Zakonodavno tijelo Kako se konstituiše Skupština Kosova?
Poslije sertifikacije parlamentarnih izbora 9. februara, predsjednica Vjosa Osmani će imati mogućnost da u roku od trideset dana sazove konstitutivnu sjednicu Skupštine Kosova. Međutim, ovaj deveti saziv skupštine se ne smatra konstituisanim dok se ne izaberu i tijela Skupštine, uključujući predsjednika, potpredsjednike i predsjedništvo. Prema mišljenju pravnih stručnjaka, ovaj proces može biti odložen, uprkos pozivu za sjednicu na kojoj bi novi poslanici mogli da polože zakletvu. Razlog za to je politička kompozicija i brojevi u Skupštini. Isti stručnjaci tvrde da ne očekuju da će Pokret Samopredjeljenje, kao pobjednička stranka, nominovati predsjednika Skupštine bez prethodnog obezbjeđivanja koalicije za formiranje vlade.
Istraživač u Institutu za demokratske studije na Kosovu (KDI), Eugen Cakolli, kaže za KosovaPress da očekuje da će rezultati izbora od 9. februara biti potvrđeni sljedeće nedjelje, nakon što se završe žalbe pred Vrhovnim sudom.
Pokret Samopredjeljenje je u petak podneo žalbu Vrhovnom sudu u vezi sa glasanjem poštom LDK-a, tražeći da se ta glasanja ponište i ponovo sprovede proces glasanja. Ovu žalbu je nedavno odbio Izborni panel za žalbe i pritužbe (PZAP). Sud je prihvatio još jednu žalbu Koalicije PDAK-LPB, protiv odluke PZAP A.nr.639/2025, kao i drugu žalbu kandidata za poslanika iz PDK-a, Petrita Hajdaria.
Sertifikacija izbora, prema Cakolliju, predstavlja formalni korak nakon kojeg počinju da teku rokovi za konstituisanje Skupštine i formiranje vlade.
„Negdje sredinom ili krajem sljedeće nedjelje biće optimalni rok za završetak svih pravnih procedura u vezi sa odlukama IPŽP-a i Vrhovnog suda. Tako će biti otvoren put CIK-u da sertifikuje rezultate. Ovaj korak je formalni početak, nakon kojeg počinju da teku određeni rokovi. Konkretno, od dana sertifikacije rezultata, predsjednica mora da sazove konstitutivnu sednicu, koja mora biti održana u roku od trideset dana od sertifikacije rezultata. Očekujem da predsjednica zemlje to učini što prije, jer nema razloga za odlaganje sazivanja konstitutivne sjednice. Na osnovu dosadašnje prakse, predsjednici zemlje su odlučivali da konstitutivna sjednica bude održana najkasnije dvije nedjelje nakon sertifikacije rezultata“, kaže Cakolli.
Međutim, prema riječima univerzitetskog profesora i bivšeg člana Ustavnog suda, Kadrija Kryezijua, deveta legislativa se ne može smatrati konstituisanom dok ne budu izabrani predsjednik Skupštine i predsjedništvo, uprkos polaganju zakletve od strane poslanika.
„Skupština se smatra konstituisanom kada se formiraju njena tijela, predsjednik sa predsjedništvom i potpredsjednicima. Predsjednik pripada pobjedničkoj stranci, zatim potpredsjednik drugoj stranci, potpredsjednik trećoj i tako dalje… U trenutku kada se formiraju tijela i predsjedništvo, tada se smatra da je Parlament konstituisan“, kaže on.
Prema presudi Ustavnog suda iz 2014. godine, pravo da predloži kandidata za predsjednika Skupštine pripada samo pobjedničkoj stranci na izborima.
Zbog toga, istraživač u KDI-u, Eugen Cakolli, kaže da, ako se ne postigne koalicija za formiranje vlade, postoji rizik od političke krize koja bi mogla odložiti konstituisanje Skupštine, a time i formiranje vlade u ustavnim rokovima.
„Bez konstituisanja Skupštine ne počinje da teče nijedan rok za izdavanje mandata za kandidata za premijera, jer predsjednica može da da mandat samo nakon što se Skupština konstituiše. Ako to ne bude učinjeno, automatski se odlaže pitanje mandatarstva za formiranje vlade. U našem slučaju postoji rok od 15 dana da se u Skupštinu donese sastav vladinog kabineta… Zbog političke kompozicije i broja poslanika u Skupštini, što se tiče mandata, očekujem da će biti kašnjenja u vezi sa konstituisanjem Skupštine. To je uvijek ukoliko ne dođe do dogovora o koaliciji između prve stranke i drugih stranaka, ili ako nema dogovora sa pojedinačnim poslanicima da glasaju za vladu. Ne očekujem da će LVV nominovati predsjednika Skupštine bez da imaju sigurnu koaliciju za formiranje vlade. Izbor predsjednika Skupštine podrazumijeva početak zakonskih rokova, a to ne bi bilo u interesu prve stranke, ukoliko nisu obezbjedili potrebnu većinu“, zaključuje Cakolli.
