Objavili oko 60 članaka RSE: Kako su ruski mediji širili manipulativni sadržaj uoči izbora na Kosovu?
"Priština se preračunala – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe", "Šta Srbima na KiM donose izbori: Od Adema Jašarija i Hašima Tačija do Kurtija i nazad" – neki su od desetine naslova na ruskim državnim medijima RT Balkan i Sputnjik Srbija - koje podržava Kremlj, objavljenih tokom predizborne kampanje na Kosovu od 11. januara do 9. februara.
Izborna posmatračka misija Evropske unije je u svom izvještaju konstatovala da su ova dva medija od početka januara objavila oko 60 članaka o izborima na Kosovu, te da je u nekima zastupljen narativ manipulacije protiv srpske zajednice, piše Radio Slobodna Evropa.
Tekstovi sa "manipulativnim sadržajima" nisu izdvojeni u ovom izvještaju posmatračke misije EU ali je Radio Slobodna Evropa (RSE) analizirao neke od njih. Akcenat se uglavnom stavlja na Srpskoj listi kao "zaštitnici" interesa Srba na Kosovu, dok se kosovske vlasti i aktuelni premijer Kosova, Albin Kurti, dovode u vezu sa "progonom Srba" ili "napadom" na njih a da nisu izneseni nikakvi dokazi.
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, precizira u izjavi za RSE da Rusija ima dugo iskustvo "informacionih operacija miješanja u izbore kako bi podržala određenog kandidata, polarizovala društvo ili umanjila značaj demokratije".
Ivana Stradner: Rusija ima dugo iskustvo informacionih operacija miješanja u izbore
"Na Balkanu, Rusiji treba haos kako bi mogla da to iskoristi u pregovaranju sa Zapadom gdje bi (predsednik Vladimir) Putin sebe postavio kao medijatora i rekao Zapadu da ako neće da eskalira haos, moraju da sa njim pregovaraju, što bi on iskoristio kao čip za pregovaranje", ocjenjuje Stradner.
Ona dodaje da Moskva "ne mora da pošalje tenkove i avione" kako bi destabilizovala region, već da je dovoljna "informaciona operacija i sabotaža".
RSE se obratio i Vladi Kosova sa upitom da prokomentariše navode Izborne posmatračke misije EU, da su RT Balkan i Sputnjik Srbija tokom predizborne kampanje plasirali desetine tekstova sa manipulativnim sadržajem protiv srpske zajednice, te šta je urađeno da se spreči uticaj ovih medija, ali odgovor nije stigao.
Na koji način se vrši manipulacija?
U tekstu pod naslovom "Priština se preračunala – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe", objavljenom 28. januara na web stranici Sputnjik Srbija, aludira se da su kosovske vlasti htjele da "uplaše" Srbe na Kosovu molotovljevim koktelima, dok se sličan narativ nastavlja i u prvoj rečenici ove vijesti:
"Ne bi trebalo da nas iznenadi ako se nastave incidenti na Kosovu i Metohiji kojima će Priština pokušati da zastraši Srbe i Srpsku lista uoči februarskih izbora, ali neka se sete da da su Srbi narod prkosa."
Članak u Sputnjiku sa naslovom: Priština se preračunala – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe
Iako je ovo citat koji se pripisuje Luki Jovanoviću, profesoru Univerziteta u Sjevernoj Mitrovici, autor teksta u prvi plan stavlja kako “Priština pokušava da zastraši Srbe uoči izbora”, da bi u narednom pasusu čitalac ipak mogao da vidi kako su zapravo nepoznate osobe bacile molotovljev koktel na automobil aktivistkinje Srpske liste.
Uprkos toj činjenici, u daljem tekstu se insistira kako se dogodio “atak na Srbe”, te da se “ovakav akt treba posmatrati u kontekstu sve većeg i rastućeg nasilja koji sprovodi režim u Prištini nad srpskim stanovništvom”.
Nigdje se ne pominje da je policija Kosova započela istragu ili da su nepoznati počinioci dan ranije Srpskom narodnom pokretu, koji je takođe učestvovao na kosovskim izborima, zapalili bilbord koji se nalazio ispred kuće njihove kandidatkinje za poslanicu.
