Nema više kapacitete Samorukov: Rusija gubi uticaj na Balkanu
Saradnik Carnegie zadužbine za mir u Berlinu, Maksim Samorukov, ocjenjuje za RTK da su pregovori između SAD i Rusije bez realne perspektive, dok vjeruje da Moskva gubi politički i ekonomski uticaj na Zapadnom Balkanu.
Mogućnost postizanja mirovnog sporazuma između SAD i Rusije o Ukrajini ostaje neizvesna, ocjenjuje za program RTK Maksim Samorukov, saradnik Karnegi centra u Berlinu. Prema njegovim riječima, ključne prepreke su neslaganja oko prekida vatre i teritorijalnih ustupaka, ali i činjenica da Moskva smatra da već ima stratešku prednost na terenu.
„I administracija Trumpa i administracija Putina žele da ponize Evropljane, i to su već učinile. Obe ne vole Zelenskog i saglasne su da su Ukrajini potrebni novi izbori upravo iz tog razloga. Međutim, po drugim pitanjima, biće teže postići razumevanje između SAD i Rusije“, kaže Samorukov.
Posebno je skeptičan prema mogućnosti dogovora o prekidu vatre, jer smatra da Rusija ne vidi razlog da obustavi vojna dejstva. I dok bi pregovori mogli da otvore prostor za diplomatski dijalog, ne očekuje konkretne rezultate.
„Za Rusiju nema nikakvog razloga da zaustavi borbe na liniji fronta, jer smatra da već pobjeđuje u ratu. Njena strategija je da ide dalje i dalje. Ipak, moguće je da će se dogovoriti o organizaciji susreta, ali nakon toga će pregovori preći u fazu usporavanja i stati bez stvarnih i opipljivih rezultata“, ističe on.
Samorukov smatra da bi i za administraciju Donalda Trumpa bilo neobično da toliko izađe u susret Rusiji da linija prekida vatre bude povučena duž administrativnih granica četiri nove ruske regije, uključujući i teritorije koje ruska vojska nikada nije kontrolisala, poput Zaporožja i Hersona.
„Zašto bi Ukrajina bez borbe predala te teritorije samo da bi zadovoljila Trumpa i Putina?“, pita se Samorukov.
Šanse za dogovor o prekidu vatre su, prema njegovim riječima, minimalne, a pregovori bi mogli doneti samo ograničene diplomatske pomake.
„Najvjerovatnije će sva dostignuća ovih pregovora biti ograničena na obnavljanje diplomatskih kontakata. Moguće je da se dogovori sastanak nakon kojeg bi pregovarački proces prešao na tehničke detalje i praktične korake za sprovođenje eventualnog dogovora između Putina i Trumpa. Međutim, nakon toga će proces usporiti i sve će stati bez konkretnih i opipljivih rezultata“, zaključuje on.
„Rusija gubi uticaj na Balkanu”
Govoreći o Zapadnom Balkanu, Samorukov ocjenjuje da je Moskva zbog rata u Ukrajini izgubila značajnu polugu moći i više nema kapacitete za aktivno djelovanje u regionu.
„Rusija je već potisnuta iz pregovora između Kosova i Srbije i gotovo da nema ulogu – samo podržava odluke koje donosi Srbija. Kada Vučić želi eskalaciju, Rusija to podržava; kada Vučić želi deeskalaciju, Rusija se tome ne protivi“, ističe Samorukov, koji je u Beogradu boravio kao gostujući istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Ekonomski uticaj Moskve takođe slabi, vjeruje on. Kako ističe, očekuje se da će američke sankcije uskoro stupiti na snagu, a da bi Gasprom mogao “prodati svoj udio u Naftnoj industriji Srbije, nekom drugom investitoru ili srpskoj vladi”. Iako odluka još nije doneta, Samorukov smatra da su dani ruskog vlasništva u srpskom energetskom sektoru odbrojani. Što se tiče uticaja na javno mnjenje, popularnost Rusije među Srbima ostaje visoka.
„Takav stav će trajati, ali je teško tu podršku pretočiti u konkretne političke koristi. To je sve veoma neodređeno i zavisi od trenutnog režima. Rusija ne može direktno da oblikuje pozitivno mišljenje o sebi u Srbiji, to zavisi od srpskih vlasti“.
Samorukov ne vjeruje da postoji ozbiljan rizik od destabilizacije regiona zbog rata u Ukrajini. Tenzije postoje, kaže on, posebno u Bosni i Hercegovini i na sjeveru Kosova, ali smatra da su šanse za eskalaciju male.
„Rusija je izgubila značajnu polugu moći na Balkanu jer je potpuno zaokupljena ratom u Ukrajini. Njeni resursi su usmjereni na taj sukob, a i u drugim dijelovima svijeta vidimo da povlači svoje snage. Rusija nije prisutna na terenu i nema kapacitete za aktivnije delovanje na Zapadnom Balkanu“, ocjenjuje on.
