Naoružavanje, kriza... Kosovo između "političkih prepirki" i bezbednosnih rizika
Dok se Evropa ponovo naoružava, NATO je u krizi, a savezi pod pritiskom, bezbjednost na Kosovu je dovedena u pitanje. Vlasti garantuju stabilnost, ali stručnjaci upozoravaju na njenu ranjivost i pozivaju kosovske lidere da budu prisutniji za stolovima na kojima se raspravlja o sudbini bezbjednosti.
Ministar odbrane Ejup Maqedonci tvrdi da su odbrambeni i bezbjednosni kapaciteti značajno poboljšani posljednjih godina i da Kosovo ima flotu dronova Bayraktar, kao i druge bespilotne letjelice, ali da mnoge informacije još nisu otkrivene javnosti, piše RSE.
Maqedonci naglašava da su ulaganja u ljudstvo, opremu i doktrinu odigrala ključnu ulogu u unapređenju Kosovskih bezbjednosnih snaga, čineći ih sposobnijim da ispunjavaju svoje odbrambene zadatke i prilagođavaju se novim bezbjednosnim izazovima.
Međutim, zbog osjetljivosti informacija, Maqedonci je kazao da je ograničen u detaljima koje javno iznosi i pominje samo neke od sistema koje Kosovo posjeduje.
„Imamo flotu dronova Bayraktar. Pored njih, nabavili smo i druge sisteme bespilotnih letjelica – koji nisu objavljeni – i nastavljamo sa nabavkom, kako bismo zadovoljili ne samo operativne potrebe KBS-a, već i da bismo imali dovoljno kapaciteta za bilo kakvu promenu situacije“, kaže Maqedonci za Radio Slobodna Evropa.
Kosovo se, od kraja rata 1999. godine, uglavnom oslanjalo na mirovne snage Nato-a, Kfor.
Tranzicija KBS-a u vojsku
U 2018. godini, njene bezbjednosne snage su započele desetogodišnji proces transformacije u punopravnu vojsku.
Ministar Maqedonci kaže da se ove godine očekuje početak treće i posljednje faze tranzicije i ističe da je već postignuto nekoliko ciljeva planiranih za 2028. godinu.
Ovdje pominje dovoljnu količinu municije, kao i pomake u regrutovanju kadrova.
„Sada smo premašili broj od 4.000 vojnika. Vjerujem da je preko 4.300 ili 4.400 dovoljno u ovoj fazi. U tom pogledu, mi smo ispred plana – što znači da smo postigli ciljeve ranije nego što je predviđeno. Vjerujem da ćemo do sljedeće godine imati 5.000 vojnika“, kaže Maqedonci.
Očekuje se da će do kraja transformacije Kosovske bezbjednosne snage imati više od 7.500 pripadnika - od toga 5.000 aktivnih i ostalih u rezervi.
Od početka tranzicije, proces je imao podršku Sjedinjenih Država, ali ne i Nato-a, koji je insistirao da KBS treba da se pridržava svojih prvobitnih zadataka, kao što su reagovanje na krize ili civilna zaštita.
Ovaj stav je ove nedjelje ponovio generalni sekretar Natoa Mark Rutte tokom posjete Kosovu.
„KBS mora da ima sve što je potrebno da bi bio efikasan u obavljanju svoje humanitarne uloge ovdje na Kosovu. Ovo je mandat koji Nato ima da pomogne KBS – da se razvija i bude humanitarna snaga u ovoj zemlji, kada se pojave humanitarna pitanja. Ovo je mandat i mi radimo na tome svaki dan“, rekao je Rutte.
U odgovoru, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je rekla da nepriznavanje Kosova od strane četiri zemlje Nato-a otežava unapređenje odnosa KBS-a i alijanse, ali je naglasila da KBS, u skladu sa zakonima na snazi, ima pun mandat da štiti suverenitet i teritorijalni integritet Kosova.
„Pored toga, pronašli smo i druge načine da unapredimo ulogu KBS-a i njihov doprinos miru i bezbjednosti u drugim zemljama, kroz sporazume o saradnji koje imamo sa pojedinačnim državama članicama Nato-a“, rekla je Osmani.
Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su članice Nato; Srbija i Bosna i Hercegovina su dio Natoovog programa Partnerstvo za mir, dok Kosovo ostaje van ovog okvira, zbog nepriznavanja od strane četiri države članice: Grčke, Rumunije, Slovačke i Španije.
