Pritisak... Less: Trump će na Balkanu djelovati kao u Ukrajini, podjela kao rješenje između Kosova i Srbije
Vodeći istraživač u Centru za geopolitiku Univerziteta u Kembridžu Timothy Less u intervjuu za Gazetu express ocjenio je da stav i logika američkog predsjednika Donalda Trumpa o Ukrajini vode ka podjeli Kosova kao trajnom rješenju, dodajući da to može biti praćeno otcepljenjem Preševske doline od Srbije.
Kako ocjenjujete žurbu predsjednika Trumpa da zatvori pitanje ruskog rata u Ukrajini?
On želi da okonča rat i to čini na tipično Trumpovski način. Sporazum je zasnovan na brutalno realnoj procjeni ravnoteže snaga na terenu i strateškog cilja SAD-a da razbije kinesko-rusku osovinu. To znači da sporazum nužno ide u prilog Rusiji – prihvata glavni zahtjev Moskve da Ukrajina ne ulazi u Nato i daje Rusiji teritoriju koju je zauzela na istoku. Sve je to za Ukrajinu očito neprihvatljivo, zbog čega SAD vrše pritisak na Kijev, pa otuda i salva Trumpovih negativnih komentara o Ukrajini, prijetnje prekidom finansiranja i pokušaji smjene predsjednika Zelenskog, koji ne želi kompromis.
Kako se može nastaviti odnosi između Evrope i SAD, budući da Trump izgleda izostavlja Evropljane iz pregovora sa Rusijom?
Mislim da Trump vidi Evropljane kao nevažne za rješavanje rata, jer to nisu uspjeli učiniti tri godine, i kao prepreku njegovim planovima. Mnoge vlade u Evropi podržavaju Ukrajinu, a njihovo učešće u ovoj fazi bi ugrozilo svaku šansu za sporazum koji je prihvatljiv za Rusiju. Čini se da umjesto toga želi da se dogovori oko parametara sporazuma s Rusijom, a zatim izvrši pritisak na Ukrajinu da ga prihvati i uključi Evropljane samo u fazu implementacije – jamčeći sigurnost Ukrajine, obnavljanje njene ekonomije i integraciju u EU. Ali u američko-evropskim odnosima ima više od Ukrajine. Trump je rekao da želi da se vojno odvoji od Evrope i da odgovornost za bezbjednost kontinenta prepusti samim Evropljanima. Zaprijetio je trgovinskim carinama na kontinentu. On takođe preti evropskoj teritoriji svojim pretenzijama na Grenland. I on podržava pobunjeničke stranke poput AfD-a, koji zabrinjava evropski politički establišment. Dakle, cijeli odnos je u fazi fluksa. Evropljani osjećaju kombinaciju uzbune, straha i izdaje, a pregovori ubrzano počinju o načinima zaštite njihovih interesa, kao što je stvaranje novog evropskog odbrambenog saveza.
Šta je sa Ujedinjenim Kraljevstvom, mislite li da ih Trump ne uključuje u pregovore samo zbog britanske vlade?
Trump je do sada bio blag prema Ujedinjenom Kraljevstvu. Možemo samo nagađati o razlozima, ali oni vjerovatno imaju veze s Trumpovim prethodnim vezama sa Škotskom, njegovim bliskim odnosom s Nigelom Farageom i očiglednim naporima laburističke vlade da pridobije naklonost Trumpa od njegovog izbora. Tvitovi Trumpa, Maska i drugih u administraciji sugerišu da osjećaju više sažaljenja nego neprijateljstva prema Britaniji, bivšoj supersili i rodnom mjestu liberalno-demokratske države, koja postaje sve siromašnija, irelevantnija i autoritarnija.
Šta mislite kako bi mogao da se završi rat u Ukrajini? Šta će rezultat sadržavati? Kako bi to moglo uticati na region Zapadnog Balkana, posebno na Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu?
Još ne znamo kako će se rat završiti, to ćemo saznati u narednim mjesecima ali već možemo izvući neke zaključke. Možemo vidjeti, na primjer, da je Trumpova administracija vođena realističkom logikom, određena strateškim interesima SAD-a, a ne osjećajima ili moralom, i da djeluje na temelju svijeta kakav jeste, a ne svijeta kakav bi želeo da bude. Vidimo da SAD prihvataju promjene granica ako to pomaže u rješavanju problema. I možemo videti da SAD žele riješiti, a ne zamrznuti evropske sukobe, dozvoljavajući SAD-u da smanje svoje prisustvo u Evropi. Sve ovo ima direktnu vezu sa Balkanom, gdje logika Trumpovog stava o Ukrajini vodi ka podjeli Kosova kao trajnom rješenju njegovog neriješenog statusa, možda praćenom otcjepljenjem Preševske doline od Srbije. Ovo takođe ukazuje na novo političko rješenje u Bosni i Hercegovini, koje uključuje ili veću autonomiju Republike Srpske, ili njenu nezavisnost i zajednicu sa Srbijom.