Maksim Samorukov zaključuje da, iako tenzije u regionu postoje, prisustvo evropskih mirovnih snaga i NATO-a značajno smanjuje rizik od ozbiljnije destabilizacije.
„I administracija Trumpa i administracija Putina žele da ponize Evropljane, i to su već učinile. Obe ne vole Zelenskog i saglasne su da su Ukrajini potrebni novi izbori upravo iz tog razloga. Međutim, po drugim pitanjima, biće teže postići razumevanje između SAD i Rusije“, kaže Samorukov.
Posebno je skeptičan prema mogućnosti dogovora o prekidu vatre, jer smatra da Rusija ne vidi razlog da obustavi vojna dejstva. I dok bi pregovori mogli da otvore prostor za diplomatski dijalog, ne očekuje konkretne rezultate.
„Za Rusiju nema nikakvog razloga da zaustavi borbe na liniji fronta, jer smatra da već pobjeđuje u ratu. Njena strategija je da ide dalje i dalje. Ipak, moguće je da će se dogovoriti o organizaciji susreta, ali nakon toga će pregovori preći u fazu usporavanja i stati bez stvarnih i opipljivih rezultata“, ističe on.
Samorukov smatra da bi i za administraciju Donalda Trumpa bilo neobično da toliko izađe u susret Rusiji da linija prekida vatre bude povučena duž administrativnih granica četiri nove ruske regije, uključujući i teritorije koje ruska vojska nikada nije kontrolisala, poput Zaporožja i Hersona.
„Zašto bi Ukrajina bez borbe predala te teritorije samo da bi zadovoljila Trumpa i Putina?“, pita se Samorukov.
Šanse za dogovor o prekidu vatre su, prema njegovim riječima, minimalne, a pregovori bi mogli doneti samo ograničene diplomatske pomake.
„Najvjerovatnije će sva dostignuća ovih pregovora biti ograničena na obnavljanje diplomatskih kontakata. Moguće je da se dogovori sastanak nakon kojeg bi pregovarački proces prešao na tehničke detalje i praktične korake za sprovođenje eventualnog dogovora između Putina i Trumpa. Međutim, nakon toga će proces usporiti i sve će stati bez konkretnih i opipljivih rezultata“, zaključuje on.
„Rusija gubi uticaj na Balkanu”
Govoreći o Zapadnom Balkanu, Samorukov ocjenjuje da je Moskva zbog rata u Ukrajini izgubila značajnu polugu moći i više nema kapacitete za aktivno djelovanje u regionu.
„Rusija je već potisnuta iz pregovora između Kosova i Srbije i gotovo da nema ulogu – samo podržava odluke koje donosi Srbija. Kada Vučić želi eskalaciju, Rusija to podržava; kada Vučić želi deeskalaciju, Rusija se tome ne protivi“, ističe Samorukov, koji je u Beogradu boravio kao gostujući istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Ekonomski uticaj Moskve takođe slabi, vjeruje on. Kako ističe, očekuje se da će američke sankcije uskoro stupiti na snagu, a da bi Gasprom mogao “prodati svoj udio u Naftnoj industriji Srbije, nekom drugom investitoru ili srpskoj vladi”. Iako odluka još nije doneta, Samorukov smatra da su dani ruskog vlasništva u srpskom energetskom sektoru odbrojani. Što se tiče uticaja na javno mnjenje, popularnost Rusije među Srbima ostaje visoka.
„Takav stav će trajati, ali je teško tu podršku pretočiti u konkretne političke koristi. To je sve veoma neodređeno i zavisi od trenutnog režima. Rusija ne može direktno da oblikuje pozitivno mišljenje o sebi u Srbiji, to zavisi od srpskih vlasti“.
Samorukov ne vjeruje da postoji ozbiljan rizik od destabilizacije regiona zbog rata u Ukrajini. Tenzije postoje, kaže on, posebno u Bosni i Hercegovini i na sjeveru Kosova, ali smatra da su šanse za eskalaciju male.
„Rusija je izgubila značajnu polugu moći na Balkanu jer je potpuno zaokupljena ratom u Ukrajini. Njeni resursi su usmjereni na taj sukob, a i u drugim dijelovima svijeta vidimo da povlači svoje snage. Rusija nije prisutna na terenu i nema kapacitete za aktivnije delovanje na Zapadnom Balkanu“, ocjenjuje on.
Maksim Samorukov zaključuje da, iako tenzije u regionu postoje, prisustvo evropskih mirovnih snaga i NATO-a značajno smanjuje rizik od ozbiljnije destabilizacije.