U tekstu RT Balkan pod naslovom "Šta Srbima na KiM donose izbori: Od Adema Jašarija i Hašima Tačija do Kurtija i nazad" objavljenog 30. januara, piše kako je lider Samoopredjeljenja Albin Kurti na predizbornom skupu u Srbici pokušao da "iskoristi" Kosovske bezbjednosne snage, a potom se konstatuje kako "nema promena u stavu albanskih elita i prištinske politike prema Srbima", te da je cilj oduvijek bio da se "proteraju" Srbi sa Kosova.
Tekst RT Balkan pod naslovom "Šta Srbima na KiM donose izbori: Od Adema Jašarija i Hašima Tačija do Kurtija i nazad"
Dodaje se kako su se "metode promenile", da više "nema otmica, bombaških napada, ubistava, logora, vađenja organa, kao u vreme OVK (Oslobodilačka vojska Kosova)”, već da se sada Srbi tjeraju na "tihi egzodus" putem "stalnih pritisaka, hapšenja, lažnih optužba za ratne zločine".
Za ove tvrdnje se ne iznose nikakvi dokazi niti se pominje da su i srpske snage tokom rata na Kosovu 1998-99 godine počinile zločine nad albanskim civilima, da se za ove zločine sudilo i pojedincima pred međunarodnim sudom u Hagu. Takođe, dokazi za "trgovinu organa" nikada nisu pronađeni. Tokom rata na Kosovu ubijeno oko 13.000 ljudi, dok se i dalje traga za oko 1.600 nestalih lica, uglavnom iz albanske zajednice.
'Favorizacija Srpske liste'
Tu su i vijesti u kojima su Sputnjik Srbija i RT Balkan pratili isključivo kampanju Srpske liste, te prenosili izjave zvaničnika ove partije koji ističu da jedino Srpska lista donosi jedinstvo Srba na Kosovu, te kako se u nemogućim uslovima bori za opstanak Srba i slično.
Ovakav narativ se može videti i u samim naslovima tih vesti a neki od njih su: "Završni skup Srpske liste u Zvečanu: U nedelju referendum srpskog naroda na KiM", "Srpska lista u Gornjem Kuscu: Na Kosovu i Metohiji se bije bitka za opstanak Srba", "Skup Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici: U nedelju pobeđuju srpska država i srpsko jedinstvo, Srpska lista: Zastupamo interese srpskog naroda, zato smetamo Kurtiju".
Vijesti u kojima su Sputnjik Srbija i RT Balkan pratili isključivo kampanju Srpske liste
Takođe, u tekstovima RT Balkan ili Sputnjik Srbija, koji su se ticali izbora na Kosovu, čitalac nije mogao da sazna da osim Srpske liste u trci za poslanička mjesta u Skupštini Kosova učestvuje još pet politička subjekta koji predstavljaju srpsku zajednicu: stranka Srpska demokratija, stranka Za slobodu, pravdu i opstanak, Srpski narodni pokret, Partija kosovskih Srba i Građanska incijativa Narodna pravda.
Nigdje se ne pominje ni da su poslanici Srpske liste bili izloženi kritikama javnosti i političkih protivnika jer su u posljednje dvije godine bojkotovali sjednice Skupštine Kosova, nisu iznosili probleme sa kojima se suočava srpska zajednica jer su se pojavljivali na svakih šest mjeseci kako bi se potpisali da bi sačuvali mandate ali i platu koja ide uz njih.
Inače, zbog politike bojkota Srpske liste nakon izlaska iz kosovskih institucija novembra 2022. godine, u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru su na vlast došli albanski gradonačelnici, što je uslovilo proteste srpske zajednice i česte krize.
Situacija je kulminirala septembra 2023. godine kada je oružana grupa Srba na čelu sa Milanom Radoičićem - bivšim potpredsjednikom Srpske liste, napala policiju Kosova u Banjskoj i ubila jednog policajaca.
Hibrid.info o 'teorijama zavjere' ruskih medija
U nedjeljnom i mjesečnom izvještaju za januar portala Hibrid.info, koji prati dezinformacije o Kosovu u medijima, piše da se Sputnjik tokom januara u nekoliko navrata bavio teorijama zavjere, te da su se čitaoci dovodili u zabludu da se na Kosovu "namještaju" izbori.