Kao rezultat toga, prinuđena je da se oslanja na bilateralne sporazume, posebno sa saveznicima kao što su SAD i Turska.
Kosovo smatra Srbiju pretnjom. Da ne bi došlo do nesporazuma i eskalacije tenzija, Katarina Đokić, sa Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, kaže da Kosovo i Srbija, pored unapređenja komunikacije, moraju povećati i transparentnost o vojnim sposobnostima koje posjeduju.
„Bilo bi lijepo da postoji posrednik voljan da se angažuje. Kfor je u dobroj poziciji – nije u svom mandatu, ali je prisutan. Zatim, Evropska unija posreduje u dijalogu između Kosova i Srbije – iako je u zastoju, ostaje uključena. Dakle, ima prostora za kreativnost kada je u pitanju diplomatija“, kaže Đokić za program Ekspoze RSE.
Za neke stručnjake za bezbjednost, vjerovatnoća konvencionalnog vojnog napada na suverenitet i teritorijalni integritet Kosova je mala, uglavnom zbog prisustva Kfora.
Ali sa tekućim ratom u Ukrajini, nestabilnošću na Bliskom istoku i promenom globalnog bezbjednosnog pejzaža, oni kažu da Kosovo mora hitno da poveća napore da transformiše KBS u potpuno operativnu vojsku što je prije moguće.
Adrian Shtuni, iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma, kaže da ovo više nije samo političko pitanje, već „hitna potreba“.
„U ovom trenutku Evropa se naoružava kao nikada od kraja Hladnog rata. To se ne radi iz želje, već iz nužde, zbog pretnji koje dolaze sa Istoka, konkretno iz Rusije. A Balkan je u Evropi, tačnije na jugoistoku – tako bliže mjestu odakle pretnje dolaze“, kaže Štuni za Ekpozeu.
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa navodno razmatra prepozicioniranje svojih trupa u Evropi. Istovremeno, to takođe povećava pritisak na evropske saveznike da povećaju vojnu potrošnju i preuzmu veću odgovornost za svoju odbranu.
Shtuni kaže da se ovaj poziv odnosi i na Kosovo.
„Mnogo toga treba da se uradi u vezi sa transformacijom KBS-a u vojsku. Nalazimo se u vremenu tranzicije, veoma teškom, sa mnogo izazova, koje zahteva povećanje odbrambenih kapaciteta čak i od zemalja koje imaju vojne strukture decenijama ili stotinama godina, zamislite šta bi Kosovu moglo biti potrebno“, kaže Shtuni.
Povećan budžet za odbranu
Budžet koji je dodjeljen Ministarstvu odbrane Kosova povećan je sa 67,3 miliona eura u 2021. na 207,8 miliona eura ove godine. Ministar odbrane kaže da je, u svijetlu nedavnih geopolitičkih promjena, za odbranu u naredne četiri godine predviđen budžet od preko milijardu eura.
Ali, Shtuni dodaje da, suočeno sa izolacionističkom američkom politikom, Kosovo takođe mora da diversifikuje svoja bezbjednosna partnerstva.
On pominje plan Evropske unije da potroši 800 milijardi eura na odbranu i kaže da Kosovo mora da bude strateški pozicionirano da ima koristi od ovih sredstava i da bude prisutno za stolovima gdje se govori o sudbini bezbjednosti.
Ekspert za bezbjednost izražava ogorčenje činjenicom da više od mjesec dana nakon izbora Kosovo i dalje ostaje zaglibljeno u debatama o glasovima.
RSE je pitao i State department SAD i Ministarstvo odbrane kako će Trumpova administracija nastaviti da podržava transformaciju KBS-a u vojsku, ali nije dobio odgovor ni od jedne institucije.
Vlada Kosova je u sredu, 12. marta, načelno odobrila zaključivanje sporazuma sa SAD o produbljivanju saradnje u oblasti odbrane.
Za ministra Maqedoncija, to znači da će SAD pomoći Kosovu da izgradi strateške vojne kapacitete.
Sa ove lokacije Kosovo dobija i protivvazdušne sisteme Javelin – poznate po svojoj sposobnosti da napreduju protiv oklopnih vozila.
Maqedonci kaže da je njihova isplata trenutno u toku, ali ne precizira kada će stići na Kosovo. Kosovo je podnelo zahtjev za kupovinu preko 200 ovakvih protivavionskih topova 2024. godine.
