Scenario B Konjufca: VV ne može da formira vladu bez opozicije
Predsjednik Skupštine Kosova Glauk Konjufca, koji je ujedno i potpredsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, rekao je da ne vjeruje da je formiranje nove vlade moguće bez uključivanja opozicionih partija u vladinu koaliciju.
Konjufca je rekao da je Samoopredjeljenje imao cilj da na izborima 9. februara osvoji 500.000 glasova kako bi samostalno vodi narednu vladu.
Međutim, prema njegovim riječima, izborni rezultat je pokazao da to nije moguće.
"Imali smo cilj da osiguramoo 500.000 glasova. Nismo ih postigli. Sada imamo drugi scenario. To je scenario B", izjavio je Konjufca.
Istakao je da trenutno postoje dva scenarija. Prvi, glasanje za vladu do izbora novog predsjednika, i drugi, glasanje za novu vladu na duži rok.
Mandat predsjednice Vjose Osmani ističe u aprilu naredne godine.
Na pitanje o pozivu na sastanak koji je predsjednik Samoopredjeljenja Aljbin (Albin) Kurti uputio predsjedniku Demokratske lige Kosova Ljumiru Abdidžikuu (Lumir Abdixhiku), Konjufca je rekao da je taj poziv "najnormalniji slučaj" u demokratskom društvu. Takav poziv nije upućen drugim opozicionim partijama.
Ove komentare Konjufca je dao nakon sastanka sa predstavnicima političkih partija, sedmicu dana prije održavanja konstitutivne sjednice Skupštine Kosova.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zakazala je 15. april kao datum za održavanje konstitutivne sjednice novog parlamenta, izabranog na izborima 9. februara.
Zakazivanje konstitutivne sjednice označava prvi korak ka formiranju novih institucija, nakon što je Centralna izborna komisija potvrdila rezultate izbora 27. marta.
"Ne čini mi se ozbiljno da u ovakvom trenutku sada izlaze s ovom izjavom", rekao je Arifi za Radio Slobodna Evropa, osvrćući se na izjavu Konjufce.
"Iz mog ugla gledanja, pregovori su trebali početi 10. februara sa parlamentarnim strankama, kako bi se vidjelo na kojim tačkama se slažu u programskom smislu. Međutim, Samoopredjeljenje je uradilo suprotno", rekao je on.
On vjeruje da je potrebno "veće albansko koaliciono partnerstvo", kako bi se stvorio "dobar momentum za suočavanje sa velikim geopolitičkim promjenama koje se dešavaju, kao i reformama koje su važne za dobrobit građana".
Ismailji je rekao da u ovoj fazi prvo pripada stranci koja je osvojila najviše glasova da pokuša da funkcionalizuje nove institucije. Ako to ne uspije, tada, prema njegovim rečima, Bedri Hamza može da osigura potrebne glasove.
"Imamo vrlo jasan stav i veliko povjerenje, sa kandidatom kao što je [Bedri Hamza] koji može da stvori većinu, ako prva stranka bude nesposobna da formira vladu", izjavio je Ismailji.
U međuvremenu, potpredsjednica Demokratske lige Kosova (LDK) Doarsa Kica-Dželjilji (Xhelili) izjavila je da postoji veliki jaz sa Samoopredjeljenjem, ne samo zbog političkih razlika, već i zbog načina na koji je Kurti vladao zemljom u posljednje četiri godine.
Na pitanje da li će LDK prihvatiti poziv za sastanak sa Kurtijem, Kica-Dželjilji je rekla da odluku o tome donosi predsjednik stranke Abdidžiku.
Na sastanku su bili prisutni i Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu) iz Samoopredjeljenja, Muharrem Nitaj iz Saveza za budućnost Kosova, i neki predstavnici manjinskih partija.
Zatim, prva stranka predlaže kandidata za predsjednika Skupštine, a tokom sjednice se biraju i potpredsjednici.
Sjednica se završava izborom predsjednika i potpredsjednika, prema Poslovniku Skupštine.
Nakon konstituisanja Skupštine, predsjednica Vjosa Osmani treba da zaduži prvu stranku na izborima za formiranje nove vlade, u ovom slučaju Samoopredjeljenje.