Jedan od primjera je vijest na Sputnjiku 21. januara u kome predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, tvrdi kako Kurti "namerava da falsifikuje izbore na Kosovu na štetu Srpske liste kako bi u poslaničke fotelje smestio marionete odane Prištini".
Za ove tvrdnje nisu izneseni nikakvi dokazi.
"Rukama samoproglašenih prištinskih vlasti, uz saučesništvo i podsticaj Vašingtona i njegovih saveznika iz EU, nastavlja se nemilosrdna kampanja čišćenja Kosova i Metohije od Srba i sprovodi nasilna albanizacija", izjava je Zaharove koju je, osim Sputnjika, preneo i RT Balkan.
Takođe, pod teorijom zavjere Hibrid info je podvukao i tekst u Sputnjiku u kome direktor kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković, tvrdi da Kurti ima za cilj stvaranje etnički čistog Kosova i formiranje "velike Albanije".
Za ovako nešto takođe nisu pruženi nikakvi dokazi.
Kakav je domet ovih medija?
RT i Sputnjik su pod sankcijama na Kosovu u skladu sa politikom Evropske unije i uvedenim sankcijama Rusiji, nakon što je započela invaziju na Ukrajinu.
Tako nisu dostupni televizijski kanali ovih medija na kablovskim operaterima, uključujući i one u srpskim sredinama na Kosovu koje uglavnom pokriva kompanija MTS d.o.o – ćerka firma srpske kompanije "Telekom" koja je proizašla iz Briselskog sporazuma Kosova i Srbije i registrovana po kosovskim zakonima.
Inače, Srbija nije uvela sankcije Rusiji, samim tim ni ruskim medijima koje podržava Kremlj.
Online platformama RT Balkan i Sputnjik Srbija nije bilo moguće pristupiti 13. i 14. februara putem interneta mobilnih mreža koje funkcionišu na Kosovu - vala, ipko i mts.
Međutim, 18. februara je stranica Sputnjik Srbija bila dostupna putem interneta svih ovih mobilnih operatera dok je RT Balkan i dalje bio blokiran.
RSE se obratio kompanijama Vala, Ipko i Mts sa upitom kako je moguće pristupiti sajtu Sputnjika ako je pod sankcijama Vlade Kosova, ali se na odgovor još čeka.
Iz Mts-a su ranije za RSE naveli da se ta kompanija pridržava liste za blokiranje koju joj je poslao Regulatorni organ za elektronske i kompjuterske komunikacije Kosova (ARKEP).
"Iako smo se striktno pridržavali liste koju je dao ARKEP, priznajemo mogućnost pojave novih web portala koji nisu bili deo prvobitne direktive", rekli su iz MTS-a.
Iz Regulatornog organa za elektronske i poštanske komunikacije (ARKEP) su u odgovoru za RSE istakli da su svi internet provajderi i mobilni operatori u obavezi da blokiraju veb stranice ruskih medija u skladu sa sankcijama koje su im uvedene ali da zbog dinamične prirode interneta, dostupnost ovih veb stranica može varirati.
"Zavisi od mjera koje sprovode lokalne vlasti, kao i od upotrebe virtuelnih privatnih mreža (VPN) ili proksi servera, koji mogu zaobići ova ograničenja. Nedostatak internet domena/koda zemlje (ccTLD) takođe stvara dodatne izazove u ovom procesu”, naveli su iz ARKEP-a.
Izborna posmatračka misija Evropske unije u svom izveštaju navodi da je domet RT Balkan i Sputnjik ograničen i na društvenim mrežama činjenicom da su prisutni samo na platformi X, gdje njihove objave rijetko dosežu više od 2.000 korisnika.
Ipak, ova dva medija su dostupna i na kanalima Telegram, gdje se njihov sadržaj delimično može pročitati bez direktnog ulaska na njihove zvanične sajtove.
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ukazuje da često čuje konstatacije kako RT i Sputnjik nemaju uticaj na Balkanu jer nisu čitani, te da nemaju dovoljno "lajkova" i interakcija na društvenim mrežama, ali da takva teza "pada u vodu" jer njihove tekstove prenose lokalni mediji, blogeri i influenseri preko svojih društvenih mreža.