Mislite li da bi brzo okončanje „problema“ u Ukrajini dalo Trumpovoj administraciji vremena da se pozabavi konačnim rješenjem pitanja između Kosova i Srbije?
Stvari bi mogle ići ovako – prvo Ukrajina, pa Balkan. Ako mirovni napori u Ukrajini zakažu, Trumpova administracija mogla bi se okrenuti Balkanu. Mislim da administracija ne radi na bilo kakvom master planu za istočnu Evropu. Ono što bi zaista moglo promjeniti igru je ako se stvari na Balkanu zahuktaju, jer bosanski Srbi pokušavaju produbiti svoju autonomiju, a možda i eventualnu nezavisnost. To bi moglo dovesti do neke vrste krize, skrenuti pažnju SAD na region i natjerati ga da smisli kako da se nosi sa dva aktivna etno-teritorijalna spora, u Republici Srpskoj i na Kosovu. Ako bih morao da nagađam, Trumpovo rješenje bi bila razmjena teritorija gdje bi Srbija Kosovo (minus sjever) zamjenila za Republiku Srpsku.
Vjerujete li da Trumpova administracija može da zatvori pitanje između Kosova i Srbije?
Pokušaće, na osnovu ideje dijeljenja u zamjenu za priznanje, i možda će uspjeti. Ali većina Albanaca ne prihvata podjelu, tako da će biti teško obezbjediti njihovu saradnju. Postavlja mi se pitanje dokle će Trump ići da se pomiri sa Srbima i izvrši pritisak na Albance da postignu ovaj rezultat. Kako biste reagovali da Srbi preduzmu radikalan korak stacioniranja svoje vojske na sjeveru Kosova?
Kako će se Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo naći po ovom pitanju sada kada je Trump u Bijeloj kući?
Manje: Vidim podjelu. Na jednoj strani će biti liberalne vlade poput onih u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su šokirane Trumpovim pristupom Ukrajini, protive se američkoj intervenciji na Balkanu i protive se bilo kakvoj podjeli Kosova. Očekujem da će insistirati na evropskom vlasništvu nad pregovorima. S druge strane, postojaće konzervativne vlade, poput mađarske, koje podržavaju ulogu Trumpove administracije na Kosovu i prihvataju promjene granica ako je to neophodno za rješavanje statusa Kosova. Međutim, najvažnija tačka za Evropljane biće njihova nebitnost. Za sada su slabi jer su pustili da njihove vojske oslabe i njihove ekonomije stagniraju. Oni su zaokupljeni sobom, godinama vode politiku koja ih je dovela do unutrašnje političke krize. Nerado se suprotstavljaju SAD-u, dok Trump preti Evropi carinama i drugim kaznenim mjerama. A većini jednostavno nije dovoljno stalo do Balkana, mjesta u kojem nemaju strateške interese, da bi željeli da se uključe. Tako da vidim da se na Balkanu stvari razvijaju baš kao u Ukrajini – govoriće Evropljani poput Velike Britanije i Njemačke. Oni će žestoko razotkriti svoje principe i zahtjevati da se stvari riješe u skladu sa njihovim konceptom morala i zakona. Ali u praksi, Evropljani će učiniti malo da učvrste svoje stavove, ostavljajući SAD da rješava pitanje Kosova kako im odgovara.
U svom posljednjem intervjuu predvidjeli ste da će Trumpova administracija odustati od Ohridskog sporazuma između Kosova i Srbije. Može li doći do redefinisanja granica?
Da, to je ono što ja mislim – Trumpova administracija će odustati od Ohridskog sporazuma, koji je mrtvo slovo na papiru u EU pisanim papirima, i umjesto toga će težiti sporazumu koji uključuje priznanje Kosova od strane Srbije u zamjenu za podjelu Kosova i ujedinjenje sjevera naseljenog Srbima sa Srbijom. S tim u vezi, veliki razvoj događaja koji se dogodio otkako smo posljednji put razgovarali u decembru je to što su SAD usvojile otvoreno revizionistički stav po pitanju granice, uključujući prijetnje aneksijom Grenlanda, Kanade i Panamskog kanala, te sporazum o odvajanju Ukrajine od Rusije. Dakle, ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da SAD neće imati principijelne primjedbe na prekrajanje granica na Balkanu, ako to služi američkim interesima.
Možda ste vidjeli neke od komentara Richarda Grenella o bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju i sadašnjoj vladi. Da li predviđate da će Kosovo imati više problema sa SAD?
