Izborne kalkulacije Baraliu: Vlada VV-a samo sa manjinama bila bi privremena
Pokret Samoopredjeljenje ima namjeru da formira novu vladu nakon proglašenja konačnih rezultata. Do sada je nekoliko kandidata za poslanike iz partija nesrpske manjine, na čiju podršku Samoopredjeljenje računa ili postavilo uslove ili se još nije pozicioniralo za moguću saradnju. Politički ekspert Mazllum Baraliu kaže da će zahtjevi nevećinskih partija biti usaglašeni, ali da bi vlada Samoopredjeljenja samo sa manjinama bila privremena, prenosi Koha.
Iz Samoopredjeljenja nisu potvrdili da li imaju podršku svih kandidata za poslanike stranaka nesrpske manjine za formiranje nove vlade. Na toj stranci, kao pobjedniku na parlamentarnim izborima, je da prva pokuša da formira vladu.
Do sada su glavne stranke u opoziciji odbijale saradnju sa Samoopredjeljenjem.
Samoopredjeljenje je obezbjedio 48 poslanička mjesta u parlamentu, a za formiranje vlade potrebno im je još 13 glasova.
Da bi se osigurao taj broj, Samoopredjeljenje računa i na glasove 10 poslanika nesrpskih manjina. Ali neki od njih se nisu zvanično pozicionirali u pogledu mogućnosti saradnje po ovom pitanju.
Poslanik Egipćanske liberalne partije Veton Berisha rekao je da će svoj stav o tome da li će podržati vladu Samoopredjeljenja ili ne izneti nakon ovjeravanja izbornih rezultata.
„Imamo odluku u stranci da ne dajem izjave za medije. Čekamo potvrđivanje rezultata i onda, u zavisnosti od razgovora, možemo da nastavimo dalje“, rekao je Berisha.
Aktuelni ministar administracije i lokalne samouprave Elbert Krasniqi, kao poslanik iz redova Egipćanske nove demokratske inicijative (IRDK) koji je osvojio mandat, rekao je da će nastaviti saradnju sa Samoopredjeljenjem. Za njega su beskorisni uslovi za saradnju koje postavljaju poslanici nevećinskih partija.
„Čvrsto vjerujem da su sve moje kolege iz manjinskih zajednica na Kosovu, koje su osvojile mjesto u skupštini, sada uvjerene da politika uslovljavanja ne funkcioniše i da se partnerstvo razvija na međusobnom povjerenju“, naveo je Krasniqi.
Bošnjačka poslanica iz Socijaldemokratske unije Duda Balje uslovila je svoj glas Samoopredjeljenju reformom obrazovanja i formiranjem bošnjačkih opština.
Procjenjuje se da bi glasanje poslanika Ujedinjene goranske stranke (JGP) Adema Hodže, koji je u prošlom sazivu imao više saradnje sa srpskim poslanicima nego sa onima iz drugih zajednica, mogao da bude problematičan za Samoopredjeljenje. Hodža je ranije u parlamentu napustio grupu zajednice „6+“ i pridružio se poslaničkoj grupi Srpske liste.
Koha je kontaktirala Hodžu da dobije njegov stav o mogućoj saradnji u formiranju Vlade, ali odgovor nije dobila.
Pored njega, kontaktirani su i drugi poslanici političkih subjekata nesrpske manjine koji se još nisu izjasnili o tom pitanju, ali ni oni nisu odgovorili.
Ni Samoopredjeljenje nije odgovorilo na pitanje Kohe da li je stranka sigurna u podršku nesrpskih zajednica. Ali, ministar Krasniqi kaže da postoji volja u tom pravcu.
„Mogu da govorim samo u svoje ime, ali iz razgovora koji vodim sa drugim kolegama koji su takođe u vladi, partnerima ove vlade Kurtija, volja svih njih je da budu dio i treće vlade Kurtija“, rekao je Krasniqi.
Mazllum Baraliu, ekspert za političke prilike, rekao je da bi zahtjevi manjinskih poslanika mogli da se usaglase i da bi Samoopredjeljenje moglo da formira novu vladu, ali je ocjenio da će ova vlada biti privremena.
„Druge stranke ili bar poslanici bi mogli da glasaju za to i mogao bi da dobije mandat. Dakle, sa svakim poslanikom koji može da joj se pridruži, mogao bi da formira vladu. Ta vlada će biti manjinska, mogla bi da bude krhka, mogla bi da bude stabilna, ali i privremena do izbora predsjednika", rekao je i ocjenio da će na osnovu aktuelnih političkih snaga najsveobuhvatnija i dugoročna vlada biti ona koja bi mogla da se formira između Samoopredjeljenje i PDK.
Ako Samoopredjeljenje ne uspije da formira vladu, priliku će tada dobiti druga partija koja je osvojila najviše glasova na izborima, Demokratska partija Kosova (PDK). Ali Lumir Abdixhiku, lider Demokratskog saveza Kosova, koja je zauzela treće mjesto na izborima 9. februara, odbacio je mogućnost takve saradnje ako njegova stranka ne preuzme mjesto premijera.