"RT i Sputnjik su oružje Moskve preko kog kontrolišu ili nameću narative. Ruski vojni stratezi otvoreno kažu ko ima informacionu superiornost, pobediće u ratu – a Zapad već i jeste u informacionom ratu sa Moskvom ali i Iranom i Kinom", kaže Stradner.
Organizacija Reporteri bez granica je u svom prošlogodišnjem izvještaju pod nazivom "Od Rusije do Srbije: Kako RT širi propagandu Kremlja na Balkanu uprkos sankcijama EU", navodi da je sadržaj RT Balkan citiran u medijima u Srbiji, uključujući i Javni servis - Radio televiziju Srbije.
"RT se citira kao pouzdan izvor vijesti vezanih za Rusiju a kao rezultat toga RT Balkan funkcioniše kao državna novinska agencija, slična ruskom TASS-u", zaključuje se.
Inače, Rusija ne priznaje nezavisnost Kosova, ali ima svoju kancelariju za vezu u Prištini od 2005. godine. Međutim, aktivnosti te kancelarije nisu poznate javnosti.
Vjeruju li Srbi sa Kosova ruskim medijima?
Građani Sjeverne Mitrovice sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa kažu da su RT Balkan i Sputnjik pratili putem interneta, ali da im oni više nisu dostupni.
Nenad kaže kako nikada nije u potpunosti vjerovao medijima koje podržava Kremlj ali da isto tako ne vjeruje pojedinim medijima koje podržavaju zapadne zemlje.
"Pogotovo u ovim trenucima kakva je globalna slika u svijetu. Vrše propagandu i jedni i drugi mediji, pa tako logično i ovi ruski", kaže on za RSE.
Aleksandar kaže da je, dok je mogao, pratio Sputnjik Srbija i da, prema njegovoj ocjeni, nije demokratski što mu je zabranjen pristup.
"Mislim da je Sputnjik demokratski zato što puštaju sve strane a na narodu je da vjeruje ili ne", smatra on.
Stefan kaže da bi "povremeno bacio pogled" na Sputnjik Srbija i RT Balkan dok nisu zabranjeni ali da ih nikada nije redovno pratio.
"Uvijek sve gledam sa zrnom sumnje, ali zavisi od vijesti, ja bih i sam istraživao na drugim medijima pa bih možda doneo zaključak tada", kaže on.
Reporteri bez granica o osnivanju i uticaju RT Balkan
Organizacija Reporteri bez granica je u svom izvještaju iz 2024. ocenila da je objava na X mreži glavne urednice RT-a, Margarite Simonjan, nagovestio motiv tog medija da se proširi na Srbiju.
"Pokrenuli smo RT na Balkanu. Jer Kosovo je Srbija", pisalo je u objavi nakon otvaranja RT Balkan 15. novembra 2022.
Reporteri bez granica navode i da su septembra 2024. poslali upit ovom mediju o misiji na Balkanu ali su, kako navode, dobili sarkastičan odgovor: "Osnovali smo RT Balkan sa jednim ciljem, da nerviramo Reportere bez granica".
"Provokativan, politički odgovor pokazuje kako se RT pozicionira kao antiteza organizaciji koja brani nezavisne medije. Takođe RT ne želi da otkrije informacije o svojoj misiji ili odnosu sa vladom, koje bi nezavisni mediji – kako ovaj ruski medij tvrdi da jeste – trebali da budu u mogućnosti da pruže", pišu u tom izvještaju pored ostalog Reporteri bez granica.
Kako zaustaviti uticaj Rusije putem medija?
Ivana Stradner ukazuje da Rusija "vrlo dobro zna osjetljive tačke u regionu", te da ulogu religije i etničkih tenzija "rado koristi u svojim operacijama".
"Kroz takvo dizanje tenzija, cilj je da se napravi haos u regionu posebno u BiH ali i na Kosovu", ocjenjuje ona.
Stradner napominje da uticaj Rusije neće opadati iako "mnogi na Zapadu vole da maštaju o tome".
"RT je nedavno otvorio i TV stanicu, informacione operacije na Telegramu koje pratim samo rastu a Moskva je adaptirala i svoju strategiju tako da se sada više bavi uticajem na blogere i influensere na društvenim mrežama na Balkanu kako bi oni širili narative", kaže ona.