Da, mislim da je dolazak Trumpove administracije loša vijest za Kosovo. Richard Grenell postavlja temelje za rješenje za priznanje zasnovano na podjeli, a već vrši pritisak na Kosovo do te mjere da ono odbija da to prihvati. Očekujte više ovog pritiska u budućnosti.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
On želi da okonča rat i to čini na tipično Trumpovski način. Sporazum je zasnovan na brutalno realnoj procjeni ravnoteže snaga na terenu i strateškog cilja SAD-a da razbije kinesko-rusku osovinu. To znači da sporazum nužno ide u prilog Rusiji – prihvata glavni zahtjev Moskve da Ukrajina ne ulazi u Nato i daje Rusiji teritoriju koju je zauzela na istoku. Sve je to za Ukrajinu očito neprihvatljivo, zbog čega SAD vrše pritisak na Kijev, pa otuda i salva Trumpovih negativnih komentara o Ukrajini, prijetnje prekidom finansiranja i pokušaji smjene predsjednika Zelenskog, koji ne želi kompromis.
Kako se može nastaviti odnosi između Evrope i SAD, budući da Trump izgleda izostavlja Evropljane iz pregovora sa Rusijom?
Mislim da Trump vidi Evropljane kao nevažne za rješavanje rata, jer to nisu uspjeli učiniti tri godine, i kao prepreku njegovim planovima. Mnoge vlade u Evropi podržavaju Ukrajinu, a njihovo učešće u ovoj fazi bi ugrozilo svaku šansu za sporazum koji je prihvatljiv za Rusiju. Čini se da umjesto toga želi da se dogovori oko parametara sporazuma s Rusijom, a zatim izvrši pritisak na Ukrajinu da ga prihvati i uključi Evropljane samo u fazu implementacije – jamčeći sigurnost Ukrajine, obnavljanje njene ekonomije i integraciju u EU. Ali u američko-evropskim odnosima ima više od Ukrajine. Trump je rekao da želi da se vojno odvoji od Evrope i da odgovornost za bezbjednost kontinenta prepusti samim Evropljanima. Zaprijetio je trgovinskim carinama na kontinentu. On takođe preti evropskoj teritoriji svojim pretenzijama na Grenland. I on podržava pobunjeničke stranke poput AfD-a, koji zabrinjava evropski politički establišment. Dakle, cijeli odnos je u fazi fluksa. Evropljani osjećaju kombinaciju uzbune, straha i izdaje, a pregovori ubrzano počinju o načinima zaštite njihovih interesa, kao što je stvaranje novog evropskog odbrambenog saveza.
Šta je sa Ujedinjenim Kraljevstvom, mislite li da ih Trump ne uključuje u pregovore samo zbog britanske vlade?
Trump je do sada bio blag prema Ujedinjenom Kraljevstvu. Možemo samo nagađati o razlozima, ali oni vjerovatno imaju veze s Trumpovim prethodnim vezama sa Škotskom, njegovim bliskim odnosom s Nigelom Farageom i očiglednim naporima laburističke vlade da pridobije naklonost Trumpa od njegovog izbora. Tvitovi Trumpa, Maska i drugih u administraciji sugerišu da osjećaju više sažaljenja nego neprijateljstva prema Britaniji, bivšoj supersili i rodnom mjestu liberalno-demokratske države, koja postaje sve siromašnija, irelevantnija i autoritarnija.
Šta mislite kako bi mogao da se završi rat u Ukrajini? Šta će rezultat sadržavati? Kako bi to moglo uticati na region Zapadnog Balkana, posebno na Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu?
Još ne znamo kako će se rat završiti, to ćemo saznati u narednim mjesecima ali već možemo izvući neke zaključke. Možemo vidjeti, na primjer, da je Trumpova administracija vođena realističkom logikom, određena strateškim interesima SAD-a, a ne osjećajima ili moralom, i da djeluje na temelju svijeta kakav jeste, a ne svijeta kakav bi želeo da bude. Vidimo da SAD prihvataju promjene granica ako to pomaže u rješavanju problema. I možemo videti da SAD žele riješiti, a ne zamrznuti evropske sukobe, dozvoljavajući SAD-u da smanje svoje prisustvo u Evropi. Sve ovo ima direktnu vezu sa Balkanom, gdje logika Trumpovog stava o Ukrajini vodi ka podjeli Kosova kao trajnom rješenju njegovog neriješenog statusa, možda praćenom otcjepljenjem Preševske doline od Srbije. Ovo takođe ukazuje na novo političko rješenje u Bosni i Hercegovini, koje uključuje ili veću autonomiju Republike Srpske, ili njenu nezavisnost i zajednicu sa Srbijom.