„Nismo imali sastanke ni sa jednom od političkih partija na Kosovu. Pogotovo nismo imali sastanak sa vladajućom strankom. LDK ima jasnu političku poziciju prema Samoopredjeljenja. Ne želimo, nemamo i ne radimo na saradnji sa njima. LDK neće biti dio nijedne vlade bez pozicije premijera. Ovo je i sada naš stav i takođe smo rekli da LDK ne namjerava i neće raditi za kratkoročnu vladu“, rekao je Abdixhiku u ponedjeljak poslije sastanka rukovodstva stranke.
Baraliu je ocjenio da uslovi za visoke izvršne funkcije, predstavljeni pre sertifikacije rezultata, ukazuju na nespremnost aktuelne opozicije za zajedničku vladu.
„Opozicija je svojim posljednjim izjavama, juče i prekjučerašnjim, kao i obično, neorganizovana, nejedinstvena i protivrečna jedni drugima u ciljevima, pa su se efektivno izjasnili da neće praviti vladu ni sa Samoopredjeljenjem, ni međusobno“, rekao je.
Ministar kulture Hajrullah Çeku reagovao je u sredu na izjavu Abdixhikua u ponedjeljak u vezi sa mjestom premijera.
„Kako možete da postanete premijer na izborima koje ste izgubili i gdje vam je pobjednik tri puta bliži? Na njemu je da postane premijer po svaku cijenu. Ovo je standard obmane koji smo videli u prošlosti. Do sada je rekao samo koliko je glasova u glasačkim kutijama koje se šalju poštom. On je to znao tamo i prije nego što je prebrojavanje počelo“, napisao je Çeku na Facebooku.
Na Çekua je reagovala potpredsjednica LDK Doarsa Kica-Xhelili, koja je izrazila iznenađenje načinom na koji je izjava interpretirana.
„Da li ovi ljudi ne razumeju šta mi govorimo ili se prave da ne razumeju? Ili su naši stavovi za njih 'težak sport'? Rekli smo vam i opet vam govorimo: Jeste li vi pobjednik izbora? Napravite vladu! LDK, uz dobru volju, ostaje u opoziciji! LDK, sa punom svešću, ne menja svoje predizborne pozicije. Oni ostaju isti, ostaju svetinja!", navela je ona.
Formiranju novih institucija mora prethoditi ovjera izbornih rezultata od strane Centralne izborne komisije (CIK). U roku od 30 dana od sertifikacije, predsjednica Vjosa Osmani mora da sazove konstitutivni sastanak Skupštine Kosova. Ako su predsjednik i potpredsjednici Skupštine izabrani, onda predsjednik mora da zatraži od pobjedničke stranke da predloži kandidata za formiranje vlade.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Do sada su glavne stranke u opoziciji odbijale saradnju sa Samoopredjeljenjem.
Samoopredjeljenje je obezbjedio 48 poslanička mjesta u parlamentu, a za formiranje vlade potrebno im je još 13 glasova.
Da bi se osigurao taj broj, Samoopredjeljenje računa i na glasove 10 poslanika nesrpskih manjina. Ali neki od njih se nisu zvanično pozicionirali u pogledu mogućnosti saradnje po ovom pitanju.
Poslanik Egipćanske liberalne partije Veton Berisha rekao je da će svoj stav o tome da li će podržati vladu Samoopredjeljenja ili ne izneti nakon ovjeravanja izbornih rezultata.
„Imamo odluku u stranci da ne dajem izjave za medije. Čekamo potvrđivanje rezultata i onda, u zavisnosti od razgovora, možemo da nastavimo dalje“, rekao je Berisha.
Aktuelni ministar administracije i lokalne samouprave Elbert Krasniqi, kao poslanik iz redova Egipćanske nove demokratske inicijative (IRDK) koji je osvojio mandat, rekao je da će nastaviti saradnju sa Samoopredjeljenjem. Za njega su beskorisni uslovi za saradnju koje postavljaju poslanici nevećinskih partija.
„Čvrsto vjerujem da su sve moje kolege iz manjinskih zajednica na Kosovu, koje su osvojile mjesto u skupštini, sada uvjerene da politika uslovljavanja ne funkcioniše i da se partnerstvo razvija na međusobnom povjerenju“, naveo je Krasniqi.
Bošnjačka poslanica iz Socijaldemokratske unije Duda Balje uslovila je svoj glas Samoopredjeljenju reformom obrazovanja i formiranjem bošnjačkih opština.
Procjenjuje se da bi glasanje poslanika Ujedinjene goranske stranke (JGP) Adema Hodže, koji je u prošlom sazivu imao više saradnje sa srpskim poslanicima nego sa onima iz drugih zajednica, mogao da bude problematičan za Samoopredjeljenje. Hodža je ranije u parlamentu napustio grupu zajednice „6+“ i pridružio se poslaničkoj grupi Srpske liste.