Da bi se sprečile dezinformacije iz Rusije, Zapad mora poslati timove za borbu protiv hibridnog ratovanja, kaže Stradner i upozorava da Moskva ne prati pravila koja postoje u informacionom prostoru "jer nije demokratija".
U tom kontekstu podvlači da Zapadne zemlje moraju više ulagati u edukaciju mladih i slobodne medije, te da kažnjavaju lidere i entitete u regionu koji kontrolišu slobodu medija i šire dezinformacije.
Tekstovi sa "manipulativnim sadržajima" nisu izdvojeni u ovom izvještaju posmatračke misije EU ali je Radio Slobodna Evropa (RSE) analizirao neke od njih. Akcenat se uglavnom stavlja na Srpskoj listi kao "zaštitnici" interesa Srba na Kosovu, dok se kosovske vlasti i aktuelni premijer Kosova, Albin Kurti, dovode u vezu sa "progonom Srba" ili "napadom" na njih a da nisu izneseni nikakvi dokazi.
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, precizira u izjavi za RSE da Rusija ima dugo iskustvo "informacionih operacija miješanja u izbore kako bi podržala određenog kandidata, polarizovala društvo ili umanjila značaj demokratije".
Ivana Stradner: Rusija ima dugo iskustvo informacionih operacija miješanja u izbore
"Na Balkanu, Rusiji treba haos kako bi mogla da to iskoristi u pregovaranju sa Zapadom gdje bi (predsednik Vladimir) Putin sebe postavio kao medijatora i rekao Zapadu da ako neće da eskalira haos, moraju da sa njim pregovaraju, što bi on iskoristio kao čip za pregovaranje", ocjenjuje Stradner.
Ona dodaje da Moskva "ne mora da pošalje tenkove i avione" kako bi destabilizovala region, već da je dovoljna "informaciona operacija i sabotaža".
RSE se obratio i Vladi Kosova sa upitom da prokomentariše navode Izborne posmatračke misije EU, da su RT Balkan i Sputnjik Srbija tokom predizborne kampanje plasirali desetine tekstova sa manipulativnim sadržajem protiv srpske zajednice, te šta je urađeno da se spreči uticaj ovih medija, ali odgovor nije stigao.
Na koji način se vrši manipulacija?
U tekstu pod naslovom "Priština se preračunala – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe", objavljenom 28. januara na web stranici Sputnjik Srbija, aludira se da su kosovske vlasti htjele da "uplaše" Srbe na Kosovu molotovljevim koktelima, dok se sličan narativ nastavlja i u prvoj rečenici ove vijesti:
"Ne bi trebalo da nas iznenadi ako se nastave incidenti na Kosovu i Metohiji kojima će Priština pokušati da zastraši Srbe i Srpsku lista uoči februarskih izbora, ali neka se sete da da su Srbi narod prkosa."
Članak u Sputnjiku sa naslovom: Priština se preračunala – ni molotovljevi kokteli neće uplašiti Srbe
Iako je ovo citat koji se pripisuje Luki Jovanoviću, profesoru Univerziteta u Sjevernoj Mitrovici, autor teksta u prvi plan stavlja kako “Priština pokušava da zastraši Srbe uoči izbora”, da bi u narednom pasusu čitalac ipak mogao da vidi kako su zapravo nepoznate osobe bacile molotovljev koktel na automobil aktivistkinje Srpske liste.
Uprkos toj činjenici, u daljem tekstu se insistira kako se dogodio “atak na Srbe”, te da se “ovakav akt treba posmatrati u kontekstu sve većeg i rastućeg nasilja koji sprovodi režim u Prištini nad srpskim stanovništvom”.
Nigdje se ne pominje da je policija Kosova započela istragu ili da su nepoznati počinioci dan ranije Srpskom narodnom pokretu, koji je takođe učestvovao na kosovskim izborima, zapalili bilbord koji se nalazio ispred kuće njihove kandidatkinje za poslanicu.
U tekstu RT Balkan pod naslovom "Šta Srbima na KiM donose izbori: Od Adema Jašarija i Hašima Tačija do Kurtija i nazad" objavljenog 30. januara, piše kako je lider Samoopredjeljenja Albin Kurti na predizbornom skupu u Srbici pokušao da "iskoristi" Kosovske bezbjednosne snage, a potom se konstatuje kako "nema promena u stavu albanskih elita i prištinske politike prema Srbima", te da je cilj oduvijek bio da se "proteraju" Srbi sa Kosova.