Mislite li da bi brzo okončanje „problema“ u Ukrajini dalo Trumpovoj administraciji vremena da se pozabavi konačnim rješenjem pitanja između Kosova i Srbije?
Stvari bi mogle ići ovako – prvo Ukrajina, pa Balkan. Ako mirovni napori u Ukrajini zakažu, Trumpova administracija mogla bi se okrenuti Balkanu. Mislim da administracija ne radi na bilo kakvom master planu za istočnu Evropu. Ono što bi zaista moglo promjeniti igru je ako se stvari na Balkanu zahuktaju, jer bosanski Srbi pokušavaju produbiti svoju autonomiju, a možda i eventualnu nezavisnost. To bi moglo dovesti do neke vrste krize, skrenuti pažnju SAD na region i natjerati ga da smisli kako da se nosi sa dva aktivna etno-teritorijalna spora, u Republici Srpskoj i na Kosovu. Ako bih morao da nagađam, Trumpovo rješenje bi bila razmjena teritorija gdje bi Srbija Kosovo (minus sjever) zamjenila za Republiku Srpsku.
Vjerujete li da Trumpova administracija može da zatvori pitanje između Kosova i Srbije?
Pokušaće, na osnovu ideje dijeljenja u zamjenu za priznanje, i možda će uspjeti. Ali većina Albanaca ne prihvata podjelu, tako da će biti teško obezbjediti njihovu saradnju. Postavlja mi se pitanje dokle će Trump ići da se pomiri sa Srbima i izvrši pritisak na Albance da postignu ovaj rezultat. Kako biste reagovali da Srbi preduzmu radikalan korak stacioniranja svoje vojske na sjeveru Kosova?
Kako će se Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo naći po ovom pitanju sada kada je Trump u Bijeloj kući?
Manje: Vidim podjelu. Na jednoj strani će biti liberalne vlade poput onih u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su šokirane Trumpovim pristupom Ukrajini, protive se američkoj intervenciji na Balkanu i protive se bilo kakvoj podjeli Kosova. Očekujem da će insistirati na evropskom vlasništvu nad pregovorima. S druge strane, postojaće konzervativne vlade, poput mađarske, koje podržavaju ulogu Trumpove administracije na Kosovu i prihvataju promjene granica ako je to neophodno za rješavanje statusa Kosova. Međutim, najvažnija tačka za Evropljane biće njihova nebitnost. Za sada su slabi jer su pustili da njihove vojske oslabe i njihove ekonomije stagniraju. Oni su zaokupljeni sobom, godinama vode politiku koja ih je dovela do unutrašnje političke krize. Nerado se suprotstavljaju SAD-u, dok Trump preti Evropi carinama i drugim kaznenim mjerama. A većini jednostavno nije dovoljno stalo do Balkana, mjesta u kojem nemaju strateške interese, da bi željeli da se uključe. Tako da vidim da se na Balkanu stvari razvijaju baš kao u Ukrajini – govoriće Evropljani poput Velike Britanije i Njemačke. Oni će žestoko razotkriti svoje principe i zahtjevati da se stvari riješe u skladu sa njihovim konceptom morala i zakona. Ali u praksi, Evropljani će učiniti malo da učvrste svoje stavove, ostavljajući SAD da rješava pitanje Kosova kako im odgovara.
U svom posljednjem intervjuu predvidjeli ste da će Trumpova administracija odustati od Ohridskog sporazuma između Kosova i Srbije. Može li doći do redefinisanja granica?
Da, to je ono što ja mislim – Trumpova administracija će odustati od Ohridskog sporazuma, koji je mrtvo slovo na papiru u EU pisanim papirima, i umjesto toga će težiti sporazumu koji uključuje priznanje Kosova od strane Srbije u zamjenu za podjelu Kosova i ujedinjenje sjevera naseljenog Srbima sa Srbijom. S tim u vezi, veliki razvoj događaja koji se dogodio otkako smo posljednji put razgovarali u decembru je to što su SAD usvojile otvoreno revizionistički stav po pitanju granice, uključujući prijetnje aneksijom Grenlanda, Kanade i Panamskog kanala, te sporazum o odvajanju Ukrajine od Rusije. Dakle, ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da SAD neće imati principijelne primjedbe na prekrajanje granica na Balkanu, ako to služi američkim interesima.
Možda ste vidjeli neke od komentara Richarda Grenella o bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju i sadašnjoj vladi. Da li predviđate da će Kosovo imati više problema sa SAD?
Da, mislim da je dolazak Trumpove administracije loša vijest za Kosovo. Richard Grenell postavlja temelje za rješenje za priznanje zasnovano na podjeli, a već vrši pritisak na Kosovo do te mjere da ono odbija da to prihvati. Očekujte više ovog pritiska u budućnosti.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
