Sve oči uprte u CIK! Koliko je hitno formiranje nove Vlade Kosova?
Ima li ili nema hitnosti za formiranje novih institucija? Ovo je dilema posljednjih dana na Kosovu.
Čini se da je javnost podijeljena, a svaka grupa ima svoje argumente. Ovo raspoloženje se ogleda i u uvjerenjima političkih stručnjaka koje je ekipa Radio Slobodna Evropa kontaktirala o ovoj temi.
Za Bekima Salihua iz Instituta za napredne studije – GAP, trenutna situacija ponovnog prebrojavanja glasova i pritužbi nije nova, jer su političke stranke obično koristile sve dostupne pravne mehanizme za rješavanje prigovora ili pritužbi različite prirode u vezi sa izborima.
"Podaci sa prošlih izbora pokazuju da je prosječan period koji je Centralnoj izbornoj komisiji bio potreban da potvrdi rezultate bio 21 do 30 dana, tako da smo i dalje u granicama dosadašnje prakse", kaže on.
Salihu smatra da se proces trenutno odvija normalnom dinamikom, što bi moglo rezultirati formiranjem vlade na uredan način:
„Kosovo nije bez Vlade. Vlada u roku od 10 dana može preći na v.d. Vladu, a kao v.d. ne može nastaviti samo sa usvajanjem zakona, inače su dozvoljene sve druge funkcije. Naravno, održavaju se izbori za formiranje nove vlade, važno je da se ona formira, ali trenutno nema manjka niti jaza”.
"Kosovo nema luksuz da odugovlači procese"
Na parlamentarnim izborima 9. februara pobijedio je Pokret Vetëvendosje (LVV), koji je trenutno na vlasti, ali nema dovoljno glasova za formiranje nove vlade.
Sadašnji premijer Albin Kurti, koji je i predsjednik LVV-a, obećava da će formirati novu izvršnu vlast, ali ne precizirajući kako.
Glasovi unutar njegove stranke pominju mogućnost koalicije sa nesrpskim manjinama i računaju na podršku nekih poslanika iz vodećih albanskih stranaka, iako se smatra da ovaj scenario ne donosi stabilnost.
Glavne albanske stranke odbacile su mogućnost saradnje sa Kurtijem, pa su čak i postavile uslove za postizanje bilo kakve eventualne međusobne koalicije.
Vullnet Bugaqku, viši istraživač na Kosovskom demokratskom institutu (KDI), smatra da se, na osnovu geopolitičke situacije u svijetu, dinamike unutar nove administracije u Sjedinjenim Državama i novih dešavanja u Evropskoj uniji, čini da postoji potpuna mobilizacija tamošnjih vlasti da budu spremne i budne protiv opasnosti i prijetnji, kako po sigurnost tako i po teritoriju.
„Ne mislim da Kosovo ima luksuz da gubi mnogo više vremena u tom pogledu, s obzirom na činjenicu da su pred nama i mnoge obaveze, posebno obaveze koje imamo u dijalogu sa Srbijom“, rekao je Bugaqku, pomenuo i napore administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da postigne sporazum o okončanju rata u Ukrajini.
Stoga smatra da je neophodno "imati dinamiku i širok fokus na pitanju regiona Balkana".
Parlament, "jedina vanredna situacija"
Za Salihua, jedina hitnost bi trebalo da bude u konstituisanju Skupštine Kosova:
„Postoji oko 800 miliona eura koje je Evropska unija posvetila Kosovu i, kako je shvaćeno, EU očekuje da ovi sporazumi, ta sredstva, prvobitno budu odobrena od strane Skupštine Kosova, da omoguće dalje postupke, shodno prirodi njihove alokacije".
Skupština se konstituiše kada se izaberu njen predsjednik i potpredsjednici. LVV, kao pobjednik izbora, odgovoran je za predlaganje imena predsjednika, ali ako ova stranka ne predloži ime, proces se zaustavlja.
Salihu ne vjeruje da će se tako nešto dogoditi, jer bi, prema njegovim riječima, ovaj scenario naškodio dotičnoj stranci, jer bi se "moglo gledati kao neka vrsta sabotaže, opozicije, nemara, neodgovornosti".
Bugaqku ne vidi mnogo hitnosti u ovom pogledu i vjeruje da sadašnja vlada ima koristi od ove situacije:
“To odgovara ministrima, zamjenicima ministara, onima koji su i dalje na visokim državnim funkcijama, jer je sve vezano za stvaranje institucija, a kako se u cijeloj ovoj situaciji neizvjesnosti sa rezultatima, uz sumnje i pritužbe koje se upućuju, ne žuri, neko može razmišljati i vidjeti još duži ostanak na vlasti".
Međutim, Bugaqku napominje da bi vrlo brzo čak i ovi zvaničnici mogli imati ograničenja, ili možda neće moći da potpišu i ratifikuju međunarodne sporazume, stoga bi trebalo postojati što je prije moguće Skupština koja će smatrati izvršnu vlast odgovornom.
Prema zakonima na Kosovu, u roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata, predsjednik zemlje mora da sazove konstitutivni sastanak Skupštine Kosova. Ako su predsjednik i potpredsjednici izabrani, onda Vjosa Osmani mora tražiti od pobjedničke stranke, u ovom slučaju LVV, da predloži kandidata za formiranje Vlade.