Tekst RT Balkan pod naslovom "Šta Srbima na KiM donose izbori: Od Adema Jašarija i Hašima Tačija do Kurtija i nazad"
Dodaje se kako su se "metode promenile", da više "nema otmica, bombaških napada, ubistava, logora, vađenja organa, kao u vreme OVK (Oslobodilačka vojska Kosova)”, već da se sada Srbi tjeraju na "tihi egzodus" putem "stalnih pritisaka, hapšenja, lažnih optužba za ratne zločine".
Za ove tvrdnje se ne iznose nikakvi dokazi niti se pominje da su i srpske snage tokom rata na Kosovu 1998-99 godine počinile zločine nad albanskim civilima, da se za ove zločine sudilo i pojedincima pred međunarodnim sudom u Hagu. Takođe, dokazi za "trgovinu organa" nikada nisu pronađeni. Tokom rata na Kosovu ubijeno oko 13.000 ljudi, dok se i dalje traga za oko 1.600 nestalih lica, uglavnom iz albanske zajednice.
'Favorizacija Srpske liste'
Tu su i vijesti u kojima su Sputnjik Srbija i RT Balkan pratili isključivo kampanju Srpske liste, te prenosili izjave zvaničnika ove partije koji ističu da jedino Srpska lista donosi jedinstvo Srba na Kosovu, te kako se u nemogućim uslovima bori za opstanak Srba i slično.
Ovakav narativ se može videti i u samim naslovima tih vesti a neki od njih su: "Završni skup Srpske liste u Zvečanu: U nedelju referendum srpskog naroda na KiM", "Srpska lista u Gornjem Kuscu: Na Kosovu i Metohiji se bije bitka za opstanak Srba", "Skup Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici: U nedelju pobeđuju srpska država i srpsko jedinstvo, Srpska lista: Zastupamo interese srpskog naroda, zato smetamo Kurtiju".
Vijesti u kojima su Sputnjik Srbija i RT Balkan pratili isključivo kampanju Srpske liste
Takođe, u tekstovima RT Balkan ili Sputnjik Srbija, koji su se ticali izbora na Kosovu, čitalac nije mogao da sazna da osim Srpske liste u trci za poslanička mjesta u Skupštini Kosova učestvuje još pet politička subjekta koji predstavljaju srpsku zajednicu: stranka Srpska demokratija, stranka Za slobodu, pravdu i opstanak, Srpski narodni pokret, Partija kosovskih Srba i Građanska incijativa Narodna pravda.
Nigdje se ne pominje ni da su poslanici Srpske liste bili izloženi kritikama javnosti i političkih protivnika jer su u posljednje dvije godine bojkotovali sjednice Skupštine Kosova, nisu iznosili probleme sa kojima se suočava srpska zajednica jer su se pojavljivali na svakih šest mjeseci kako bi se potpisali da bi sačuvali mandate ali i platu koja ide uz njih.
Inače, zbog politike bojkota Srpske liste nakon izlaska iz kosovskih institucija novembra 2022. godine, u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru su na vlast došli albanski gradonačelnici, što je uslovilo proteste srpske zajednice i česte krize.
Situacija je kulminirala septembra 2023. godine kada je oružana grupa Srba na čelu sa Milanom Radoičićem - bivšim potpredsjednikom Srpske liste, napala policiju Kosova u Banjskoj i ubila jednog policajaca.
Hibrid.info o 'teorijama zavjere' ruskih medija
U nedjeljnom i mjesečnom izvještaju za januar portala Hibrid.info, koji prati dezinformacije o Kosovu u medijima, piše da se Sputnjik tokom januara u nekoliko navrata bavio teorijama zavjere, te da su se čitaoci dovodili u zabludu da se na Kosovu "namještaju" izbori.
Jedan od primjera je vijest na Sputnjiku 21. januara u kome predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, tvrdi kako Kurti "namerava da falsifikuje izbore na Kosovu na štetu Srpske liste kako bi u poslaničke fotelje smestio marionete odane Prištini".
Za ove tvrdnje nisu izneseni nikakvi dokazi.