Iste godine Kosovo je sklopilo i sporazum sa Turskom za izgradnju prve fabrike municije raznih kalibara.
Sa tim u vezi, Maqedonci je krajem prošle godine za RSE rekao da je Kosovo za četiri godine potrošilo preko 269 miliona eura na kupovinu oružja.
Izvor: Kosovo Online/RSE
Maqedonci naglašava da su ulaganja u ljudstvo, opremu i doktrinu odigrala ključnu ulogu u unapređenju Kosovskih bezbjednosnih snaga, čineći ih sposobnijim da ispunjavaju svoje odbrambene zadatke i prilagođavaju se novim bezbjednosnim izazovima.
Međutim, zbog osjetljivosti informacija, Maqedonci je kazao da je ograničen u detaljima koje javno iznosi i pominje samo neke od sistema koje Kosovo posjeduje.
„Imamo flotu dronova Bayraktar. Pored njih, nabavili smo i druge sisteme bespilotnih letjelica – koji nisu objavljeni – i nastavljamo sa nabavkom, kako bismo zadovoljili ne samo operativne potrebe KBS-a, već i da bismo imali dovoljno kapaciteta za bilo kakvu promenu situacije“, kaže Maqedonci za Radio Slobodna Evropa.
Kosovo se, od kraja rata 1999. godine, uglavnom oslanjalo na mirovne snage Nato-a, Kfor.
Tranzicija KBS-a u vojsku
U 2018. godini, njene bezbjednosne snage su započele desetogodišnji proces transformacije u punopravnu vojsku.
Ministar Maqedonci kaže da se ove godine očekuje početak treće i posljednje faze tranzicije i ističe da je već postignuto nekoliko ciljeva planiranih za 2028. godinu.
Ovdje pominje dovoljnu količinu municije, kao i pomake u regrutovanju kadrova.
„Sada smo premašili broj od 4.000 vojnika. Vjerujem da je preko 4.300 ili 4.400 dovoljno u ovoj fazi. U tom pogledu, mi smo ispred plana – što znači da smo postigli ciljeve ranije nego što je predviđeno. Vjerujem da ćemo do sljedeće godine imati 5.000 vojnika“, kaže Maqedonci.
Očekuje se da će do kraja transformacije Kosovske bezbjednosne snage imati više od 7.500 pripadnika - od toga 5.000 aktivnih i ostalih u rezervi.
Od početka tranzicije, proces je imao podršku Sjedinjenih Država, ali ne i Nato-a, koji je insistirao da KBS treba da se pridržava svojih prvobitnih zadataka, kao što su reagovanje na krize ili civilna zaštita.
Ovaj stav je ove nedjelje ponovio generalni sekretar Natoa Mark Rutte tokom posjete Kosovu.
„KBS mora da ima sve što je potrebno da bi bio efikasan u obavljanju svoje humanitarne uloge ovdje na Kosovu. Ovo je mandat koji Nato ima da pomogne KBS – da se razvija i bude humanitarna snaga u ovoj zemlji, kada se pojave humanitarna pitanja. Ovo je mandat i mi radimo na tome svaki dan“, rekao je Rutte.
U odgovoru, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je rekla da nepriznavanje Kosova od strane četiri zemlje Nato-a otežava unapređenje odnosa KBS-a i alijanse, ali je naglasila da KBS, u skladu sa zakonima na snazi, ima pun mandat da štiti suverenitet i teritorijalni integritet Kosova.
„Pored toga, pronašli smo i druge načine da unapredimo ulogu KBS-a i njihov doprinos miru i bezbjednosti u drugim zemljama, kroz sporazume o saradnji koje imamo sa pojedinačnim državama članicama Nato-a“, rekla je Osmani.
Od šest zemalja Zapadnog Balkana, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su članice Nato; Srbija i Bosna i Hercegovina su dio Natoovog programa Partnerstvo za mir, dok Kosovo ostaje van ovog okvira, zbog nepriznavanja od strane četiri države članice: Grčke, Rumunije, Slovačke i Španije.
Kao rezultat toga, prinuđena je da se oslanja na bilateralne sporazume, posebno sa saveznicima kao što su SAD i Turska.
Kosovo smatra Srbiju pretnjom. Da ne bi došlo do nesporazuma i eskalacije tenzija, Katarina Đokić, sa Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, kaže da Kosovo i Srbija, pored unapređenja komunikacije, moraju povećati i transparentnost o vojnim sposobnostima koje posjeduju.
