciju i ubrza procese deportacije, dok rastuća zabrinutost javnosti zbog migracije podstiče jačanje ekstremne desnice u pojedinim zemljama.
Pod vođstvom država sa strožim pristupom poput Švedske, Italije, Danske i Holandije, lideri EU su u oktobru zatražili donošenje novog zakonodavstva kojim bi se ubrzale deportacije migranata, ali i od Evropske komisije zatražili da ispita “inovativne” načine za borbu protiv ilegalne migracije.
Kao odgovor na te zahtjeve, Komisija je prošlog mjeseca predstavila reformu sistema deportacija, čime je otvorila put državama članicama da uspostave centre za povratak migranata van teritorije EU. Prema podacima EU, trenutno se manje od 20 odsto osoba koje su dobile nalog za napuštanje EU zaista vrati u svoju zemlju porijekla.