Koha je kontaktirala Hodžu da dobije njegov stav o mogućoj saradnji u formiranju Vlade, ali odgovor nije dobila.
Pored njega, kontaktirani su i drugi poslanici političkih subjekata nesrpske manjine koji se još nisu izjasnili o tom pitanju, ali ni oni nisu odgovorili.
Ni Samoopredjeljenje nije odgovorilo na pitanje Kohe da li je stranka sigurna u podršku nesrpskih zajednica. Ali, ministar Krasniqi kaže da postoji volja u tom pravcu.
„Mogu da govorim samo u svoje ime, ali iz razgovora koji vodim sa drugim kolegama koji su takođe u vladi, partnerima ove vlade Kurtija, volja svih njih je da budu dio i treće vlade Kurtija“, rekao je Krasniqi.
Mazllum Baraliu, ekspert za političke prilike, rekao je da bi zahtjevi manjinskih poslanika mogli da se usaglase i da bi Samoopredjeljenje moglo da formira novu vladu, ali je ocjenio da će ova vlada biti privremena.
„Druge stranke ili bar poslanici bi mogli da glasaju za to i mogao bi da dobije mandat. Dakle, sa svakim poslanikom koji može da joj se pridruži, mogao bi da formira vladu. Ta vlada će biti manjinska, mogla bi da bude krhka, mogla bi da bude stabilna, ali i privremena do izbora predsjednika", rekao je i ocjenio da će na osnovu aktuelnih političkih snaga najsveobuhvatnija i dugoročna vlada biti ona koja bi mogla da se formira između Samoopredjeljenje i PDK.
Ako Samoopredjeljenje ne uspije da formira vladu, priliku će tada dobiti druga partija koja je osvojila najviše glasova na izborima, Demokratska partija Kosova (PDK). Ali Lumir Abdixhiku, lider Demokratskog saveza Kosova, koja je zauzela treće mjesto na izborima 9. februara, odbacio je mogućnost takve saradnje ako njegova stranka ne preuzme mjesto premijera.
„Nismo imali sastanke ni sa jednom od političkih partija na Kosovu. Pogotovo nismo imali sastanak sa vladajućom strankom. LDK ima jasnu političku poziciju prema Samoopredjeljenja. Ne želimo, nemamo i ne radimo na saradnji sa njima. LDK neće biti dio nijedne vlade bez pozicije premijera. Ovo je i sada naš stav i takođe smo rekli da LDK ne namjerava i neće raditi za kratkoročnu vladu“, rekao je Abdixhiku u ponedjeljak poslije sastanka rukovodstva stranke.
Baraliu je ocjenio da uslovi za visoke izvršne funkcije, predstavljeni pre sertifikacije rezultata, ukazuju na nespremnost aktuelne opozicije za zajedničku vladu.
„Opozicija je svojim posljednjim izjavama, juče i prekjučerašnjim, kao i obično, neorganizovana, nejedinstvena i protivrečna jedni drugima u ciljevima, pa su se efektivno izjasnili da neće praviti vladu ni sa Samoopredjeljenjem, ni međusobno“, rekao je.
Ministar kulture Hajrullah Çeku reagovao je u sredu na izjavu Abdixhikua u ponedjeljak u vezi sa mjestom premijera.
„Kako možete da postanete premijer na izborima koje ste izgubili i gdje vam je pobjednik tri puta bliži? Na njemu je da postane premijer po svaku cijenu. Ovo je standard obmane koji smo videli u prošlosti. Do sada je rekao samo koliko je glasova u glasačkim kutijama koje se šalju poštom. On je to znao tamo i prije nego što je prebrojavanje počelo“, napisao je Çeku na Facebooku.
Na Çekua je reagovala potpredsjednica LDK Doarsa Kica-Xhelili, koja je izrazila iznenađenje načinom na koji je izjava interpretirana.
„Da li ovi ljudi ne razumeju šta mi govorimo ili se prave da ne razumeju? Ili su naši stavovi za njih 'težak sport'? Rekli smo vam i opet vam govorimo: Jeste li vi pobjednik izbora? Napravite vladu! LDK, uz dobru volju, ostaje u opoziciji! LDK, sa punom svešću, ne menja svoje predizborne pozicije. Oni ostaju isti, ostaju svetinja!", navela je ona.
Formiranju novih institucija mora prethoditi ovjera izbornih rezultata od strane Centralne izborne komisije (CIK). U roku od 30 dana od sertifikacije, predsjednica Vjosa Osmani mora da sazove konstitutivni sastanak Skupštine Kosova. Ako su predsjednik i potpredsjednici Skupštine izabrani, onda predsjednik mora da zatraži od pobjedničke stranke da predloži kandidata za formiranje vlade.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