U Ustavu se navodi da mandatari zatim imaju 15 dana da predstave sastav novog izvršnog tijela pred Skupštinom i da zatraže 61 glas za njegovo usvajanje.
Prema rezultatima, u novom parlamentu Pokret Samoopredjeljenje će imati 48 poslanika, Demokratska partija Kosova 24, Demokratska liga Kosova 20, Srpska lista devet i koalicija Savez za budućnost Kosova sa Socijaldemokratskom inicijativom osam mandata.
Ukoliko prva stranka ne uspije da objezbedi podršku najmanje 61 poslanika, predsjednica Osmani ima rok od deset dana da imenuje drugog mandatara.
Ona poziva stranke na konsultacije, a na njenom je nahođenju koga će zadužiti za formiranje izvršne vlasti.
Drugi mandatari takođe imaju 15 dana da predstave sastav vladinog kabineta Skupštini.
Međutim, ako vlada ne bude formirana ni nakon drugog pokušaja, tada predsjednica Osmani, prema članu 95 Ustava, mora da raspisuje nove izbore koji moraju biti održani najkasnije za 40 dana.
Pokret Samoopredjeljenje, koji je završio na prvom mjestu na izborima 9. februara, ranije je izjavio da planira da novu vladu, na čelu sa Kurtijem, izabere tokom konstitutivne sjednice.
Međutim, do sada je premijer u ostavci i ujedno lider Samoopredjeljenja, Kurti, zvanično obavijestio da je imao sastanke sa političkim partijama manjina.
Ove sastanke Kurti je održao u pokušaju da osigura potrebne glasove za formiranje nove vlade. Nakon sastanaka sa predstavnicima manjina, optužio je Srbiju da pokušava da "sabotira formiranje novih institucija".
Što se tiče najvećih stranaka, do sada je Kurti zvanično poslao poziv za sastanak samo Ljumiru Abdidžikuu.
Međutim, prema njegovim riječima, izborni rezultat je pokazao da to nije moguće.
"Imali smo cilj da osiguramoo 500.000 glasova. Nismo ih postigli. Sada imamo drugi scenario. To je scenario B", izjavio je Konjufca.
Istakao je da trenutno postoje dva scenarija. Prvi, glasanje za vladu do izbora novog predsjednika, i drugi, glasanje za novu vladu na duži rok.
Mandat predsjednice Vjose Osmani ističe u aprilu naredne godine.
Na pitanje o pozivu na sastanak koji je predsjednik Samoopredjeljenja Aljbin (Albin) Kurti uputio predsjedniku Demokratske lige Kosova Ljumiru Abdidžikuu (Lumir Abdixhiku), Konjufca je rekao da je taj poziv "najnormalniji slučaj" u demokratskom društvu. Takav poziv nije upućen drugim opozicionim partijama.
Ove komentare Konjufca je dao nakon sastanka sa predstavnicima političkih partija, sedmicu dana prije održavanja konstitutivne sjednice Skupštine Kosova.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zakazala je 15. april kao datum za održavanje konstitutivne sjednice novog parlamenta, izabranog na izborima 9. februara.
Zakazivanje konstitutivne sjednice označava prvi korak ka formiranju novih institucija, nakon što je Centralna izborna komisija potvrdila rezultate izbora 27. marta.
Samoopredjeljenje je 'zakasnilo'
Politolog Dritëro Arifi smatra da je Partija Samoopredjeljenje "izgubila vrijeme", jer je trebalo odmah nakon izbora da započne pregovore sa drugim parlamentarnim strankama o formiranju nove vlade."Ne čini mi se ozbiljno da u ovakvom trenutku sada izlaze s ovom izjavom", rekao je Arifi za Radio Slobodna Evropa, osvrćući se na izjavu Konjufce.
"Iz mog ugla gledanja, pregovori su trebali početi 10. februara sa parlamentarnim strankama, kako bi se vidjelo na kojim tačkama se slažu u programskom smislu. Međutim, Samoopredjeljenje je uradilo suprotno", rekao je on.
On vjeruje da je potrebno "veće albansko koaliciono partnerstvo", kako bi se stvorio "dobar momentum za suočavanje sa velikim geopolitičkim promjenama koje se dešavaju, kao i reformama koje su važne za dobrobit građana".