Prema konačnim rezultatima izbora 9. februara, Pokret Samopredjeljenje je pobjedio sa 42,30% osvojenih glasova, dok je Partija demokratskog akcije Kosova (PDK) osvojila 20,95%, Demokratski savez Kosova (LDK) 18,27%, a koalicija AAK-Nisma 7,06%. Na osnovu ovih rezultata, Pokret Samopredjeljenje će imati 48 poslanika, PDK 24, LDK 20, AAK-Nisma 8, dok će zajednice drugih naroda imati 20 poslanika.
Izvor: Koha/Kossev
Pokret Samopredjeljenje je u petak podneo žalbu Vrhovnom sudu u vezi sa glasanjem poštom LDK-a, tražeći da se ta glasanja ponište i ponovo sprovede proces glasanja. Ovu žalbu je nedavno odbio Izborni panel za žalbe i pritužbe (PZAP). Sud je prihvatio još jednu žalbu Koalicije PDAK-LPB, protiv odluke PZAP A.nr.639/2025, kao i drugu žalbu kandidata za poslanika iz PDK-a, Petrita Hajdaria.
Sertifikacija izbora, prema Cakolliju, predstavlja formalni korak nakon kojeg počinju da teku rokovi za konstituisanje Skupštine i formiranje vlade.
„Negdje sredinom ili krajem sljedeće nedjelje biće optimalni rok za završetak svih pravnih procedura u vezi sa odlukama IPŽP-a i Vrhovnog suda. Tako će biti otvoren put CIK-u da sertifikuje rezultate. Ovaj korak je formalni početak, nakon kojeg počinju da teku određeni rokovi. Konkretno, od dana sertifikacije rezultata, predsjednica mora da sazove konstitutivnu sednicu, koja mora biti održana u roku od trideset dana od sertifikacije rezultata. Očekujem da predsjednica zemlje to učini što prije, jer nema razloga za odlaganje sazivanja konstitutivne sjednice. Na osnovu dosadašnje prakse, predsjednici zemlje su odlučivali da konstitutivna sjednica bude održana najkasnije dvije nedjelje nakon sertifikacije rezultata“, kaže Cakolli.
Međutim, prema riječima univerzitetskog profesora i bivšeg člana Ustavnog suda, Kadrija Kryezijua, deveta legislativa se ne može smatrati konstituisanom dok ne budu izabrani predsjednik Skupštine i predsjedništvo, uprkos polaganju zakletve od strane poslanika.
„Skupština se smatra konstituisanom kada se formiraju njena tijela, predsjednik sa predsjedništvom i potpredsjednicima. Predsjednik pripada pobjedničkoj stranci, zatim potpredsjednik drugoj stranci, potpredsjednik trećoj i tako dalje… U trenutku kada se formiraju tijela i predsjedništvo, tada se smatra da je Parlament konstituisan“, kaže on.
Prema presudi Ustavnog suda iz 2014. godine, pravo da predloži kandidata za predsjednika Skupštine pripada samo pobjedničkoj stranci na izborima.
Zbog toga, istraživač u KDI-u, Eugen Cakolli, kaže da, ako se ne postigne koalicija za formiranje vlade, postoji rizik od političke krize koja bi mogla odložiti konstituisanje Skupštine, a time i formiranje vlade u ustavnim rokovima.
„Bez konstituisanja Skupštine ne počinje da teče nijedan rok za izdavanje mandata za kandidata za premijera, jer predsjednica može da da mandat samo nakon što se Skupština konstituiše. Ako to ne bude učinjeno, automatski se odlaže pitanje mandatarstva za formiranje vlade. U našem slučaju postoji rok od 15 dana da se u Skupštinu donese sastav vladinog kabineta… Zbog političke kompozicije i broja poslanika u Skupštini, što se tiče mandata, očekujem da će biti kašnjenja u vezi sa konstituisanjem Skupštine. To je uvijek ukoliko ne dođe do dogovora o koaliciji između prve stranke i drugih stranaka, ili ako nema dogovora sa pojedinačnim poslanicima da glasaju za vladu. Ne očekujem da će LVV nominovati predsjednika Skupštine bez da imaju sigurnu koaliciju za formiranje vlade. Izbor predsjednika Skupštine podrazumijeva početak zakonskih rokova, a to ne bi bilo u interesu prve stranke, ukoliko nisu obezbjedili potrebnu većinu“, zaključuje Cakolli.
Prema konačnim rezultatima izbora 9. februara, Pokret Samopredjeljenje je pobjedio sa 42,30% osvojenih glasova, dok je Partija demokratskog akcije Kosova (PDK) osvojila 20,95%, Demokratski savez Kosova (LDK) 18,27%, a koalicija AAK-Nisma 7,06%. Na osnovu ovih rezultata, Pokret Samopredjeljenje će imati 48 poslanika, PDK 24, LDK 20, AAK-Nisma 8, dok će zajednice drugih naroda imati 20 poslanika.
Izvor: Koha/Kossev