"Rukama samoproglašenih prištinskih vlasti, uz saučesništvo i podsticaj Vašingtona i njegovih saveznika iz EU, nastavlja se nemilosrdna kampanja čišćenja Kosova i Metohije od Srba i sprovodi nasilna albanizacija", izjava je Zaharove koju je, osim Sputnjika, preneo i RT Balkan.
Takođe, pod teorijom zavjere Hibrid info je podvukao i tekst u Sputnjiku u kome direktor kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković, tvrdi da Kurti ima za cilj stvaranje etnički čistog Kosova i formiranje "velike Albanije".
Za ovako nešto takođe nisu pruženi nikakvi dokazi.
Kakav je domet ovih medija?
RT i Sputnjik su pod sankcijama na Kosovu u skladu sa politikom Evropske unije i uvedenim sankcijama Rusiji, nakon što je započela invaziju na Ukrajinu.
Tako nisu dostupni televizijski kanali ovih medija na kablovskim operaterima, uključujući i one u srpskim sredinama na Kosovu koje uglavnom pokriva kompanija MTS d.o.o – ćerka firma srpske kompanije "Telekom" koja je proizašla iz Briselskog sporazuma Kosova i Srbije i registrovana po kosovskim zakonima.
Inače, Srbija nije uvela sankcije Rusiji, samim tim ni ruskim medijima koje podržava Kremlj.
Online platformama RT Balkan i Sputnjik Srbija nije bilo moguće pristupiti 13. i 14. februara putem interneta mobilnih mreža koje funkcionišu na Kosovu - vala, ipko i mts.
Međutim, 18. februara je stranica Sputnjik Srbija bila dostupna putem interneta svih ovih mobilnih operatera dok je RT Balkan i dalje bio blokiran.
RSE se obratio kompanijama Vala, Ipko i Mts sa upitom kako je moguće pristupiti sajtu Sputnjika ako je pod sankcijama Vlade Kosova, ali se na odgovor još čeka.
Iz Mts-a su ranije za RSE naveli da se ta kompanija pridržava liste za blokiranje koju joj je poslao Regulatorni organ za elektronske i kompjuterske komunikacije Kosova (ARKEP).
"Iako smo se striktno pridržavali liste koju je dao ARKEP, priznajemo mogućnost pojave novih web portala koji nisu bili deo prvobitne direktive", rekli su iz MTS-a.
Iz Regulatornog organa za elektronske i poštanske komunikacije (ARKEP) su u odgovoru za RSE istakli da su svi internet provajderi i mobilni operatori u obavezi da blokiraju veb stranice ruskih medija u skladu sa sankcijama koje su im uvedene ali da zbog dinamične prirode interneta, dostupnost ovih veb stranica može varirati.
"Zavisi od mjera koje sprovode lokalne vlasti, kao i od upotrebe virtuelnih privatnih mreža (VPN) ili proksi servera, koji mogu zaobići ova ograničenja. Nedostatak internet domena/koda zemlje (ccTLD) takođe stvara dodatne izazove u ovom procesu”, naveli su iz ARKEP-a.
Izborna posmatračka misija Evropske unije u svom izveštaju navodi da je domet RT Balkan i Sputnjik ograničen i na društvenim mrežama činjenicom da su prisutni samo na platformi X, gdje njihove objave rijetko dosežu više od 2.000 korisnika.
Ipak, ova dva medija su dostupna i na kanalima Telegram, gdje se njihov sadržaj delimično može pročitati bez direktnog ulaska na njihove zvanične sajtove.
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ukazuje da često čuje konstatacije kako RT i Sputnjik nemaju uticaj na Balkanu jer nisu čitani, te da nemaju dovoljno "lajkova" i interakcija na društvenim mrežama, ali da takva teza "pada u vodu" jer njihove tekstove prenose lokalni mediji, blogeri i influenseri preko svojih društvenih mreža.
"RT i Sputnjik su oružje Moskve preko kog kontrolišu ili nameću narative. Ruski vojni stratezi otvoreno kažu ko ima informacionu superiornost, pobediće u ratu – a Zapad već i jeste u informacionom ratu sa Moskvom ali i Iranom i Kinom", kaže Stradner.
Organizacija Reporteri bez granica je u svom prošlogodišnjem izvještaju pod nazivom "Od Rusije do Srbije: Kako RT širi propagandu Kremlja na Balkanu uprkos sankcijama EU", navodi da je sadržaj RT Balkan citiran u medijima u Srbiji, uključujući i Javni servis - Radio televiziju Srbije.