„Bilo bi lijepo da postoji posrednik voljan da se angažuje. Kfor je u dobroj poziciji – nije u svom mandatu, ali je prisutan. Zatim, Evropska unija posreduje u dijalogu između Kosova i Srbije – iako je u zastoju, ostaje uključena. Dakle, ima prostora za kreativnost kada je u pitanju diplomatija“, kaže Đokić za program Ekspoze RSE.
Za neke stručnjake za bezbjednost, vjerovatnoća konvencionalnog vojnog napada na suverenitet i teritorijalni integritet Kosova je mala, uglavnom zbog prisustva Kfora.
Ali sa tekućim ratom u Ukrajini, nestabilnošću na Bliskom istoku i promenom globalnog bezbjednosnog pejzaža, oni kažu da Kosovo mora hitno da poveća napore da transformiše KBS u potpuno operativnu vojsku što je prije moguće.
Adrian Shtuni, iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma, kaže da ovo više nije samo političko pitanje, već „hitna potreba“.
„U ovom trenutku Evropa se naoružava kao nikada od kraja Hladnog rata. To se ne radi iz želje, već iz nužde, zbog pretnji koje dolaze sa Istoka, konkretno iz Rusije. A Balkan je u Evropi, tačnije na jugoistoku – tako bliže mjestu odakle pretnje dolaze“, kaže Štuni za Ekpozeu.
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa navodno razmatra prepozicioniranje svojih trupa u Evropi. Istovremeno, to takođe povećava pritisak na evropske saveznike da povećaju vojnu potrošnju i preuzmu veću odgovornost za svoju odbranu.
Shtuni kaže da se ovaj poziv odnosi i na Kosovo.
„Mnogo toga treba da se uradi u vezi sa transformacijom KBS-a u vojsku. Nalazimo se u vremenu tranzicije, veoma teškom, sa mnogo izazova, koje zahteva povećanje odbrambenih kapaciteta čak i od zemalja koje imaju vojne strukture decenijama ili stotinama godina, zamislite šta bi Kosovu moglo biti potrebno“, kaže Shtuni.
Povećan budžet za odbranu
Budžet koji je dodjeljen Ministarstvu odbrane Kosova povećan je sa 67,3 miliona eura u 2021. na 207,8 miliona eura ove godine. Ministar odbrane kaže da je, u svijetlu nedavnih geopolitičkih promjena, za odbranu u naredne četiri godine predviđen budžet od preko milijardu eura.
Ali, Shtuni dodaje da, suočeno sa izolacionističkom američkom politikom, Kosovo takođe mora da diversifikuje svoja bezbjednosna partnerstva.
On pominje plan Evropske unije da potroši 800 milijardi eura na odbranu i kaže da Kosovo mora da bude strateški pozicionirano da ima koristi od ovih sredstava i da bude prisutno za stolovima gdje se govori o sudbini bezbjednosti.
Ekspert za bezbjednost izražava ogorčenje činjenicom da više od mjesec dana nakon izbora Kosovo i dalje ostaje zaglibljeno u debatama o glasovima.
RSE je pitao i State department SAD i Ministarstvo odbrane kako će Trumpova administracija nastaviti da podržava transformaciju KBS-a u vojsku, ali nije dobio odgovor ni od jedne institucije.
Vlada Kosova je u sredu, 12. marta, načelno odobrila zaključivanje sporazuma sa SAD o produbljivanju saradnje u oblasti odbrane.
Za ministra Maqedoncija, to znači da će SAD pomoći Kosovu da izgradi strateške vojne kapacitete.
Sa ove lokacije Kosovo dobija i protivvazdušne sisteme Javelin – poznate po svojoj sposobnosti da napreduju protiv oklopnih vozila.
Maqedonci kaže da je njihova isplata trenutno u toku, ali ne precizira kada će stići na Kosovo. Kosovo je podnelo zahtjev za kupovinu preko 200 ovakvih protivavionskih topova 2024. godine.
Iste godine Kosovo je sklopilo i sporazum sa Turskom za izgradnju prve fabrike municije raznih kalibara.
Sa tim u vezi, Maqedonci je krajem prošle godine za RSE rekao da je Kosovo za četiri godine potrošilo preko 269 miliona eura na kupovinu oružja.
Izvor: Kosovo Online/RSE
