Predsjednica Kosova

Rusija i Srbija aktivno su promovisale dezinformacije i podjeljene narative kako bi podrile povjerenje u demokratske procese na Kosovu, izjavila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani, prenosi Kosova press.

Osmani je to kazala prilikom objavljivanja izvještaja o govoru mržnje i dezinformacijama tokom kampanje za parlamentarne izbore 9. februara na Kosovu, koji su predstavili Kancelarija Evropske unije na Kosovu i Balkanska istraživačka mreža (BIRN) Kosova.

Kako je izjavila, dezinformacije nisu samo izazov, već i stvarna pretnja stabilnosti, integritetu države i demokratiji. Ona je dodala da u kontekstu državne bezbjednosti neproveravanje činjenica nije samo etički ili profesionalni problem medija, već postaje ozbiljna prijetnja državi.

„Istina je najjače oružje demokratije. Uvijek je bila i ostaje to i danas. Zato, kada se napada istina, napada se sama sloboda, same demokratske vrednosti na kojima je naša država izgrađena uz mnogo truda i žrtve... U eri u kojoj živimo, lažne vijesti mogu se širiti brže od istine. Zbog toga, ovo nije samo izazov, već i stvarna prijetnja za našu stabilnost, integritet države, demokratiju, ali prije svega za nacionalnu bezbjednost... Građansko novinarstvo, podstaknuto nevjerovatnim tehnološkim razvojem, uključujući i vještačku inteligenciju, učinilo je proveru činjenica težim i izazovnijim nego ikada prije... Strani akteri, posebno Rusija i Srbija, kako je poznato, aktivno su promovisali dezinformacije i podjeljene narative kako bi podrili povjerenje u demokratske procese na Kosovu. Mediji podržani od strane Rusije odigrali su ulogu u širenju dezinformacija o izbornom integritetu Kosova i podsticanju tenzija u našem regionu“, rekla je Osmani.

Orav: Dezinformacije širile spoljne sile

Povodom Međunarodnog dana provere činjenica, šef Kancelarije EU na Kosovu Aivo Orav je izjavio da su dezinformacije mnogo više od običnog obmanjujućeg sadržaja. On je naglasio da dezinformacije manipulišu javnim mnjenjem, podstiču podjele i potkopavaju povjerenje u institucije.

„Dezinformacije su mnogo više od običnog obmanjujućeg sadržaja. One predstavljaju direktnu prijetnju samoj suštini demokratije. Manipulišu javnim mnjenjem, podstiču podjele i podrivaju povjerenje u institucije. Ono što je takođe ključno za svaki izborni proces jeste integritet informacija i pristup birača tačnim, pouzdanim i autentičnim informacijama“, rekao je Orav.

On je istakao da izvještaj otkriva kako su dezinformativni narativi širili ne samo lokalni politički akteri, već i spoljne sile, sa ciljem da destabilizuju povjerenje javnosti u izborni proces na Kosovu.

„Izvještaj otkriva da su dezinformativni narativi šireni ne samo od strane lokalnih političkih aktera, već i od spoljnih snaga, sa ciljem destabilizacije povjerenja javnosti u izborni proces na Kosovu. Širenje govora mržnje i jezika dehumanizacije bilo je alarmantno, pri čemu su određene grupe i pojedinci bili nesrazmerno meta napada, posebno žene na uticajnim pozicijama“, naglasio je Orav.

On je dodao da Evropska unija ostaje duboko posvećena podršci slobodi medija, novinarstvu zasnovanom na činjenicama i naporima u borbi protiv dezinformacija.

Gashi: Kampanja mržnje, ulogu imala i Srbija

Glavne nalaze izvještaja o govoru mržnje i dezinformacijama tokom kampanje za izbore 9. februara, predstavio je Kreshnik Gashi iz BIRN-a Kosova. On je takođe istakao da su izbori na Kosovu obilježeni govorom mržnje i dezinformacijama iz Kremlja i Srbije.

Gashi je rekao da je bilo govora mržnje i dehumanizacije protiv političkih protivnika unutar zemlje. Prema ovom izvještaju, izbori 9. februara karakterisani su visokim korišćenjem društvenih mreža za širenje govora mržnje i dezinformativnih narativa.

„Vrlo je jasno da je tokom posljednjih izbora na Kosovu vođena dezinformativna kampanja sa sadržajem govora mržnje, koju je inicirao i stvorio Kremlj, odnosno ruska vlada. Imali smo dehumanizujuću kampanju i kampanju mržnje, čiji su izvori bili ljudi koji imaju ulogu u vladi Srbije ili u srpskoj državi. Društvene mreže su identifikovane kao ozbiljan problem, jer su omogućile multiplikaciju dezinformativnih narativa i govora mržnje, ali i njihovo kreiranje u zavisnosti od korišćenih tehnika. Ili je političar bio izvor govora mržnje, ili su to bile društvene mreže koje su ga razvijale. Ono što je problematično, a što je identifikovano i u izvještaju, jeste činjenica da su državne institucije ili regulatorni mehanizmi za medije u našoj zemlji zakazali u regulisanju ovog fenomena“, rekao je Gashi.

Prema izvještaju, povećana upotreba vještačke inteligencije u dezinformacijama, prisustvo kineskog uticaja u sponzorisanim člancima i nizak nivo transparentnosti finansiranja kampanje – to su neke od karakteristika parlamentarnih izbora.

Izvor: Kosovo Online/Kosovapress