Do tada, sve oči su uprte u CIK!
Za Bekima Salihua iz Instituta za napredne studije – GAP, trenutna situacija ponovnog prebrojavanja glasova i pritužbi nije nova, jer su političke stranke obično koristile sve dostupne pravne mehanizme za rješavanje prigovora ili pritužbi različite prirode u vezi sa izborima.
"Podaci sa prošlih izbora pokazuju da je prosječan period koji je Centralnoj izbornoj komisiji bio potreban da potvrdi rezultate bio 21 do 30 dana, tako da smo i dalje u granicama dosadašnje prakse", kaže on.
Salihu smatra da se proces trenutno odvija normalnom dinamikom, što bi moglo rezultirati formiranjem vlade na uredan način:
„Kosovo nije bez Vlade. Vlada u roku od 10 dana može preći na v.d. Vladu, a kao v.d. ne može nastaviti samo sa usvajanjem zakona, inače su dozvoljene sve druge funkcije. Naravno, održavaju se izbori za formiranje nove vlade, važno je da se ona formira, ali trenutno nema manjka niti jaza”.
"Kosovo nema luksuz da odugovlači procese"
Na parlamentarnim izborima 9. februara pobijedio je Pokret Vetëvendosje (LVV), koji je trenutno na vlasti, ali nema dovoljno glasova za formiranje nove vlade.
Sadašnji premijer Albin Kurti, koji je i predsjednik LVV-a, obećava da će formirati novu izvršnu vlast, ali ne precizirajući kako.
Glasovi unutar njegove stranke pominju mogućnost koalicije sa nesrpskim manjinama i računaju na podršku nekih poslanika iz vodećih albanskih stranaka, iako se smatra da ovaj scenario ne donosi stabilnost.
Glavne albanske stranke odbacile su mogućnost saradnje sa Kurtijem, pa su čak i postavile uslove za postizanje bilo kakve eventualne međusobne koalicije.
Vullnet Bugaqku, viši istraživač na Kosovskom demokratskom institutu (KDI), smatra da se, na osnovu geopolitičke situacije u svijetu, dinamike unutar nove administracije u Sjedinjenim Državama i novih dešavanja u Evropskoj uniji, čini da postoji potpuna mobilizacija tamošnjih vlasti da budu spremne i budne protiv opasnosti i prijetnji, kako po sigurnost tako i po teritoriju.
„Ne mislim da Kosovo ima luksuz da gubi mnogo više vremena u tom pogledu, s obzirom na činjenicu da su pred nama i mnoge obaveze, posebno obaveze koje imamo u dijalogu sa Srbijom“, rekao je Bugaqku, pomenuo i napore administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da postigne sporazum o okončanju rata u Ukrajini.
Stoga smatra da je neophodno "imati dinamiku i širok fokus na pitanju regiona Balkana".
Parlament, "jedina vanredna situacija"
Za Salihua, jedina hitnost bi trebalo da bude u konstituisanju Skupštine Kosova:
„Postoji oko 800 miliona eura koje je Evropska unija posvetila Kosovu i, kako je shvaćeno, EU očekuje da ovi sporazumi, ta sredstva, prvobitno budu odobrena od strane Skupštine Kosova, da omoguće dalje postupke, shodno prirodi njihove alokacije".
Skupština se konstituiše kada se izaberu njen predsjednik i potpredsjednici. LVV, kao pobjednik izbora, odgovoran je za predlaganje imena predsjednika, ali ako ova stranka ne predloži ime, proces se zaustavlja.
Salihu ne vjeruje da će se tako nešto dogoditi, jer bi, prema njegovim riječima, ovaj scenario naškodio dotičnoj stranci, jer bi se "moglo gledati kao neka vrsta sabotaže, opozicije, nemara, neodgovornosti".
Bugaqku ne vidi mnogo hitnosti u ovom pogledu i vjeruje da sadašnja vlada ima koristi od ove situacije:
“To odgovara ministrima, zamjenicima ministara, onima koji su i dalje na visokim državnim funkcijama, jer je sve vezano za stvaranje institucija, a kako se u cijeloj ovoj situaciji neizvjesnosti sa rezultatima, uz sumnje i pritužbe koje se upućuju, ne žuri, neko može razmišljati i vidjeti još duži ostanak na vlasti".
Međutim, Bugaqku napominje da bi vrlo brzo čak i ovi zvaničnici mogli imati ograničenja, ili možda neće moći da potpišu i ratifikuju međunarodne sporazume, stoga bi trebalo postojati što je prije moguće Skupština koja će smatrati izvršnu vlast odgovornom.
Prema zakonima na Kosovu, u roku od 30 dana od potvrđivanja rezultata, predsjednik zemlje mora da sazove konstitutivni sastanak Skupštine Kosova. Ako su predsjednik i potpredsjednici izabrani, onda Vjosa Osmani mora tražiti od pobjedničke stranke, u ovom slučaju LVV, da predloži kandidata za formiranje Vlade.
Do tada, sve oči su uprte u CIK!