PDK i LDK ne daju jasan stav
Potpredsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) Uran Ismailji (Ismaili) nije dao jasan odgovor na pitanje da li bi prihvatili poziv za sastanak u slučaju da on dođe od Samoopredjeljenja.Ismailji je rekao da u ovoj fazi prvo pripada stranci koja je osvojila najviše glasova da pokuša da funkcionalizuje nove institucije. Ako to ne uspije, tada, prema njegovim rečima, Bedri Hamza može da osigura potrebne glasove.
"Imamo vrlo jasan stav i veliko povjerenje, sa kandidatom kao što je [Bedri Hamza] koji može da stvori većinu, ako prva stranka bude nesposobna da formira vladu", izjavio je Ismailji.
U međuvremenu, potpredsjednica Demokratske lige Kosova (LDK) Doarsa Kica-Dželjilji (Xhelili) izjavila je da postoji veliki jaz sa Samoopredjeljenjem, ne samo zbog političkih razlika, već i zbog načina na koji je Kurti vladao zemljom u posljednje četiri godine.
Na pitanje da li će LDK prihvatiti poziv za sastanak sa Kurtijem, Kica-Dželjilji je rekla da odluku o tome donosi predsjednik stranke Abdidžiku.
Na sastanku su bili prisutni i Aljbuljena Hadžiu (Albulena Haxhiu) iz Samoopredjeljenja, Muharrem Nitaj iz Saveza za budućnost Kosova, i neki predstavnici manjinskih partija.
Šta se očekuje 15. aprila?
Izabrani poslanici će se, 15. aprila, pojaviti u Skupštini. Konstitutivnu sjednicu vodi najstariji poslanik, uz pomoć najmlađeg poslanika. Izabrani poslanici polažu zakletvu.Zatim, prva stranka predlaže kandidata za predsjednika Skupštine, a tokom sjednice se biraju i potpredsjednici.
Sjednica se završava izborom predsjednika i potpredsjednika, prema Poslovniku Skupštine.
Nakon konstituisanja Skupštine, predsjednica Vjosa Osmani treba da zaduži prvu stranku na izborima za formiranje nove vlade, u ovom slučaju Samoopredjeljenje.
U Ustavu se navodi da mandatari zatim imaju 15 dana da predstave sastav novog izvršnog tijela pred Skupštinom i da zatraže 61 glas za njegovo usvajanje.
Prema rezultatima, u novom parlamentu Pokret Samoopredjeljenje će imati 48 poslanika, Demokratska partija Kosova 24, Demokratska liga Kosova 20, Srpska lista devet i koalicija Savez za budućnost Kosova sa Socijaldemokratskom inicijativom osam mandata.
Ukoliko prva stranka ne uspije da objezbedi podršku najmanje 61 poslanika, predsjednica Osmani ima rok od deset dana da imenuje drugog mandatara.
Ona poziva stranke na konsultacije, a na njenom je nahođenju koga će zadužiti za formiranje izvršne vlasti.
Drugi mandatari takođe imaju 15 dana da predstave sastav vladinog kabineta Skupštini.
Međutim, ako vlada ne bude formirana ni nakon drugog pokušaja, tada predsjednica Osmani, prema članu 95 Ustava, mora da raspisuje nove izbore koji moraju biti održani najkasnije za 40 dana.
Pokret Samoopredjeljenje, koji je završio na prvom mjestu na izborima 9. februara, ranije je izjavio da planira da novu vladu, na čelu sa Kurtijem, izabere tokom konstitutivne sjednice.
Međutim, do sada je premijer u ostavci i ujedno lider Samoopredjeljenja, Kurti, zvanično obavijestio da je imao sastanke sa političkim partijama manjina.
Ove sastanke Kurti je održao u pokušaju da osigura potrebne glasove za formiranje nove vlade. Nakon sastanaka sa predstavnicima manjina, optužio je Srbiju da pokušava da "sabotira formiranje novih institucija".
Što se tiče najvećih stranaka, do sada je Kurti zvanično poslao poziv za sastanak samo Ljumiru Abdidžikuu.