"RT se citira kao pouzdan izvor vijesti vezanih za Rusiju a kao rezultat toga RT Balkan funkcioniše kao državna novinska agencija, slična ruskom TASS-u", zaključuje se.
Inače, Rusija ne priznaje nezavisnost Kosova, ali ima svoju kancelariju za vezu u Prištini od 2005. godine. Međutim, aktivnosti te kancelarije nisu poznate javnosti.
Vjeruju li Srbi sa Kosova ruskim medijima?
Građani Sjeverne Mitrovice sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa kažu da su RT Balkan i Sputnjik pratili putem interneta, ali da im oni više nisu dostupni.
Nenad kaže kako nikada nije u potpunosti vjerovao medijima koje podržava Kremlj ali da isto tako ne vjeruje pojedinim medijima koje podržavaju zapadne zemlje.
"Pogotovo u ovim trenucima kakva je globalna slika u svijetu. Vrše propagandu i jedni i drugi mediji, pa tako logično i ovi ruski", kaže on za RSE.
Aleksandar kaže da je, dok je mogao, pratio Sputnjik Srbija i da, prema njegovoj ocjeni, nije demokratski što mu je zabranjen pristup.
"Mislim da je Sputnjik demokratski zato što puštaju sve strane a na narodu je da vjeruje ili ne", smatra on.
Stefan kaže da bi "povremeno bacio pogled" na Sputnjik Srbija i RT Balkan dok nisu zabranjeni ali da ih nikada nije redovno pratio.
"Uvijek sve gledam sa zrnom sumnje, ali zavisi od vijesti, ja bih i sam istraživao na drugim medijima pa bih možda doneo zaključak tada", kaže on.
Reporteri bez granica o osnivanju i uticaju RT Balkan
Organizacija Reporteri bez granica je u svom izvještaju iz 2024. ocenila da je objava na X mreži glavne urednice RT-a, Margarite Simonjan, nagovestio motiv tog medija da se proširi na Srbiju.
"Pokrenuli smo RT na Balkanu. Jer Kosovo je Srbija", pisalo je u objavi nakon otvaranja RT Balkan 15. novembra 2022.
Reporteri bez granica navode i da su septembra 2024. poslali upit ovom mediju o misiji na Balkanu ali su, kako navode, dobili sarkastičan odgovor: "Osnovali smo RT Balkan sa jednim ciljem, da nerviramo Reportere bez granica".
"Provokativan, politički odgovor pokazuje kako se RT pozicionira kao antiteza organizaciji koja brani nezavisne medije. Takođe RT ne želi da otkrije informacije o svojoj misiji ili odnosu sa vladom, koje bi nezavisni mediji – kako ovaj ruski medij tvrdi da jeste – trebali da budu u mogućnosti da pruže", pišu u tom izvještaju pored ostalog Reporteri bez granica.
Kako zaustaviti uticaj Rusije putem medija?
Ivana Stradner ukazuje da Rusija "vrlo dobro zna osjetljive tačke u regionu", te da ulogu religije i etničkih tenzija "rado koristi u svojim operacijama".
"Kroz takvo dizanje tenzija, cilj je da se napravi haos u regionu posebno u BiH ali i na Kosovu", ocjenjuje ona.
Stradner napominje da uticaj Rusije neće opadati iako "mnogi na Zapadu vole da maštaju o tome".
"RT je nedavno otvorio i TV stanicu, informacione operacije na Telegramu koje pratim samo rastu a Moskva je adaptirala i svoju strategiju tako da se sada više bavi uticajem na blogere i influensere na društvenim mrežama na Balkanu kako bi oni širili narative", kaže ona.
Da bi se sprečile dezinformacije iz Rusije, Zapad mora poslati timove za borbu protiv hibridnog ratovanja, kaže Stradner i upozorava da Moskva ne prati pravila koja postoje u informacionom prostoru "jer nije demokratija".
U tom kontekstu podvlači da Zapadne zemlje moraju više ulagati u edukaciju mladih i slobodne medije, te da kažnjavaju lidere i entitete u regionu koji kontrolišu slobodu medija i šire dezinformacije.
